.webp){kind=icon}
Građani ne bi trebali strahovati od prevelikog rasta kamatnih stopa, poručili su u ponedjeljak iz Erste & Steiermärkische banke komentirajući ovogodišnje poslovanje i sadašnju situaciju na bankarskom tržištu kao i širu ekonomiju. Christoph Schöfböck, predsjednik Uprave banke, kazao je da Hrvatska u ovom trenutku ima neke od najnižih kamata u Europi.
Stambeni krediti, primjerice, kod nas još uvijek nose kamate od oko 2,5 posto, kazao je on, dok su u Njemačkoj i Austriji te stope oko četiri posto, a u pojedinim državama srednje Europe čak i bitno više. Rast kamatnih stopa se može očekivati i kod nas, ali će biti "puno blaži" nego u ostatku Europske unije i puno manji nego u Sjedinjenim Američkim Državama. Kamate su posljednjih nekoliko mjeseci u porastu nakon što su brojne središnje banke odlučile podizanjem referentnih stopa pokušati suzbiti visoku inflaciju.
Schoefboeck je objasnio da dio razloga za nešto bezbrižniju situaciju kod nas leži i u činjenici da je dosta kredita odobreno uz fiksnu kamatnu stopu. Kod gotovinskih kredita je to čak oko 90 posto, a kod stambenih je taj udio manji, ali je i dobar dio njih fiksiran barem na pet ili deset godina što bitno smanjuje rizik od rasta troškova otplate kredita. U banci zasad ne vide nikakve znakove pogoršanja u otplati kredita i situacija je "vrlo stabilna".
U Erste banci su u ponedjeljak istaknuli uspješno poslovanje ove godine vidljivo kroz rast kreditiranja preko deset posto i u korporativnom sektoru i u sektoru građanstva. Istovremeno su tzv. loši plasmani pali na povijesni minimum što je nastavak ranijeg trenda, a krajem godine bi njihov udio u ukupnim kreditima trebao biti ispod četiri posto.
Rast depozita
Depoziti klijenata su im porasli čak i više od dvadeset posto, kažu u Erste banci i objašnjavaju da se radi o zajedničkom djelovanju nekoliko faktora. Među njima se nalazi priprema za ulazak u eurozonu, dobra turistička sezona, ali i solidan ekonomski rast. Uz to, za razliku od situacije otprije deset godina, tvrtke se ovog puta puno bolje pripremaju na moguću recesiju s puno jačim rezervama likvidnosti, istaknuo je Schöfböck.
On se u ponedjeljak osvrnuo i na ulazak u eurozonu i kazao je da se Hrvatska sprema "najbrže od svih" te je našu situaciju usporedio sa slovačkom, gdje su se za ulazak u eurozonu spremali tri godine, a za transformaciju su imali šest mjeseci dok ćemo mi to odraditi u dva tjedna. Kad uvedemo euro percepcija Hrvatske bit će drukčija i smatrat će ju se "integralnim" dijelom Europske unije, istaknuo je Schöfböck.
Uvođenje eura maknut će jedan od važnih prihoda domaćeg bankovnog sustava. Prihodi od mjenjačkih poslova, u kojima s više od 90 posto dominira pretvaranje kune u euro i natrag, za cijeli bankovni sustav procjenjuju se na oko 1,5 milijardi kuna godišnje. Ukidanje tih poslova imat će "značajan" efekt, kazao je Schöfböck, ali unatoč tome u Erste banci pozdravljaju ulazak u eurozonu.
Kontroverzni porez
Čelni čovjek treće domaće banke po visini aktive osvrnuo se i na kontroverzni dodatni porez na dobit. Ukazao je na situaciju koja bankama ne ide u korist, a tiče se rezervacija. Banke su tijekom 2020. zbog kovid-krize snažno povećale rezervacije što im je tada smanjilo dobit i utječe na izračun prosječnog uspjeha u protekle četiri godine koji se uzima u obzir prilikom izračuna dodatnog poreza.
Kako se situacija s vremenom poboljšavala banke su postepeno oslobađale te rezervacije, a to je vidljivo i ove godine te im računovodstveno povećava dobit, što je upravo ona najbitnija varijabla prilikom naplate dodatnog poreza.
Glavni ekonomist Erste banke Alen Kovač kazao je u ponedjeljak da u toj banci za iduću godinu u Hrvatskoj očekuju tek blagi pozitivan gospodarski rast u rangu od 0,5 do jedan posto. No, neizvjesnost je u ovom trenutku izrazito velika, dodao je Kovač, pojašnjavajući opreznu procjenu.
Nadoknađen epidemijski pad
Istaknuo je da smo dosad otprilike nadoknadili pad nastao početkom kovid-krize i da ćemo krajem ove godine biti na otprilike deset posto višoj razini bruto domaćeg proizvoda (BDP) nego krajem 2019. godine. To otprilike odgovara nekoj našoj prosječnoj stalnoj stopi godišnjeg rasta od 2,5 do tri posto, objasnio je Kovač, odnosno sada se vraćamo na razinu kao da krize nije ni bilo.
Kovač se osvrnuo i na stopu inflacije za koju procjenjuje da će ove godine u prosjeku biti nešto ispod 11 posto, dok bi iduće godine trebala biti između 7 i 7,5 posto jer u 2023. ulazimo s visokom stopom.
Priča o recesiji zasad nije ostavila traga na tržištu rada, kaže Kovač i dodaje da ako se situacija uspije tako održati, put iz eventualne recesije će biti brži. Istaknuo je i činjenicu da je realan rast plaća još uvijek u minusu zbog inflacije, a to bi moglo utjecati na razinu osobne potrošnje i kretanje ekonomije.
