Zlato jače od eura? Banke ga sada tretiraju kao sigurnu imovinu

Cijena zlata probila je psihološku granicu od 3.000 dolara za uncu, postavljajući novi povijesni rekord. No, prema stručnjacima, to nije kraj rasta. O uzrocima i perspektivama tržišta plemenitih metala u programu Bloomberg Adrije govorio je Saša Ivanović, glavni direktor Centra zlata i stručnjak za plemenite metale.

Ivanović naglašava kako je skok zlata bio očekivan i da će se rast vjerojatno nastaviti.

"Psihološka granica od 2.000 dolara bila je mnogo jača od ove. Kad smo je jednom probili, u nekoliko mjeseci, cijena zlata je bez većih problema dosegla 3.000 dolara. Očekujem da u narednim tjednima ostanemo blizu te razine, ali dugoročno bi mogla rasti i do 3.300 dolara do kraja godine," objašnjava Ivanović.

Među ključnim čimbenicima koji potiču rast, ističe globalnu nesigurnost i rekordnu potražnju. "Investitori se žele osigurati prije mogućeg ulaska SAD-a u recesiju, a nepromijenjene kamatne stope dodatno podržavaju zlato. Kad stope počnu padati, cijena će skočiti još više."

Potražnja za fizičkim zlatom nikad nije bila veća

Na pitanje je li cijena zlata rezultat fundamentalnih pokazatelja ili špekulacija, Ivanović je jasan.

"Ovo nema veze sa špekulacijom. Da je riječ o tome, oscilacije bi bile kratkotrajne. Trenutno imamo rekordnu potražnju za fizičkim zlatom, pogotovo zlatnim polugama, a to ukazuje na dugoročni trend," ističe. Dodaje da su centralne banke i veliki institucionalni investitori već neko vrijeme značajni kupci zlata jer ga vide kao sigurno utočište.

Bloomberg

Zlato je postalo Tier 1 imovina – sigurnije od eura

Jedan od ključnih faktora koji gura cijenu zlata je i odluka iz Basela 3, prema kojoj je zlato sada Tier 1 imovina u bankarskom sustavu.

"Zlato se sada tretira jednako sigurno kao gotovina i državne obveznice, što znači da je čak preteklo devizne rezerve u eurima," objašnjava Ivanović. Uz to, dodaje da globalna proizvodnja zlata ne može pratiti potražnju: "Godišnje se izrudari između 2.500 i 3.000 tona zlata, dok same centralne banke kupuju više od 1.000 tona godišnje. To stvara laganu nestašicu koja dodatno podiže cijenu."

 

-- Cijelu emisiju pogledajte na Bloomberg Adria TV-u.