Ukupni plasmani monetarnih institucija domaćim sektorima su u srpnju bili 4,1 milijardu kuna viši nego mjesec dana ranije, a gotovo polovica tog iznosa otpada samo na kredite "manjem broju poduzeća koja se bave distribucijom električne energije i plinovitih goriva", objašnjava Hrvatska narodna banka (HNB) u priopćenju objavljenom u srijedu. Distributeri ovih dana prilično skupih energenata će kredite koristiti za financiranje investicija i obrtnog kapitala, dodaju u središnjoj banci.
Već visoki rast plasmana u srpnju je dodatno ubrzan u odnosu na lipanj. Oni su u srpnju bili 8,9 posto viši nego u istom mjesecu lani, dok je međugodišnji rast mjesec dana ranije iznosio 7,9 posto. Djelomično objašnjenje za ovako visoke stope leži u relativnom padu kreditiranja poduzeća u ljeto prošle godine, a dio razloga leži i u nastavku izdašnoga stambenog kreditiranja stanovništva.
Na mjesečnoj razini krediti stanovništvu su povećani za 1,2 milijarde kuna, od čega na stambene otpada čak milijarda, i to "pod utjecajem programa državnog subvencioniranja", objašnjavaju u središnjoj banci. Ukupni krediti stanovništvu su u srpnju bili 5,5 posto viši nego lani.
Nenaplativi krediti
Iako kreditiranje ne zamire, kamatni prihodi koje su banke ostvarile u prvih šest mjeseci su smanjeni "u skladu s nastavkom općeg trenda kamatnih stopa", piše u srijedu Hrvatska udruga banaka (HUB). Neto kamatni prihod bankovnog sektora je do kraja lipnja zabilježio pad za 142 milijuna kuna, ili za 2,9 posto, ističu u HUB-u. Kako su istovremeno rasli neto prihodi od naknada i provizija, i neto prihodi od dividendi, banke su ostvarile dobit prije oporezivanja od 3,6 milijardi kuna, 18,5 posto više nego u istom razdoblju lani.
No, kako su ove godine administrativni rashodi porasli, povećana su i izdvajanja za fondove za sanaciju i osiguranje depozita, rast bruto prihoda u cijelosti je rezultat utjecaja rezerviranja i umanjenja vrijednosti "čiji je neto učinak ove godine bio minimalan, dok je u prošloj godini još uvijek znatno opterećivao rezultat s gotovo 600 milijuna kuna koje su banke tada morale izdvojiti u te svrhe", objašnjavaju bankari.
Oni ističu i da je "u skladu s osjetnim gospodarskim oporavkom" vidljivo poboljšanje naplativosti svih kredita. Udio "neprihodujućih" kredita u ukupnim kreditima poduzećima je krajem lipnja iznosio 7,8 posto, što je za jedan postotak manje nego krajem ožujka i "značajno manje" nego krajem lanjskog lipnja kad je iznosio 11,6 posto. U sektoru kućanstava naplativost kredita je također poboljšana i udio loših kredita je smanjen na 6,1 posto s 6,4 posto u ožujku i 7,1 posto u lanjskom lipnju.
.webp){kind=icon}
