Od ECB-ova rezanja kamata profitiraju samo kompanije, građani na čekanju

Dvije godine nakon što je Europska središnja banka (ECB) zaoštravanjem monetarne politike, znatnim dijelom kroz dizanje referentnih kamatnih stopa, ušla u borbu sa sve jačom inflacijom, u lipnju ove godine konačno je došlo do preokreta. ECB je počeo polako snižavati kamatne stope, ali u Hrvatskoj od toga zasad koristi imaju samo kompanije.

Inflacija u eurozoni, regiji koja danas pokriva 20 zemalja sa zajedničkom valutom i čiju monetarnu politiku vodi ECB, porasla je iznad dva posto u srpnju 2021. godine. Stopu inflacije od dva posto središnji bankari vole navoditi kao optimalnu razinu uz koju se može ostvarivati zdrav gospodarski rast bez straha od pregrijavanja.

Do lipnja 2022. godine inflacija je porasla do 8,6 posto – u Hrvatskoj je u tom trenutku bila još i viših 12,1 posto – a ECB je nakon višegodišnjeg razdoblja labave monetarne politike tada počela podizati referentne kamatne stope. Njihova visina utječe na cijenu novca u eurozoni, a kaskadno i u ostatku Europske unije, pa i u Hrvatskoj.

Kod nas je u tom trenutku službeno sredstvo plaćanja još uvijek bila kuna što je nominalno značilo neovisnost od monetarne politike ECB-a. No bili smo visoko eurizirana država u kojoj su, dodatno, najveće banke ionako u vlasništvu većih europskih banaka pa je i ta neovisnost bila uvjetna. Uz to, Hrvatska narodna banka (HNB) vlastitu monetarnu politiku nikad nije vodila kroz kamatne stope već kroz tečaj.

Kad je ECB sredinom 2022. godine krenula dizati kamatne stope kako bi odgovorila na rast inflacije, one su porasle vrlo naglo. U tri mjeseca podignute su za više od jednog postotka, a u godinu dana za 4 postotna poena. Za ritam u kojem žive i rade središnji bankari to je suludo brzo.

U Hrvatskoj su na promjenu na tržištu, i ECB-ov ritam, i tada najbrže odgovorili veliki korporativni krediti. Prema podacima naše središnje banke vagani mjesečni prosjek nominalnih kamatnih stopa za nove korporativne kredite veće od milijun eura u lipnju je bio 1,76 posto, a već u rujnu 2,75 posto. Do veljače 2023. premašio je četiri posto, a dva mjeseca kasnije već i pet posto. Situacija s korporativnim revolving kreditima bila je nešto stabilnija, njima je za prosječni porast kamatnih stopa od jednog postotka trebala godina dana.

Slično je bilo i sa dijelom kreditne ponude građanima. Novi stambeni krediti su u lipnju 2022. godine u prosjeku nosili kamatnu stopu od 2,26 posto. Tek godinu dana nakon što je ECB počela dizati kamate, i oni su porasli na 3,25 posto. Statistika HNB-a za gotovinske nenamjenske kredite, vrlo popularne među građanima, postoji tek od siječnja 2023., a oni su s tadašnje razine od 5,5 posto do ljeta skočili i iznad prosječnih šest posto.

Pad inflacije

Inflacija u eurozoni počela je popuštati krajem 2022., ali bitnije tek najesen prošle godine. Trebalo je dodatnih devet mjeseci da bi ECB konačno reagirala rezanjem kamatnih stopa, prvo u lipnju ove godine za četvrtinu postotka, a onda za po još dva takva koraka u rujnu i listopadu.

Podaci HNB-a pokazuju kako su u Hrvatskoj opet prvi reagirali korporativni krediti. Prosječna kamatna stopa za nove kredite veće od milijun eura u lipnju je bila 5,2 posto, da bi već do rujna pala za pola postotka na 4,77 posto. Revolving krediti kod kompanija i dalje se zadržavaju na razini od 5,2 posto, a jednako su tvrdoglave kamatne stope i za kredite građana.

Prosječna kamatna stopa za nove stambene kredite u lipnju bila je 3,74 posto, a u rujnu 3,72 posto. Kamata na nenamjenske gotovinske kredite u šestom je mjesecu iznosila 6,07 posto, a u devetom 6,09 posto.

Jednokratni i strukturni faktori

Sredinom prošle godine ekonomisti HNB-a objasnili su zašto domaći financijski sustav općenito relativno sporo reagira na promjene uvjeta na europskom tržištu novca. Tada su naveli kako se među ključnim faktorima "koji ublažavaju intenzitet prijenosa" promjena kamatnih stopa "u Hrvatskoj u odnosu na druge zemlje", mogu izdvojiti jednokratni, poput pada premije za rizik i viška likvidnosti zbog uvođenja eura, te strukturni "poput stabilne i rastuće depozitne baze, dominantne uloge depozita u izvorima financiranja banaka, relativno niskog omjera kredita i depozita te malog udjela promjenjivih kamatnih stopa pri odobravanju kredita".

U nedavnoj anketi među bankama o očekivanjima za tržište kredita u posljednjem kvartalu, bankari su naveli kako do kraja godine poduzeća mogu očekivati nešto blaže uvjete za dobivanje kredita. U praksi to najčešće znači niže kamatne stope. Smatrali su i kako će potražnja za korporativnim kreditima blago porasti.

Alex Kraus/Bloomberg

 

S druge strane, bankari nisu bili optimistični u vezi s očekivanjima za stambene i potrošačke kredite, odnosno nisu predviđali ublažavanje uvjeta za njihovo dobivanje. Naveli su tek kako očekuju blagi pad potražnje za stambenim, ali i nešto jaču potražnju za potrošačkim kreditima.

Iskustvo i dosadašnji podaci pokazuju kako će građani – kao što su imali sreće pa kamatne stope na kredite nisu brzo rasle kad ih je ECB dizao – sada morati pričekati da krediti malo pojeftine. Kod kompanija je taj proces, čini se, već počeo i vjerojatno će ići nešto brže.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar