HNB će bankama isplatiti još pola milijarde eura: 'To su kratkoročne obveze'

Nakon što je u protekle dvije godine poslovnim bankama isplatila milijardu eura kamata, na što su kao dosad neuračunat trošak uvođenja eura upozorili ekonomisti Marin Levaj i Viktor Viljevac, u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB) nastavili su inzistirati na dugoročnim i sveobuhvatnim koristima od nove valute. Levaj i Viljevac su u nedavno objavljenom znanstvenom radu istaknuli kako je HNB provodeći monetarnu politiku Europske središnje banke (ECB) domaćim bankama isplatio milijardu eura.

ECB se protiv inflacije bori višim kamatnim stopama, a poslovne banke su od toga zaradile jednostavno plasirajući vlastite viškove novca u depozite kod HNB-a. Kao što banke inače građanima isplaćuju kamate na štednju, tako je i HNB bankama isplaćivao kamate na njihove depozite. Guverner Boris Vujčić je prošlog tjedna izjavio kako će HNB bankama ove godine isplatiti još 500 milijuna eura što će cjelokupni iznos podići na milijardu i pol.

Levaj i Viljevac, obojica zaposlenici Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, isplate su izdvojili i zbog njihovog potencijalnog učinka na državni proračun. Kad HNB u svojem poslovanju ostvari pozitivan rezultat, najveći dio toga prosljeđuje se u proračun. U suprotnom, ako više godina posluje negativno, može se pojaviti i situacija da je središnju banku potrebno dokapitalizirati iz proračuna, odnosno novcem građana.

Potaknuti znanstvenim radom Levaja i Viljevca koji su upozorili kako isplate središnje banke, odnosno taj trošak, "ne znači da uvođenje eura nije donijelo određene koristi, već da bi ponovno trebalo napraviti analizu u kojoj bi se usporedile koristi i troškovi uvođenja eura", poslali smo središnjoj banci nekoliko pitanja. Interesiralo nas je smatraju li ove isplate jednim od troškova uvođenja eura, jesu li isplate uračunate prilikom procjene utjecaja koji će promjena valute imati na Hrvatsku, kao i bi li takvi troškovi postojali da smo zadržali kunu, odnosno je li HNB mogao vlastitim instrumentima utjecati na razinu inflacije da nismo ušli u eurozonu.

Iz središnje banke poslali su nam opširan odgovor u kojem pišu kako učinke uvođenja eura treba procjenjivati dugoročno. Smatraju kako "promatranje isključivo promjene jednog rashoda središnje banke – pa čak i ako je riječ o troškovima provođenja zajedničke monetarne politike kao trenutno značajnom rashodu – daje tek djelomičan uvid u financijske učinke uvođenja eura na središnju banku, dok o ukupnom financijskom učinku uvođenja na zemlju u cjelini govori vrlo malo".

Rast prihoda

Što se tiče financijske situacije u samoj središnjoj banci, tvrde kako je u duljem razdoblju "izgledno (...) kako će se (...) ocjena iz Eurostrategije o povoljnim učincima uvođenja eura na financijsku poziciju HNB-a pokazati točnom". U Strategiji za uvođenje eura HNB je primjerom središnje banke Slovačke ilustrirao očekivane povoljne učinke od udruživanja monetarnog prihoda nakon ulaska u eurozonu na vlastitu profitabilnost.

U našoj središnjoj banci očekuju i kako će u narednom razdoblju rasti prihodi Eurosustava "budući da se kamatni prihodi povećavaju kako središnje banke staru imovinu zanavljaju novom". Eurosustav zajednički čine sve nacionalne središnje banke država članica eurozone zajedno s ECB-om. U uvjetima manjka likvidnosti, središnje banke prihode mogu ostvarivati i od kreditiranja poslovnih banaka, no Hrvatsku već godinama karakterizira višak likvidnosti.

Guverner HNB-a Boris Vujčić prošlog je tjedna izjavio kako će isplate ove godine biti oko 500 milijuna eura | Davor Puklavec/Pixsell

 

"S druge strane, rashodi središnjih banaka, čije su obveze uglavnom kratkoročne, trebali bi se nastaviti smanjivati s obzirom na nastavak smanjenja kratkoročnih kamatnih stopa", napominju u HNB-u usprkos tome što je guverner Vujčić najavio kako će one, barem što se tiče isplata kamata na depozite banaka, i ove godine biti na razini protekle dvije.

Za komentar nepredviđenog dodatnog troška od uvođenja eura zamolili smo i Ministarstvo financija, no studiju Levaja i Viljevca nisu komentirali niti jednim slovom. Pitali smo ih hoće li možda dodatno oporezivati banke, smatraju li da se HNB mogao efikasnije boriti protiv inflacije da smo zadržali monetarnu suverenost i podrazumijevaju li isplate bankama za jedan od troškova uvođenja eura, no niti nakon deset dana nismo dobili nikakvog odgovora.

Bez komentara

Ministar financija Marko Primorac prethodnih je mjeseci često naglašavao kako bi građani trebali kupovati narodne obveznice kako kamate koje plaća država ne bi završile u rukama banaka kao mogućih alternativnih investitora. Ovog puta iz Ministarstva o zaradi banaka na moguću štetu građana nisu poslali niti riječ komentara.

U HNB-u su istaknuli i kako banke, koje su 2023. godine ostvarile rekordnu dobit, nisu bile jedini sretni dobitnik na lutriji monetarne politike ECB-a. Novac kod HNB-a drži i država kojoj je središnja banka u 2023. godini kroz kamate isplatila 113 milijuna eura, a lani dodatnih 144 milijuna. Već i iznos iz 2023. godine "premašuje svaku pojedinačnu godišnju isplatu dobiti koju je HNB doznačavao u državni proračun tijekom posljednjih petnaest godina, dok je Hrvatska imala vlastitu valutu", objašnjavaju u HNB-u preujudicirajući time možda i moguću potrebu da se HNB mora jednog dana dokapitalizirati iz državnog proračuna.

U središnjoj banci ističu i kako je važno ne zaboraviti da središnje banke eurozone "vode monetarnu politiku u cilju ostvarivanja svog zakonskog mandata, a to je stabilnost cijena, a ne u cilju maksimizacije profita". Glavna zamjerka iz studije Marina Levaja i Viktora Viljevca bila je to da monetarna politika eurozone u borbi s inflacijom zapravo nije bila efikasna u Hrvatskoj.

To dijelom proizlazi iz činjenice da se poslovni ciklus Hrvatske razlikuje od poslovnog ciklusa većeg dijela eurozone zbog čega monetarna politika eurozone nije odgovarajuća za Hrvatsku. O tome je prošlog tjedna na portalu ideje.hr pisao Viljevac koji je čak i upozorio kako se ne bi trebala isključiti mogućnost da je HNB radi uvođenja eura manipulirao rezultatima svojeg istraživanja u kojem su svojedobno tvrdili kako su poslovni ciklusi u Hrvatskoj i najvećim državama članicama eurozone relativno visoko usklađeni.

Euro smo uveli početkom 2023. godine | Oliver Bunic/Bloomberg

 

U tom smislu u HNB-u su se osvrnuli i na naše pitanje oko toga je li HNB mogla vlastitim alatima i monetarnom politikom možda efikasnije utjecati na razinu inflacije u Hrvatskoj, da nismo uveli euro već zadržali vlastitu valutu. Odgovorili su nam kako takav hipotetski makroekonomski scenarij "nije moguće učiniti". Dodali su da bi se monetarna politika "i u tom hipotetskom scenariju nužno morala prilagoditi makroekonomskim kretanjima, a kakva bi točno ta monetarna politika bila ne može se pretpostaviti jer bi to uz procjenu vjerojatne putanje makroekonomskih agregata zahtijevalo nagađanje o odlukama guvernera i Savjeta HNB-a u čijim je rukama ovlast za vođenje monetarne politike".

Hipotetske scenarije središnja banka inače redovito stvara kad procjenjuje stabilnost domaćeg bankovnog sustava na razne šokove. Kako je stabilnost cijena bila glavni zadatak HNB-a i prije uvođenja eura teško je povjerovati kako nisu imali razrađenih barem nekoliko scenarija za mogući rast inflacije u Hrvatskoj i potencijalne vlastite odgovore.

U dugoročnoj i sveobuhvatnoj procjeni oko učinaka uvođenja eura u Hrvatsku na kojoj inzistiraju u HNB-u hipotetski scenariji su mogući još i više. Isplata milijardu i pol eura bankama iz sadašnjosti je puno manje hipotetska i puno realnija.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar