Odluka ECB-a nikoga nije iznenadila. Zašto je Lagarde na oprezu?

ECB je danas donio odluku koja nikoga nije iznenadila, a Legarde je istaknula dva razloga zbog kojih ostaju na oprezu. Iako se inflacija u eurozoni stabilizirala oko ciljanih dva posto, nove projekcije šalju mješovite signale.

Dakle europska središnja banka (ECB) očekivano je na današnjem sastanku odlučila zadržati svoje tri ključne kamatne stope nepromijenjenima, drugi sastanak zaredom. Odluka dolazi u trenutku kada se inflacija vratila pod kontrolu, a gospodarstvo eurozone pokazuje se otpornijim na vanjske šokove nego što se predviđalo. Ipak, pažnja tržišta sada je usmjerena na konferenciju za medije predsjednice Christine Lagarde, od koje se očekuju odgovori na pitanja o budućem smjeru monetarne politike u svjetlu rastućih fiskalnih problema u Francuskoj i trgovinskih napetosti sa Sjedinjenim Američkim Državama.

Stabilnost kod kuće, prijetnje izvana

Upravno vijeće Europske središnje banke potvrdilo je da kamatna stopa na novčane depozite ostaje na dva posto, stopa za glavne operacije refinanciranja na 2,15 posto, a stopa za mogućnost posudbe na kraju dana na 2,40 posto. U službenom priopćenju navodi se kako su pristigli podaci "uvelike u skladu" s prethodnim procjenama te da domaći cjenovni pritisci nastavljaju popuštati.

Gospodarstvo dvadeset zemalja koje koriste euro zabilježilo je rast od 0,1 posto u drugom tromjesečju, što je, iako skromno, dovoljno da odagna strahove od recesije. Istovremeno, inflacija u kolovozu iznosila je 2,1 posto, što je praktički u skladu s ciljem banke od dva posto. Ovi podaci daju ECB-u prostora za pristup "ovisan o podacima i od sastanka do sastanka", bez preuzimanja obveza o budućim potezima.

Međutim, dok je domaća slika relativno stabilna, vanjski rizici postaju sve izraženiji. Dogovor između Europske unije i administracije američkog predsjednika Donalda Trumpa o ograničavanju carina na uvoz europskih proizvoda na petnaest posto donio je određenu dozu sigurnosti, no te su stope i dalje značajno više od pred-Trumpovih razina i predstavljaju trošak za europske izvoznike.

Francuski izazov za Christine Lagarde

Najveći izazov za predsjednicu Lagarde trenutno predstavlja fiskalna i politička kriza u Francuskoj, drugom najvećem gospodarstvu eurozone. Nemogućnost podijeljenog parlamenta da se uhvati u koštac s velikim proračunskim deficitom, koji je prošle godine iznosio 5,8 posto BDP-a, dovela je do rasta troškova zaduživanja na tržištima obveznica.

U slučaju eskalacije krize, ECB bi mogao intervenirati kupnjom francuskih obveznica kroz svoj Instrument za zaštitu prijenosa (TPI). Međutim, taj je mehanizam dostupan samo zemljama koje poštuju fiskalna pravila EU-a ili se kreću prema njihovom ispunjenju, što s Francuskom trenutno nije slučaj.

 

"Lagarde će morati pažljivo birati riječi, ne sugerirajući da bi ECB na kraju mogao spašavati fiskalnog grešnika koji se ne kaje, ali ni zauzeti toliko oštar stav da uznemiri tržišta koja Francuskoj još uvijek daju povjerenje", komentirao je Holger Schmieding, glavni ekonomist u Berenberg banci.

Podijeljeno vijeće i divergentne politike

Unutar samog Upravnog vijeća ne postoji konsenzus o idućim koracima. "Jastrebovi", koji se protive daljnjem popuštanju, ističu otpornost gospodarstva, povećanu njemačku javnu potrošnju i stabilnu potražnju potrošača kao dokaze da daljnje smanjenje kamatnih stopa nije potrebno.

S druge strane, "golubovi" strahuju da se puni učinak američkih carina još nije osjetio te da bi usporavanje rasta moglo gurnuti inflaciju ispod ciljane razine. Dodatnu komplikaciju predstavlja i očekivano smanjenje kamatnih stopa od strane američkog Feda, što bi moglo ojačati euro i time dodatno pritisnuti inflaciju naniže. Nove projekcije ECB-a predviđaju inflaciju od 2,1 posto za 2025. godinu, ali i usporavanje na 1,7 posto u 2026. te povratak na 1,9 posto u 2027. godini, što signalizira neizvjesnost.

Dok tržišta vide oko 50 do 60 posto šanse za još jedno smanjenje stope do proljeća, analitičari koje je anketirao Reuters većinom smatraju da je ciklus smanjenja završen. Za razliku od ECB-a, očekuje se da će američki Fed do kraja sljedeće godine smanjiti stope čak šest puta. Ta sve veća divergencija u monetarnim politikama bit će ključni pokretač kretanja tečaja EUR/USD u nadolazećem razdoblju.

Odluka o pauzi stoga se čini logičnim potezom, dajući ECB-u vremena za procjenu utjecaja globalnih neizvjesnosti. Ipak, vrata za jedno konačno, "osiguravajuće" smanjenje kamatnih stopa ostaju odškrinuta, a sudbina monetarne politike ovisit će o podacima koji će stizati u narednim mjesecima i, ponajviše, o razvoju situacije u Parizu i Washingtonu.