Dvije najveće hrvatske banke pušu si za vrat rastom polugodišnje dobiti

Dvije najveće domaće banke, Zagrebačka i Privredna, ostvarile su u prvom polugodištu vrlo sličan rast neto dobiti, pokazuju svježe brojke središnje banke. Prema nerevidiranim privremenim podacima, profit Zagrebačke banke u prvih je šest mjeseci porastao 18 posto na 257 milijuna eura, dok je dobit PBZ-a ojačala za 20 posto na 187 milijuna.

Ukupno su sve domaće kreditne institucije ostvarile čak 807 milijuna eura dobiti, 15 posto više nego u istom razdoblju lani. Uspješno poslovanje domaćeg bankovnog sektora tako se nastavlja i u ovoj godini, a rast profita rezultat je "povećanja kamatnih prihoda, pri čemu su znatan doprinos dali prihodi od prekonoćnih depozita kod HNB-a, ali i povećanje od ostalih sektora", komentiraju u Hrvatskoj narodnoj banci (HNB).

Banke već dulje vrijeme profitiraju od okruženja povišenih kamatnih stopa. Europska središnja banka počela je podizati referentne kamatne stope prije nešto više od dvije godine u pokušaju borbe s povišenom inflacijom. Sredinom lipnja ove godine one su prvi put snižene za četvrtinu postotka, ali je kamata na depozite još uvijek solidnih 3,75 posto.

Među ostalim domaćim bankama s aktivom višom od pet milijardi eura sličan rast kao i dvije najveće u prvom je dijelu godine ostvarila još jedino OTP banka čija je dobit porasla za 16 posto na 81 milijun eura. Preostale tri – Erste & Steiermärkische, HPB i Raiffeisen, u prvom su polugodištu imale nešto suzdržaniji rast.

Dobit Erste banke, treće po visini aktive na domaćem tržištu, bila je gotovo jednaka kao i lani, odnosno iznosila 119 milijuna eura, simboličnih 0,1 posto više nego u prvom dijelu 2023. godine. Raiffeisen banka ostvarila je neto dobit od 64 milijuna eura, što je šest posto više nego u lani.

Hrvatska poštanska banka (HPB) jedina je domaća banka koja je u prvih šest mjeseci ostvarila pad neto profita. Dobit joj je iznosila 45 milijuna eura, dva posto manje od zajedničke lanjske dobiti HPB-a i Nove hrvatske banke, odnosno bivšeg Sberbanka koji je HPB preuzeo 2022. i koji je lani još poslovao kao samostalna pravna osoba.

Dionica HPB-a jedan je od prvaka domaćeg tržišta kapitala u posljednje tri godine. Cijena joj je u tom razdoblju porasla za gotovo 230 posto dok je istovremeno vrijednost indeksa Crobex porasla za 50-ak posto. Dionica Zagrebačke banke je u tom razdoblju porasla za oko 130 posto.

 

Među manjim domaćim bankama polugodišnji su rezultati kod svih bili pozitivni, ali promjene u odnosu na lanjske brojke znatno osciliraju. Od primjerice skoka dobiti za gotovo 230 posto kod Podravske banke ili 90-ak posto kod Addiko, Samoborske te Croatia banke, do skromnijih šest posto kod Agram banke ili osam posto kod J&T banke.

U središnjoj banci komentiraju kako je aktiva kreditnih institucija krajem lipnja bila 0,6 posto niža nego krajem 2023. godine i iznosila 78,1 milijardu eura. "Ukupni krediti i predujmovi praktično su stagnirali u usporedbi s krajem 2023. godine", odnosno porasli su za 0,1 posto, komentiraju u HNB-u, ali dodaju i kako je "nastavljen (...) rast kreditiranja dužnika, osobito krediti drugim kreditnim institucijama i kućanstvima".

U središnjoj banci dodaju i kako se kvaliteta kredita kod dvaju najvažnijih institucionalnih sektora nastavila poboljšavati. Udio tzv. nenaplativih i teško naplativih kredita (NPL) smanjen je kod kompanija s 5,1 na 4,7 posto, a kod kućanstava s 4,2 na četiri posto.

Domaći bankovni sustav u cijeloj je 2023. godini ostvario neto dobit od 1,36 milijardi eura, 92 posto više nego godinu prije.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar