Veliki profiti banaka napunili džepove i menadžerima i dioničarima

Banke koje posluju na hrvatskom tržištu već godinama ostvaruju nevjerojatne profite, a kad se dobro zarađuje, onda brk omaste i menadžeri i dioničari. Istražili smo koliko su točno spremili u džep čelnici banaka koje su izlistane na burzi te koliko se poslovni uzlet osjetio na rastu dionice.

Da odmah stvari stavimo u kontekst, lani su "domaće" banke ostvarile preko 1,5 milijardi eura dobiti, a na prvom mjestu je Zagrebačka banka (Zaba) s profitom od 450 milijuna eura, od čega su čak 448 milijuna isplatili kao dividendu.

Što se tiče vodstva Zabe, u 2024. je došlo do određenih promjena. Dalibor Ćubela je u travnju postao predsjednik uprave, a na toj poziciji je zamijenio Ivana Vlahu koji je preuzeo poziciju predsjednika Uprave UniCredit Bank Austria.

No, iako je preuzeo najodgovorniju poziciju u kompaniji, Ćubela nije bio najplaćeniji član uprave banke. Ispred njega je po primanjima u 2024. bio upravo Vlaho koji je na odlasku primio izdašne bonuse, ali i kolege Pavel Vinter i Gianluca Totaro.

Konkretno, Ćubela je od fiksnih i varijabilnih primitaka prošle godina zaradio 328 tisuća eura (181 tisuća od plaće i 147 tisuća bonusa), dok je Vlaho dobio 420 tisuća (183 tisuće fiksno i 236 tisuća varijabilno).

Totaro je, pak, lani primio 386 tisuća eura (184 tisuća plaća, 202 tisuće bonusi), a Vinter 367 tisuća (237 tisuća plaća, 129 tisuća bonus).

Pomalo začuđujuće visoke plaće i bonuse isplaćuju u Slatinskoj banci. Predsjednik uprave Andrej Kopilaš lani je primio više od 300 tisuća eura u plaći bonusima, preciznije 304 tisuće (231 tisuća fiksnih i 73 tisuće varijabilnih primitaka), njegovi kolege iz uprave Oliver Klesinger i Damir Kaluđer zaradili su 234, odnosno 168 tisuće eura.

Nešto skromnije su plaće u HPB-u. Njihov predsjednik uprave Marko Badurina prošle je godine dobio 172 tisuća plaće i tek 4200 eura bonusa. I ostatak uprave HPB- je zarađivao otprilike na tom levelu, od 160 do 165 tisuća eura.

Primanja u HPB-u su al pari onima u Podravskoj banki. Tamo su predsjednik uprave Daniel Unger i član uprave Goran Varat u džep spremili 155, odnosno 173 tisuće eura, dok su u Agram banki plaće osjetno skromnije pa su njihovi vodeći članovi uprave lani primili oko 80-ak tisuća eura.

Što se dionica banaka tiče, voditelj analiza u Bloomberg Adriji Mihael Blažeković ističe su pružile lijepu priliku za zaradu i investitorima, a ne samo članovima uprave.  

"Od početka 2024. godine pa do danas, dionica Podravske banke porasla je čak 239 posto, dok je Slatinska banka ostvarila rast od 95 posto. Banke su inače poznate po redovitoj isplati visokih dividendi. Prosječni dividendni prinos navedenih banaka iznosi 5,1 posto, što je usporedivo s prosjekom europskih banaka. Za usporedbu, prinos na dionički indeks CRO10 je oko tri posto", pojašnjava Blažeković.

Napominje i kako je Zaba spada među najskuplje banke u Europi kad se gleda valuacija putem odnosa cijene i knjigovodstvene vrijednosti (P/B). No, ona je iznimka po tom pitanju jer su ostale banke na domaćem tržištu i dalje su relativno podcijenjene u usporedbi s europskim prosjekom i mogu biti dobra prilika za ulagače.

"Posebno se izdvaja Slatinska banka, koja je valuacijski vrlo povoljna – P/B joj iznosi svega 0,3x, što znači da se njezine dionice trguju znatno ispod knjigovodstvene vrijednosti. Riječ je o regionalnoj, nišnoj banci koja bi mogla biti zanimljiva investitorima koji traže 'skrivene dragulje'", zaključuje Blažeković.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar