Dizanje stambenog kredita mnogima je prvi korak u rješavanju stambenog pitanja, no razlike u uvjetima koje banke nude mogu značajno utjecati na konačni trošak. Kamatne stope u tom smislu igraju ključnu ulogu, a one se mogu značajno razlikovati od banke do banke. U tekstu donosimo pregled koliko vas koštaju krediti, ovisno o banci koju odaberete.
Prema podacima HNB-a, prosječne kamatne stope na stambene kredite u posljednjih godinu dana bile su prilično stabilne i kretale se oko 3,7 posto, a najniže su bile u proljeće 2022. godine kad su padale čak i ispod 2,3 posto.
Trenutno banke u Hrvatskoj svoje kamatne stope za stambene kredite drže unutar tog prosjeka, a najniže kamatne stope su u Erste banci i u RBA-i. Ipak, to ne znači i da je sam kredit tamo najjeftiniji.
Čitaj više
Nastavljaju se povoljni uvjeti za kredite građanima, ali ne baš i poduzećima
Anketa među bankarima pokazala kako očekuju blago postroživanje uvjeta za kredite malim i srednjim tvrtkama, te za dugoročne kredite.
25.04.2025
Kamate na gotovinske kredite u Hrvatskoj najmanje u eurozoni
Prema mjerenju ECB-a, prosječna kamatna stopa na potrošačke gotovinske kredite u Hrvatskoj je u veljači iznosila 4,97 posto. Prosjek eurozone iznosio je 7,58 posto, s rasponom od 14,61 posto u Estoniji do 3,9 posto u Luksemburgu.
23.04.2025
Stan snova ili kutija šibica: Što milijun dolara danas vrijedi na tržištu nekretnina?
Cijene kvadrata u urbanim središtima divljaju, pa je čak i s milijun dolara kvadratura koju možete kupiti sve skromnija.
12.04.2025
Vjerovali ili ne - za stan od 60 m2 u Zagrebu morate raditi 11 godina
Za kupnju novog stana od 60 m2 u nekom od glavnih gradova regije potrebno je 11 do 12 godina prosječne neto zarade.
08.04.2025
Kako bismo provjerili koliko u kojoj banci košta stambeni kredit, putem online kalkulatora pet različitih banaka koje posluju u Hrvatskoj izračunali smo kolike su kamatne i efektivne kamatne stope, mjesečni anuitet i ukupan iznos kredita od 100 tisuća eura uz otplatu od 20 godina.
Kamatne stope po bankama
Prema podacima sa stranica banaka, najniže kamatne stope su one od 2,80 posto u Ersteu i RBA-i, dok su najviše u PBZ-u, a iznose 3,68 posto. Tako se mjesečni anuitet u tim bankama razlikuje za nešto više od 44 eura, odnosno u slučaju Erstea i RBA-e iznosi 544,64 eura, dok u slučaju PBZ-a iznosi 589,25 eura.
No kada je u pitanju efektivna kamatna stopa, stanje je drugačije. Ona u Ersteu iznosi 3,37 posto, a u RBA-i 2,97 posto. To znači da u slučaju Erstea razlika između kamatne stope i efektivne kamatne stope iznosi 0,57 posto, u slučaju RBA 0,17 posto, a u slučaju OTP-a 0,05 posto.
Ipak, najniža efektivna kamatna stopa je u Zagrebačkoj banci, gdje iznosi 2,89 posto. Tamo je razlika između efektivn stope i kamatne stope 0,04 posto, dok je primjerice u PBZ-u 0,06 posto. Inače, efektivna kamatna stopa odnosi se na ostale troškove povezane s uzimanjem kredita, pa zbog toga ne čudi da je Zaba banka u kojoj je kredit od 100 tisuća eura na 20 godina najjeftiniji.
Točnije, ukupni iznos otplate u Zabi iznosi 131.402 eura, što je manje i od Erstea i od RBA-e. Istovremeno, u odnosu na PBZ, koji ima i najvišu efektivnu kamatnu stopu (3,74) posto, ukupna otplata u Zabi nešto je više od deset tisuća eura jeftinija.
Strože mjere HNB-a
Inače, Hrvatska narodna banka (HNB) je krajem siječnja najavila pooštravanje uvjeta za odobravanje kredita. Tada su iz HNB-a kazali da bi te mjere trebale "blago usporiti zaduživanje kućanstava te da bi mogle pomoći u obuzdavanju inflacije jer bi manje kreditiranje moglo obuzdati i potrošnju kućanstava.
Konkretno, plan središnje banke ograničiti je iznos mjesečne otplate duga u odnosu na primanja građana za sve kredite, a kod stambenih kredita i dodatno ukupan iznos kredita u odnosu na vrijednost nekretnine u zalogu. Prema objavljenom, iznos mjesečne otplate duga u odnosu na dohodak potrošača ograničit će se na najviše 45 posto za stambene i najviše 40 posto za nestambene kredite. Pojednostavljeno to znači da osoba koja mjesečno prima plaću od 1000 eura neće smjeti na otplatu stambenog kredita trošiti više od 450 eura, a nestambenog više od 400 eura. Osim toga, kada bi ta osoba već imala stambeni i željela podići novi nestambeni kredit, u primjeni bi bila stroža odredba, odnosno njena otplata zajedničkih dugova ne bi smjela prelaziti 400 eura mjesečno.
Tako primjerice osoba s mjesečnim primanjima od 1000 eura ne bi mogla podići kredit kojim se služimo kao primjerom u ovom tekstu - od 100 tisuća eura uz otplatu od 20 godina - jer u tom slučaju mjesečni iznos uvelike premašuje ograničenje.
Te mjere trebale su stupiti na snagu početkom prošlog mjeseca, no krajem ožujka su iz središnje banke priopćili da se primjena strožih mjera za odobravanje kredita građanima odgađa do 1. srpnja, iako su nove mjere prvotno trebale na snagu stupiti početkom travnja.
Borbe kamatnim stopama
Najavljena stroža pravila HNB-a proteklih su mjeseci pokrenula pravi mali tržišni rat među domaćim bankama koje su, s ciljem privlačenja građana, krenule snižavati kamatne stope za stambene kredite.
Tako je tijekom veljače OTP banka najavila da kreće s "akcijskom ponudom" stambenih kredita uz nominalnu kamatnu stopu od 2,69 posto. U istom razdoblju je i Erste banka objavila da će od početka ožujka sniziti kamatne stope koje bi se trebale kretati "od 2,8 do 3,1 posto, ovisno o modelu i ročnosti" kredita. Nekoliko dana ranije svoju je ponudu poboljšala i Zagrebačka banka čija je "akcijska" ponuda trajala dva mjeseca (do 11. travnja), a nominalne stope za stambene kredite kretale su se od 2,85 posto.
Uspoređujući s tim periodom, kamatne stope banaka u međuvremenu jesu rasle, ali ne značajno.
.webp){kind=icon}
