Htio je biti smetlar, a sada je najdugovječniji guverner HNB-a. Tko je Boris Vujčić?

Premijer Andrej Plenković najavio je da će guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić na tom položaju ostati i treći uzastopni šestogodišnji mandat, čime ujedno postaje najdugovječniji šef HNB-a. S novim mandatom 60-godišnji Vujčić mogao bi dočekati mirovinu nakon 30 godina u samom vrhu središnje banke, 12 kao zamjenik guvernera i 18 kao guverner.

"Razgovarali smo guverner i ja i dogovorili smo se da (...) nastavi s još jednim mandatom. Vodite računa da smo (...) skupa vodili proces pristupanja Hrvatske europodručju. To su pozicije na kojima je kontinuitet itekako bitan. Mislim da imamo vrlo kvalitetnu suradnju i (...) osjećaj zadovoljstva s onim što je iza nas. Ovaj tjedan riješit ćemo to pitanje", izjavio je Plenković u ponedjeljak nakon sjednice predsjedništva Hrvatske demokratske zajednice.

Kako biste bolje razumjeli tko je guverner Hrvatske narodne banke, slijedi pregled njegova profesionalnog puta.

Rani život i obrazovanje

Boris Vujčić rođen je 2. lipnja 1964. godine u Zagrebu, gdje je proveo veći dio svog života. Premda je kao dijete htio postati smetlar, život ga je odveo u potpuno drugom smjeru.

"Ujutro sam se ustajao i gledao one kamione kako su dolazili, tovarili smeće. To baš kad sam bio mali, kikić. Onda sam pričao kako to hoću pa su mi starci kupili takav kamion", rekao je guverner u emisiji Zdravlje na kvadrat prisjećajući se svog djetinjstva.

Diplomirao je 1988. godine na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu, a 1996. godine tamo i doktorirao s temom Ponuda rada žena i njen utjecaj na tržište rada: primjer Hrvatske. Tijekom svojih akademskih dana, Vujčić je također stekao diplome iz ekonomije na Sveučilištu Montpellier u Francuskoj te bio preddoktorski Fulbrightov student na Sveučilištu Michigan State u Sjedinjenim Američkim Državama.

Profesionalna karijera

Vujčić je svoju profesionalnu karijeru započeo kao asistent na Ekonomskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 1989. godine. Ubrzo nakon toga, počeo je predavati kao gostujući predavač na nekoliko prestižnih institucija, uključujući Institut za razvojne studije na Sveučilištu Sussex u Brightonu, Sveučilište Freiberg u Njemačkoj i Sveučilište Kentucky u SAD-u. Godine 2003. postao je izvanredni profesor na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, gdje je nastavio raditi i predavati tijekom svoje karijere.

Vujčić se pridružio Hrvatskoj narodnoj banci 1996. godine kao direktor Odjela za istraživanja. Nakon tri godine na toj poziciji, postao je zamjenik guvernera HNB-a 2000. godine, a na toj je poziciji ostao do 2012. godine kada je imenovan guvernerom HNB-a.

Bloomberg

Tijekom svog mandata, Vujčić je igrao ključnu ulogu u stabilizaciji hrvatske kune i usmjeravanju države prema usvajanju eura. Njegovo vodstvo bilo je ključno tijekom pristupanja Hrvatske Europskoj uniji 2013. godine, kao i u kasnijim naporima da se integrira hrvatski financijski sustav u europski gospodarski okvir.

Međunarodni doprinos

Osim svoje uloge u HNB-u, Vujčić je bio aktivan i na međunarodnoj sceni. Bio je član Generalnog vijeća Europske središnje banke (ECB) i Europskog odbora za sistemske rizike (ESRB), kao i predsjednik Upravnog odbora Bečke inicijative od 2016. godine.

Njegov doprinos međunarodnim financijskim organizacijama prepoznat je i cijenjen, a među mnogim nagradama koje je dobio su ona za najboljeg guvernera u srednjoj i istočnoj Europi časopisa Emerging Markets 2018. godine te najboljeg svjetskog guvernera od The Bankera (Financial Times) 2019. godine. Vujčić je također dobitnik nagrade Lamfalussy za životno djelo u području financija 2021. godine.

Švicarci i putovanja

Međutim, Vujčić nije tijekom svoje karijere samo primao nagrade i slušao hvalospjeve. Suočavao se i s brojnim kontroverzama i kritikama, koje su utjecale na njegov ugled i rad u Hrvatskoj narodnoj banci.

Jedna od najpoznatijih kontroverzi vezana je uz kredite u švicarskim francima. U 2014. godini, mnogi su dužnici pozvali Vujčića na ostavku zbog poteškoća s otplatom kredita nakon što je tečaj chf/hrk naglo porastao naglo porasla.

Bloomberg

Vujčić i HNB suočili su se s optužbama da nisu na vrijeme reagirali na problem, što je dodatno zakompliciralo situaciju i izazvalo nezadovoljstvo među građanima​. Vlasnici kredita u švicarskim francima pozvali su ga na ostavku zbog poteškoća s otplatom kredita nakon naglog porasta tečaja chf/hrk..

Unatoč tim izazovima, Vujčić je ostao na svojoj poziciji i nastavio voditi hrvatsku monetarnu politiku s naglaskom na stabilizaciju kune i pripremu za usvajanje eura.

U 2017. godini, Povjerenstvo za odlučivanje o sukobu interesa istraživalo je Vujčića zbog potencijalnog sukoba interesa vezanog uz prisustvovanje ekonomskim konferencijama koje je sponzorirala banka UniCredit, vlasnik Zagrebačke banke. Naime, Povjerenstvo je kaznilo Vujčića kaznom od pet tisuća kuna zbog putovanja na privatnu konferenciju u austrijskom Kitzbuehelu smatrajući da ne može nepristrano obavljati svoju dužnost ako odlazi na konferenciju koju organizira banka koju mora nadzirati. Sporno je bilo i plaćanje troškova Vujčićevog sudjelovanja na konferenciji budući da je troškove djelomično podmirio organizator.

Nedavne kontroverze uključuju i aferu s prešutnim minusima na računima građana. Vujčić je bio kritiziran zbog kašnjenja u reakciji na manipulacije banaka s prešutnim minusima, što je dodatno narušilo povjerenje javnosti u HNB. Aktivist i saborski zastupnik Goran Aleksić bio je jedan od najglasnijih kritičara, tražeći Vujčićevu ostavku zbog te i drugih afera, uključujući aferu s lizingom, gdje su banke optužene za nezakonite kamatne stope​​.

Goran Aleksić | Hina

"Guverner zna da su banke ugovarale upravo takve kamate u svim kreditima. Ovo što rade lizing kuće, oni su samo šegrti, mentori su uveli takav način poslovanja u RH i Vujčić dobro zna da mentori, koji su pod njegovom ingerencijom, rade i danas tako ako nisu potpisani aneksi ugovora. Svi ugovori potpisani prije 2013. sadrže nezakonite kamatne stope", rekao je 2021. godine Aleksić gostujući na televiziji N1.

Jedna od najznačajnijih kontroverzi u karijeri Borisa Vujčića vezana je uz njegovu ulogu u restrukturiranju i spašavanju Agrokora, najveće privatne kompanije u Hrvatskoj koja je 2017. godine zapala u ozbiljne financijske poteškoće. Afera, poznata kao Borg, uključivala je sumnjive financijske poteze i transakcije te izazvala velike političke i ekonomske potrese u zemlji.

Vujčić je bio kritiziran zbog svoje navodne uloge u omogućavanju određenih financijskih aranžmana koji su favorizirali interese određenih skupina unutar Agrokora, dok su mali dioničari i vjerovnici bili marginalizirani. Kritičari su tvrdili da su određene odluke HNB-a i postupci Vujčića bili u sukobu interesa te da su pogodovali velikim bankama i financijskim institucijama na štetu šire javnosti.

Ivica Todorić, bivši vlasnik Agrokora | Bloomberg Adria

Vujčić je odbacio optužbe i tvrdio da su sve mjere poduzete u skladu s propisima te da su bile nužne za stabilizaciju hrvatskog financijskog sustava.

Budućnost u ECB-u

Vujčić je u ECB došao usred jednog od najturbulentnijih razdoblja u Europi. Stekao je dobru reputaciju, dok je s kolegama nastojao ukrotiti skok cijena koji je uslijedio nakon invazije Rusije na Ukrajinu.

Mjesto u Izvršnom odboru ECB-a bit će upražnjeno vjerojatno malo prije 2026. godine. Premda diplomatski odgovara na pitanja o budućnosti svog položaja u Upravnom vijeću ECB-a, na Money Motion konferenciji u Zagrebu rekao je da bi se tamo htio zadržati još neko vrijeme.

"Imam još dosta toga što želim napraviti", rekao je Vujčić.

Odbor nikada nije imao predstavnika iz neke od šest istočnih zemalja eurozone.

"Ne kandidirati ponovno Vujčića bila bi izgubljena prilika za Hrvatsku i istočne zemlje EU-a", rekao je za Bloomberg Gunter Deuber, glavni ekonomist Raiffeisen Banke u Beču. "Ima čvrst ugled, čak i u krugovima monetarne politike sklone strožim mjerama, dok je uvijek pokazivao razumijevanje za politiku. U tom smislu, on je prihvaćen od Upravnog vijeća i ne smatra ga se dogmatikom".

Kristina Stedul Fabac/Pixsell

Privatni život

Boris Vujčić je poznat kao strastveni ljubitelj sporta, osobito tenisa, koji aktivno trenira u slobodno vrijeme. Kao dijete, Vujčić je igrao nogomet i rukomet, no zbog povrede i dijagnoze Bechterewove bolesti (okoštavanja kralježnice), morao je prestati aktivno se baviti sportom. "Jedina stvar za tu bolest za koju su mi rekli da pomaže je vježbanje", rekao je Vujčić u emisiji Zdravlje na kvadrat, što je dovelo do njegove discipline u treniranju.

Što se obiteljskog života tiče, sa suprugom Tanjom ima dvoje djece, ali preferiraju svoj život držati daleko od očiju javnosti.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar