Hoće li ukrajinski damping ukrasti Uskrs hrvatskim proizvođačima jaja

Što više proučavamo europsku zelenu politiku iz perspektive gospodarstva, sve nam se više čini da se industriji zemalja članica prodaju poslovična muda pod bubrege, a iznimka u toj priči nisu ni proizvođači jaja.

Naime, dok se po Nizozemskoj i ostatku zemalja članica masovno gase farme nesilica zbog novih direktiva, tržište preplavljuju jaja iz Ukrajine kojoj su ukinute sve carine i tarife pa tamošnji proizvođači imaju sve benefite članstva, bez obveze poštivanja standarda koje ono nosi. Naravno, to rezultira uvozom po dampinškoj cijeni, a sve više i revoltom peradara koji je kulminirao prosvjedima, a na kraju i određenim mehanizmima za ograničavanje uvoza.

Najskuplja jaja u EU-u

Na domaćem tržištu tog revolta nema, a bilance najvećih pokazuju i zašto. Nakon korone i početka rata u Ukrajini cijene inputa su podivljale – energenti, stočna hrana, ambalaža, transport, cijena rada, sve to je par godina žestoko "tuklo" po domaćim proizvođačima jaja. Situacija se po tom pitanju donekle stabilizirala lani, cijena jaja je strelovito rasla (prema DZS-u za 80-ak posto u 2022. i 2023.) pa su i proizvođači prodisali, ali su zato domaći kupci plaćali najskuplju cijenu jaja u EU-u.

Brojke za prošlu godinu još nisu vani, no Dražen Čurila, vlasnik tvrtke Luneta koja je među najvećim proizvođačima jaja u Hrvatskoj, ističe da će se financijski rezultati kretati na razini 2022. godine. Konkretno, Luneti su tada prihodi rasli za gotovo 60 posto, na 6,3 milijuna eura, a dobit za 120 posto, na 538 tisuća eura.

Vlasnik Lunete Dražen Čurila na svojoj farmi ima preko 140.000 nesilica | Izvor: Youtube screenshot

"Cijene sirovina su nešto stabilizirale, ali i dalje je to daleko iznad razine otprije pandemije i rata u Ukrajini. Cijena jaja je također rasla, ali zadnjih godinu dana praktički stagnira, čak malo i pada. Veleprodajna cijena je sada oko 16 centi, viša u odnosu na 2022. godinu, ali 16 posto niža nego lani", ističe Čurila za Bloomberg Adriju.

Polovica proizvodnje Lunete ide u izvoz, a polovica završi na domaćem tržištu. Na naše pitanje je li isplativije izvoziti ili prodavati kod nas, Čurila odgovara da to zavisi o kretanju cijena koje vani određuje burza. Ali zato se uvoziti uvijek isplati.

Ukrajinski damping

"Ukrajinskim proizvođačima je produženo razdoblja ukidanja carina i tarifa na još godinu dana, do šestog mjeseca 2025., a oni puno izvoze kod nas. Jaja, med i šećer su najveći problem, zatim perad, odnosno pileće meso, žitarice, sve. Mi moramo poštivati standarde, proizvoditi bez upotrebe antibiotika, a njima je to dozvoljeno. Naravno, onima koje nije poharao rat", objašnjava Čurila.

On je upravo s ukrajinskim proizvođačima peradi koji najavljuju velike investicije kod nas ušao u svojevrsni sukob kao predsjednik odbora za peradarstvo u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori  (HPK) jer smatra da ta ulaganja neće donijeti ništa dobrog državi ni tržištu.

U Luneti se godišnje proizvede 42 milijuna jaja od kojih polovica ide u izvoz | Izvor: Luneta

Na nešto višoj razini vodi se sukob između europskih proizvođača i institucija Unije, a posebno između poljskih i ukrajinskih proizvođača. Naime, Poljaci su u prosvjedima kompletno blokirali granicu prema Ukrajini nastojeći zaštiti svoje tržište, što je zanimljivo jer su upravo Poljaci prije rata preplavljivali tržište jajima po dampinškoj cijeni. Očito im se nije svidjelo kusanje vlastite kaše.

Cvjeta potražnja

No, vratimo se mi domaćem tržištu koje upravo ulazi u svoj omiljeni period. Potražnja za jajima zahuktava se za Uskrs, a to je samo uvertira u rast prodaje za trajanja turističke sezone.

Spomenuli smo da financijski rezultati za 2023., kao ni brojke DZS-a o proizvodnji za prošlu godinu nisu objavljeni. U 2022. je, prema državnim statističarima, proizvedeno 667 milijuna jaja u Hrvatskoj, što je osjetan pad s brojke od 736 milijuna u 2021., a mi smo najveće tvrtke rangirali po volumenu proizvodnje. 

Desetak velikih igrača drži preko dvije trećine domaćeg tržišta, a najveći među njima, iako im to nije core business, je Žito grupa u vlasništvu Marka Pipunića, odnosno njihove farme Piko i Vuka u kojima se godišnje proizvede oko 140 milijuna jaja.

Samo Piko je u 2022. imao prihode od 9,9 milijuna eura, što je rast od gotovo 50 posto u odnosu na 2021., a dobit im je rasla za impresivnih 450 posto, na 273 tisuće eura.

Obiteljska tvrtka Lukač kojoj je na čelu bio Marijan Lukač, a naslijedila ga je kćer Magi Lukač, slovi za drugog  proizvođača jaja u zemlji, s brojkom oko 75 milijuna godišnje. Međutim, na farmi Lukačevih je od 2019. moralo biti usmrćeno preko 300 tisuća nesilica zbog salmonele. Lukač je po medijima tvrdio da mu državne institucije i konkurencija koja prodaje uvozna jaja podmeću pozitivne nalaze.

U Hrvatskoj je, prema podacima DZS-a, u 2022. godini 2,9 milijuna nesilica proizvelo 667 milijuna jaja | Izvor: Depositphotos

No, sudeći po bilanci iz 2022. afera sa salmonelom nije previše uzdrmala firmu. Prihodi su im porasli za gotovo 60 posto, na 7,6 milijuna eura, dok je dobit skočila preko 300 posto, na 120 tisuća eura. 

Magi Lukač nam je kazala kako danas proizvode oko 70 milijuna jaja godišnje i potvrdila da domaće tvrtke iz branše najviše muči nekontrolirani uvoz. "Upravo on je krivac što se domaća proizvodnja gasi u određenim situacijama. Mislimo da to nije samo problem kod jaja nego i kod puno drugih proizvoda te je na institucijama da odrade svoj posao", poručuje.

Dodaje kako mogu biti zadovoljni prošlom poslovnom godinom, iako još nemaju točne brojke , te da je rast cijene jaja bio dovoljan da  se anulira rast troškova proizvodnje. 

Tvrtka Perfa Bio kojoj je na čelu Marko Brajević također proizvodi 70-ak milijuna jaja godišnje, a prihodi su im u 2022. rasli za 70 posto, na 11,6 milijuna eura, dok je dobit rasla za čak 600 posto, na 60 tisuća eura.

Na farmama bjelovarske tvrtke Gala godišnje se proizvede oko 55 milijuna jaja na godinu. U 2022. prihodi su im skočili za 33 posto, na 6,1 milijun eura, a gubitak od 200 tisuća eura u 2021. pretvoren je u dobit od 708 tisuća.

Što se količine tiče, Čurilina Luneta proizvodi preko 40 milijuna jaja. Naveli smo ranije u tekstu, ali ponovit ćemo i ovdje, prihodi Lunete rasli su za gotovo 60 posto u 2022., na 6,3 milijuna eura, a dobit za 120 posto, na 538 tisuća eura.

Varljiva stabilnost

Što se budućih trendova tiče, Magi Lukač za Bloomberg Adriju naglašava kako su domaći proizvođači i dalje suočeni s poprilično nestabilnim cijenama pojedinih sirovina čija se volatilnost pravda konstantnim geopolitičkim nestabilnostima.

Čurila ističe da ga i banke često pitaju kako će se razvijati situacija na tržištu, a on im, kao i nama, odgovara da je previše čimbenika u igri da bi se išta moglo sa sigurnošću tvrditi.

Rat u Ukrajini i dalje traje, inflacija unatoč usporavanju na razini EU-a kod nas još itekako pokazuje zube, a svako malo izbije neko novo geopolitičko žarište. Cijene sirovina se donekle normaliziraju, ali na razinama koje su daleko više od pretkriznih.

Ono što je sigurno, i što već vidimo u praksi, jest da će se bilo kakav daljnji rast cijena s vremenom prelomiti preko novčanika krajnjih kupaca. S obzirom da već prednjačimo po cijeni jaja na razini cijele EU, čini se da bi obična kajgana mogla postati skuplja od one poslovične svetog Petra.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar