Napetosti na Bliskom istoku su se, nakon američkog bombardiranja Irana prije gotovo dva tjedna, ipak svom srećom ponešto stišale, ali je protekli tjedan zato obilovao vijestima s financijskih tržišta. Biznismeni kao da su zaboravili da je početak srpnja i da bi bio red da se povuku na svoje jahte i u svoje vile, a medijima dozvole da se konačno u potpunosti posvete tradicionalnim krastavcima, kiselim i kojekakvim drugim.
Vijest tjedna iz domaćeg biznisa vjerojatno je prodaja dijela Kufner grupe najvećem svjetskom proizvođaču građevinskih materijala, korporaciji CRH. Izrastao iz dvaju irskih kompanija, CRH i danas ima sjedište u Dublinu, diljem svijeta zapošljava 80-ak tisuća radnika uz godišnje prihode od 40 milijardi eura. Kufner se proteklih mjeseci spremao za javnu ponudu dionica, ali su od nje odustali kad se pojavila, izgleda, puno bolja irska ponuda novca.
No zato je u tijeku javna ponuda dionica Žita. Jedna od jačih domaćih poljoprivrednih kompanija potencijalne ulagače je na upis dionica pozvala prošlog petka, a javna ponuda traje do srijede 9. srpnja. Prema izjavama iz Žita, interes je "velik". Cijena dionice nalazit će se u rasponu od 18,50 do 22 eura, a u Žitu se nadaju na ovaj način prikupiti barem 120 milijuna eura svježeg kapitala.
Bosqar je završio transakciju kojom postaje većinski vlasnik lanca Mlinar | Patrik Macek/Pixsell
Prodaja Kufnera i izlazak Žita na burzu nisu jedine vlasničke tranformacije. Proteklog je tjedna objavljeno i kako Gitone Adriatic, odnosno njemačka brodograditeljska dinastija Lürßen, razmatra prodaju vlasničkog udjela u Liburnia Riviera hotelima gdje kontroliraju 71,2 posto dionica. Investicijsko društvo SQ Capital objavilo je poziv na kupnju dionica Čateksa koje još nemaju. Za svaku dionicu nude 43 eura. Iz Bosqara su, pak, priopćili kako su zaključili transakciju kroz koju su postali vlasnici dvije trećine dionica pekarske grupe Mlinar.
Na domaćem tržištu kapitala proteklog se tjedna pojavila i država koja je institucionalnim investitorima prodala desetogodišnju obveznicu u iznosu od milijardu eura. Ministar financija Marko Primorac komentirao je u utorak nove podatke o inflaciji koja je, mjerena harmoniziranim indeksom cijena kod potrošača (HICP) ubrzala s 4,3 posto u svibnju na 4,4 posto u lipnju. Iz Hrvatske narodne banke pojasnili su kako inflaciju podgrijavaju cijene hrane, usluga i energije.
Uz nabrojane u Hrvatskoj je ove godine nastavljen i rast cijena stanova. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku objavljenim u petak, cijena stambenog kvadrata u novogradnji u prvom kvartalu bila je u prosjeku 14,3 posto viša nego godinu prije. Ako to nije loša vijest za one koji se nadaju kupiti stan, onda će ih dodatno obeshrabriti činjenica kako je s početkom srpnja na snagu stupilo zaoštravanje uvjeta za stambene i druge kredite.
Yetunde Kristina Škorić, direktorica kreditnog posredovanja u tvrtki Kompare.hr, je za Bloomberg Adria TV pojasnila kako će nove mjere, koje je još u siječnju najavila središnja banka, najviše utjecati na one s mjesečnim primanjima ispod 1.600 eura. Stan od 65 kvadratnih metara po prosječnoj cijeni kvadrata neće si moći priuštiti više od 70 posto građana.
S početkom srpnja na snagu su stupila stroža pravila za odobravanje kredita koja je naredio HNB | Zvonimir KUHTIĆ/HINA
To će imati utjecaja i na profite banaka, ali podaci o primanjima domaćih bankovnih menadžera pokazuju kako oni u svakom slučaju imaju dovoljno mjesta za korekciju. Najbolje plaćeni među njima zarađuju i više stotina tisuća eura godišnje. Banke će potencijalni manjak u broju odobrenih kredita pokušati nadoknaditi rezanjem drugih troškova. Digitalizacija tu dolazi kao naručena, a već sad najveće banke omogućavaju brzo dizanje kredita preko mobitela, bez odlaska u poslovnicu.
Oni koji ne trebaju kredite i raspolažu s viškom novca mogu razmišljati o investiranju. Četiri regionalna stručnjaka dali su svoje prijedloge za idealni portfelj, a i neki drugi eksperti drže kako usprkos pozitivnom trendu na tržištu dionica za dugoročne ulagače još nije kasno. Jedna od opcija može biti i gazirano ulaganje u dionice Coca-Cole ili Pepsija koje je prema dividendama i prinosima usporedio Matej Vujanić, analitičar makroekonomije i tržišta kapitala u Bloomberg Adriji. "PepsiCo je ostvario znatno brži i snažniji rast, no i veću volatilnost, dok je Coca-Cola imala stabilan, ali sporiji rast", piše on.
Američkim kompanijama i dalje ide dobro. Najnoviji podaci o tamošnjem tržištu rada, objavljeni u četvrtak pred proslavu Dana nezavisnosti, i dalje ukazuju na solidnu otpornost američke ekonomije. A otpornost ekonomije i društva će biti od velike koristi idućih godina kako budu na snagu stupale pojedine odredbe iz kontroverznog zakona kojeg su proteklog tjedna ipak izglasali i gornji i donji dom Kongresa Sjedinjenih Američkih Država. Glavne značajke zakona kojeg je posebno zagovarao Donald Trump, su dodatne porezne olakšice bogatima, povećanje američkog javnog duga i ukidanje niza beneficija onima slabijeg imovnog stanja.
Otpornost hrvatske ekonomije bi, pak, mogla doći pod upitnik i nešto prije ne nastavimo li s povlačenjem novca iz europskih fondova. Hrvatska udruga poslodavaca je proteklog tjedna upozorila kako smo ušli u drugu polovicu provedbenog razdoblja Višegodišnjeg financijskog okvira 2021. – 2027., koje traje do 31. prosinca 2029., a prema posljednjim podacima Europske komisije, Hrvatska je do sada realizirala tek 5,7 posto ukupne alokacije.
Iz Hrvatske udruge poslodavaca upozorili su na slabo povlačenje sredstava iz europskih fondova | HUP
Zasad, ipak, investicije stižu. U Europskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) nadaju se kako će ove godine u Hrvatskoj investirati barem na razini prošle godine, ako ne i više, a radi se o 300 milijuna eura za privatni sektor. I dok EBRD kroz izravna ulaganja gleda na velike igrače, mali domaći poduzetnici opet će morati prilagođavati svoje procedure. Nova pravila fiskalizacije na snagu stupaju s početkom iduće godine, a porezni stručnjak Ivan Čevizović u razgovoru za Bloomberg Adria TV ocjenjuje da će to značiti dodatne troškove za manje tvrtke koje će morati investirati u softverska rješenja i kako se o uštedama može govoriti "eventualno u dugom roku".
Rast troškova poduzetnika redovito se prelijeva na rast cijena robe i usluga. Domaći ugostitelji nerijetko su na meti kritika upravo zbog toga posebno u jeku turističke sezone. Prema najsvježijim brojkama, onima za prvih šest mjeseci, turisti se vraćaju na obalu i sezona će biti uspješna; broj noćenja je porastao četiri posto, a i podaci o fiskaliziranim računima pokazuju skok u odnosu na prošlu godinu.
Redoviti strah od praznih kreveta i nije sasvim neopravdan. Njih zbilja ima sve više, ali samo zato jer broj turističkih kreveta, prvenstveno u privatnim apartmanima, raste puno brže nego što raste broj gostiju. Treba javiti biznismenima s početka teksta da ih što prije popune.
.webp){kind=icon}
