Šoping i velika sniženja ostavljamo u tjednu za nama. Na tržištu kapitala obilježili smo tjedan dana trgovanja dionicom Tokića, dok su na maloprodajnom tržištu potrošači pokazali da je, unatoč geopolitičkim napetostima i rastu troškova života, njihovo raspoloženje stabilno.
Crni petak možda je započeo u SAD-u, ali danas je globalni šoping događaj koji je u potpunosti zaživio i u Europi. No dok brojni potrošači manično kupuju uvjereni da štede, realnost je da Crni petak zapravo predstavlja niz mitova koji se ponavljaju iz godine u godinu i dovode potrošače u zabludu. Osim toga, iza scene se odvija priča o zagađenju koja nije nimalo glamurozna ni uzbudljiva.
Kompanije koje su osvojile globalno tržište
Tri javne ponude novih dionica u godinu dana za tradicionalno uspavano hrvatsko tržište svakako su odlična stvar. Uz pojačano izdavanje korporativnih obveznica u posljednje dvije godine čini se kako je domaće tržište kapitala malo živnulo. S prvim danima na burzi dolazi uzbuđenje, a oni mogu otkriti još koješta i o kompaniji i o tržištu. Stoga smo usporedili kretanje cijena i promete ostvarene dionicama tvrtki koje su u posljednje četiri godine izašle na burzu: ovogodišnje laureate ING-GRAD, Žito i najnoviju Tokić grupu, te Span koji se na taj korak odlučio još 2021. godine.
Uz kompanije koje su osvojile tržište kapitala, ponekad nismo ni svjesni uspjeha kojeg postižu neke domaće, manje poznate, kompanije. Među njima su dvije koje su osvojile globalna tržišta. Tvornica tekstila Trgovišće (TTT) kompanija je sa stoljetnim iskustvom i pravi dokaz da se u tekstilnoj industriji danas može poslovati ne samo uspješno, nego i održivo. Svojim proizvodima osvojili su klijente od Las Vegasa do Dubaija, a među njima se kriju neka od najpoznatijih imena hotelske i gastro industrije poput Gordona Ramseyja. Danas ih neki prepoznaju i po njihovom brendu Merla s kojim polako osvajaju i maloprodajno tržište jer, kako nam kažu, kvalitetnih proizvoda nedostaje.
Bloomberg Adria
Zanimljiva je i priča o kompaniji skrivenoj u samom centru Zagreba koja je osvojila tržište luksuznog izdavaštva i dokazala da u digitalnom dobu knjige mogu biti unosan biznis i prodavati se za nekoliko tisuća eura. Pigment Collective svoje knjige uspoređuje s Rolexovim satovima, a ove su godine ostvarili vrlo značajnu suradnju s DC Comicsom, ušli na tržište luksuznih stripova i restrukturirali poslovanje, a uz sve ove promjene sigurno je da najbolje stvari tek dolaze.
A što budućnost donosi Plivi? Prošlo je nešto više od pola godine otkako je Nikolina Dizdar Čehulić preuzela vodeću ulogu u domaćoj kompaniji Pliva. Iako kaže da izazova ne nedostaje i svjesna je toga da se industrija jako brzo mijenja, dosadašnje iskustvo na čelu kompanije naziva inspirativnim i zadovoljna je svime što je do sada postignuto.
Ulagači i njihove brige
Dok neke domaće kompanije imaju sigurnu budućnost, otvara se pitanje trebamo li strahovati od smjene generacija na tržištu kapitala s obzirom na to da veliku većinu financijske imovine drže starije generacije? Kod nas mali ulagači imaju preko 11 milijardi eura imovine, a većina toga je u rukama starijih od 55 godina. Hoće li masovna rasprodaja pred odlazaka u mirovinu ostaviti teške posljedice ili će mlađi ulagači iskoristiti tu priliku da ojačaju svoje portfelje? Istražili smo kakva je dobna slika domaćih ulagača i jača li financijska pismenost mladih u dovoljnoj mjeri da na njima može ostati investitorski svijet.
Depostiphoto
Za one koji već investiraju studeni je potencijalno donio hladan tuš – u slučaju da su računali na obrambeni sektor. Dok su se u Ženevi širile glasine o potencijalnim mirovnim pregovorima, na burzama je u tom sektoru počela dominirati crvena boja. Pa iako je u zadnjih 36 mjeseci investicijska strategija bila je nevjerojatno jednostavna – kupi bilo što što proizvodi tenkove, streljivo ili radare i gledaj kako portfelj raste – europske obrambene dionice u samo mjesec dana zaronile su devet posto. Istovremeno, prolaze li dionice turističkog sektora ispod radara ulagača na Zagrebačkoj burzi, ili je sve već "priced in"? Nakon objave devetomjesečnih rezultata, bez obzira na neočekivano dobre pokazatelje rasta profitabilnosti koji su bili upitni, uslijed inflatornih pritisaka i pritisaka povećanja cijene rada, cijene turističkih perjanica na Zagrebačkoj burzi i nisu imale značajniji cjenovni rast, s izuzetkom Maistre.
Vrijedi spomenuti i da na tržištima kapitala, posebno u SAD-u, volatilnost ostaje riječ koja opisuje 2025. godinu. Iako najvažniji svjetski burzovni indeks S&P 500 raste treću godinu zaredom, a tržišta u razvoju prednjače po prinosima, euforija stvorena oko AI sektora i prekomjerno zaduživanje megakapitaliziranih kompanija prijete balonom, što zabrinjava investitore. Kakva je sudbina investiranja kada je u pitanju zlato? Ono što je manje poznato jest da indijska kućanstva praktički drže najveći, neslužbeni privatni fond zlata na svijetu. Indijci čuvaju oko 34.600 tona zlata, što premašuje rezerve gotovo svake pojedinačne središnje banke. U godini neizvjesnosti, kada je malo toga zajamčeno, pa čak i tradicionalne "sigurne luke", s pravom se postavlja pitanje može li ovakva dominacija indijskog zlata srušiti globalnu cijenu?
Ljubljanska burza i BDP
Proteklog tjedna završila je priča oko Fininog preuzimanja Ljubljanske burze. Konkretno, Fina ipak neće moći preuzeti vlasništvo nad njome, a tako je odlučilo Vijeće slovenske Agencije za tržište vrijednosnih papira. Tjedan ranije Vlada Republike Slovenije je Ljubljansku burzu svrstala među kritičnu infrastrukturu, a zatim su u utorak članovi vijeća proučili sve poznate činjenice i utvrdili da Fina ne udovoljava zakonskim kriterijima.
Bobo
Bruto domaći proizvod Hrvatske u trećem je tromjesečju rastao po najsporijoj stopi još od pandemije koronavirusa. Prema izvornim podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavljenim u četvrtak, BDP je u trećem ovogodišnjem kvartalu bio realno 2,3 posto viši nego u istom razdoblju lani. U drugom tromjesečju porast je bio 3,6 posto. U trećem je kvartalu tako zabilježena najniža međugodišnja stopa rasta još od četvrtog tromjesečja 2020. godine kad je BDP snižen za 3,7 posto.
Istovremeno, apsolutno siromaštvo u Hrvatskoj pada. No ono bi u svijetu uskoro moglo opet rasti, barem tako kažu iz Svjetske banke.
.webp){kind=icon}
