Konačno zaokret: Turizam počeo manje pridonositi rastu BDP-a

Unatoč ustaljenim očekivanjima u kojima turizam, odnosno izvoz usluga, pozitivno doprinosi rastu bruto domaćeg proizvoda (BDP), u "dobrom dijelu" 2024. godine taj doprinos je zapravo bio blago negativan. Objasnio je to u utorak Alen Kovač, glavni ekonomist Erste & Steiermärkische banke, treće domaće banke po visini aktive, i time potvrdio neke druge nedavno objavljene brojke koje su pod upitinik stavile ovogodišnji doprinos turizma domaćem ekonomskom razvoju.

Iz središnje banke nedavno su stigle informacije o realnom padu izvoza usluga u trećem kvartalu zbog "primjetno" smanjene realne potrošnje stranih gostiju. Brojke Hrvatske turističke zajednice pokazuju kako u prvih jedanaest mjeseci ove godine broj ostvarenih noćenja nije bio niti jedan posto viši nego lani. Kovač je u utorak kazao kako po brojkama dolazaka i noćenja postoji svojevrsna "barijera" na razini turističke sezone 2019. godine koju ne uspijevamo preskočiti.

To, naravno, ne znači kako turizam ne doprinosi BDP-u već njegov rast generiraju druge komponente, primarno osobna potrošnja i investicije. Prošle godine se prognoziralo kako će hrvatski gospodarski rast u 2024. biti oko 2,5 posto, a u Erste banci sada procjenjuju da će on biti barem 3,5 posto. Za iduću godinu prognoziraju nešto nižih 2,9 posto. Statističari Državnog zavoda za statistiku nedavno su objavili kako je BDP u trećem kvartalu bio 3,9 posto viši nego u istom razdoblju lani.

Rast generiraju domaća potrošnja i investicije. Potrošnju kućanstava potiče realni rast plaća, a glavni ekonomist Erste banke je u utorak istaknuo kako se Hrvatska i dalje nalazi u grupi zemalja s najdinamičnijim rastom plaća u Europskoj uniji. Investicije se pak dobrim dijelom financiraju iz fondova Unije što posebno potiče domaće građevinarstvo. Kovač je kazao i kako se ove godine blago oporavio hrvatski robni izvoz.

U Erste banci su u utorak izjavili i kako očekuju da će im poslovanje odnosno financijski rezultati ove godine biti na visini lanjske "vrlo dobre" godine. Predsjednik Uprave Christoph Schoefboeck istaknuo je povijesno nisku razinu udjela loših plasmana, odnosno teško naplativih i nenaplativih kredita i kazao kako su u pojedinim segmentima hrvatske kompanije boljeg financijskog zdravlja nego njihovi konkurenti u Austriji.

Christoph Schoefboeck | Matija Habljak/Pixsell

 

Upravo na austrijskom, ali i njemačkom, tržištu hrvatska Erste banka ponudila je i vlastiti novčani investicijski fond koji je odnio veliki uspjeh kod nas. Schoefboeck je kazao kako su stručnjaci Erste Asset Managementa, društva unutar Erste grupe u Hrvatskoj, osnovali novčani fond koji je u vrlo kratkom roku prikupio čak 200 milijuna eura ulaganja.

Uspjeh fonda potaknuo je menadžment Erste grupe na odluku kako bi se ulaganje u fond moglo ponuditi i klijentima u drugim državama gdje posluje matična Erste grupa, odnosno banke koje se nalaze pod njenim upravljanjem. U hrvatskoj Erste banci u utorak su se pohvalili i rastom utjecaja unutar grupe te istaknuli kako se u domaćim uredima sada koordiniraju izdanja obveznica za Erste banke iz susjednih zemalja, i kako sudjeluju u oblikovanju prekograničnih kreditnih transakcija, također za neke investicije u susjednim državama regije.

Digitalno poslovanje

Erste & Steiermärkische banka je krajem rujna imala aktivu od 14,5 milijardi eura što joj daje udio od 17,7 posto na domaćem tržištu. Od Privredne banke Zagreb na drugom mjestu je dijele 2,5 postotka, dok vodeća Zagrebačka banka kontrolira četvrtinu tržišnog udjela.

U Erste banci su u utorak istaknuli kako u srednjem roku dodatni naglasak namjeravaju staviti na razvoj digitalnog poslovanja. Pohvalili su se s blizu pola milijuna korisnika vlastitog digitalnog servisa George i jednako toliko njih koji koriste aplikaciju za izravne transfere KEKSpay.

Prema neslužbenim informacijama, čak četiri petine korisnika KEKSpaya nisu klijenti same banke, a broj korisnika mogao bi se dodatno povećati uspije li banka u svojim namjerama širenja te aplikacije i na susjedna tržišta. Katarina Kraljević, članica Uprave Erste banke u utorak je izjavila kako banka već danas 50 posto proizvoda prodaje kroz digitalne kanale, a plan je taj udio dići na 80 posto.