Hoće li zbog turizma inflacija u Hrvatskoj opet biti rekordna?

Dvadeset i dva mjeseca nakon što je stopa prvi put u gotovo tri desetljeća skočila preko deset posto, inflacija je i dalje nezaobilazna tema u ekonomiji, a najnovije brojke su pokazale da je to s razlogom. Preliminarne procjene koje je u srijedu objavio Eurostat pokazuju da je u ožujku godišnja stopa inflacije u Hrvatskoj bila 4,9 posto, najviše među državama eurozone i viša nego što je bila u siječnju i veljači.

Izostanak željnog usporavanja rasta cijena komentirao je u srijedu i ministar financija Marko Primorac spomenuvši da se dio razloga može tražiti u rastu cijena usluga, odnosno turističkoj predsezoni te je dodao kako ga ne bi čudilo da se isto ponovi na ljeto.

Ekonomisti Hrvatske narodne banke (HNB) imaju nešto drukčija očekivanja.

U komentaru najnovijeg kretanja inflacije također napominju kako je "blago ubrzavanje ukupne inflacije rezultat (...) povećanja godišnje stope rasta cijena usluga (...) uslijed tekućih pritisaka u uslužnom sektoru". Tamo dodaju i da dio krivice pada na cijene energije koje su također porasle, i to "pod utjecajem mjesečnog poskupljenja naftnih derivata".

HNB očekuje kako će narednih mjeseci doći do usporavanja inflacije zahvaljujući popuštanju pritiska kod proizvođačkih cijena hrane, a i kod proizvođačkih cijena trajnih proizvoda za široku potrošnju te intermedijarnih proizvoda. "I dalje se ocjenjuje da bi se prosječna godišnja stopa inflacije potrošačkih cijena u Hrvatskoj u 2024. mogla usporiti na 3,5 posto", napominju u HNB-u. Inflacija je lani iznosila 8,4 posto.

Svoju cjelogodišnju prognozu ekonomisti središnje banke temelje na očekivanom usporavanju inflacije kod cijena hrane, industrijskih proizvoda, ali i cijena usluga. Važnost faktora koji su u posljednje dvije godine pridonijeli znatnom rastu cijena ugostiteljskih usluga i usluga smještanja trebala bi se smanjiti "pa se očekuje i slabljenje pritisaka na rast cijena usluga", dodaju u HNB-u, što se donekle razlikuje od očekivanja ministra Primorca. Među faktorima koji su gurali cijene usluga prema gore nalaze se prelijevanje prijašnjeg povećanja troškova, osobito energije i prehrambenih sirovina, ali i rast plaća, snažna potražnja za tim uslugama te konvergencija cijena u tom sektoru onima u eurozoni.

Za razliku od Hrvatske inflacija u eurozoni nastavila je usporavati. S razine od 2,9 posto u prosincu postepeno je pala na 2,4 posto u ožujku i time se približila razini od oko dva posto koju Europska središnja banka (ECB) smatra optimalnom i kojoj teži u kreiranju monetarne politike.

Vijeće ECB-a koje određuje smjer monetarne politike za 20 država koje dijele zajedničku europsku valutu sastaje se idućeg tjedna, a u toj banci inzistiraju kako neće kopirati poteze američkih Saveznih rezervi. Trendovi koji vladaju u najvećem svjetskom gospodarstvu obično se brzo prošire na druge regije stoga kreatori ekonomskih politika u drugim državama ne mogu baš u potpunosti izbjeći utjecaj Sjedinjenih Američkih Država.

Inflacija u eurozoni pala je brže nego u SAD-u.

 

Vrh ECB-a na čijem se čelu nalazi predsjednica Christine Lagarde počeo je tržišta pripremati na inicijalno rezanje referentnih kamatnih stopa 6. lipnja zahvaljujući smanjenju pritiska na rast cijena. Mada se odlučno bore protiv ideje kako će poteze povlačiti u skladu s predsjednikom Feda Jeromeom Powellom, nisu dali nikakve naznake što bi se moglo desiti nakon tog prvog koraka, inzistirajući da će o tome odlučivati makroekonomski podaci.

Igrači na tržištu u ovom trenutku očekuju kako će ECB ove godine kamatne stope rezati četiri puta, dok se prognoze za Fed zasad kreću između dva i tri smanjivanja referentnih kamata. Powell je u srijedu ponovio kako nema žurbe za snižavanjem troškova zaduživanja.

Tržišta očekuju kako će ECB rezati kamatne stope brže od Feda.

 

Više od dvije godine nakon što je Powell započeo zaoštravati monetarnu politiku trend američke ekonomije je i dalje impresivan, a tamošnji poslodavci nastavljaju zapošljavati nove radnike u visokom ritmu. Održi li se takav trend, on bi mogao pomoći i u ubrzavanju europske ekonomije koja je ove zime za dlaku izbjegla recesiju.

Pojedini svježi pokazatelji signaliziraju blagi rast optimizma među europskim poslodavcima, no to je još daleko od čvrste vjere u snažan rast.