Želite uložiti u "trezorce"? Ne nadajte se zaradi, samo malo boljoj štednji

Uporna inflacija i dalje poništava dobitke stečene ulaganjem u državne papire. Sada je situacija još i gora jer su prinosi manji, a inflacija ne popušta. Ministarstvo financija najavilo je četrnaesto po redu izdanje trezorskih zapisa namijenjenih građanima, ciljajući na prikupljanje 1,2 milijarde eura. Uz godišnju stopu prinosa od 2,6 posto, ova ponuda na prvu zvuči kao sigurna luka za štednju.

Međutim, kada se prinos stavi u kontekst inflacije, postavlja se ključno pitanje - donosi li ulaganje u trezorce stvarnu zaradu ili samo garantira gubitak kupovne moći?

Dok država nastavlja s politikom uključivanja građana u financiranje javnog duga, ulagači bi trebali pažljivo razmotriti sve dostupne opcije na domaćem tržištu kapitala.

Inflacija "jede" prinos trezoraca

Državni vrijednosni papiri, popularno zvani "narodni", postali su iznimno traženi. U nešto više od dvije godine, građani su kroz 17 izdanja, uključujući obveznice i trezorske zapise, upisali više od 11,2 milijarde eura, čime danas drže preko 8,5 posto javnog duga. Nova serija trezoraca s dospijećem za 364 dana nudi prinos od 2,6 posto, što znači da će ulagač na uloženih 974,73 eura po dospijeću dobiti tisuću eura, odnosno zaraditi 25,27 eura.

Problem nastaje kada se u jednadžbu uključi inflacija. S godišnjom stopom inflacije koja je u rujnu iznosila 4,2 posto i projekcijama koje za 2026. godinu predviđaju stopu od 2,8 posto, realni prinos na trezorske zapise postaje negativan. Drugim riječima, iako je nominalni povrat zajamčen, novac koji dobijete natrag vrijedit će manje od novca koji ste uložili. Država nudi sigurnost, ali ta sigurnost dolazi uz cijenu erozije vrijednosti kapitala.

Treba naglasiti da je ovdje riječ o instrumentu koji je praktički bez rizika. Važno je naglasiti da se na trezorce primarno gleda kao na oblik štednje, a ne kao na investiciju u klasičnom smislu. Cilj je sačuvati glavnicu uz minimalan, ali siguran prinos. No, čak i kao štednja, u okruženju u kojem inflacija nadmašuje prinos, ovaj instrument ne uspijeva ispuniti svoju temeljnu svrhu - očuvanje realne vrijednosti novca.

Alternative postoje: Korporativne obveznice i dionice

Za ulagače spremne na nešto višu razinu rizika u potrazi za većim prinosima, domaće tržište kapitala nudi intrigantne alternative. Iako se hrvatsko financijsko tržište tradicionalno smatra bankocentričnim, podaci pokazuju da se situacija polako mijenja. Tržište korporativnih obveznica, iako često ispod radara javnosti, bilježi značajan rast.

Prema podacima Središnjeg klirinško depozitarnog društva (SKDD), nominalna vrijednost korporativnih obveznica u Hrvatskoj skočila je za čak 157 posto u posljednjih deset godina, dosegnuvši 1,22 milijarde eura. Iako se većinom radi o manjim, privatnim izdanjima koja nisu uvrštena na burzu, ovi brojevi svjedoče o postojanju aktivnog tržišta i potražnje institucionalnih ulagača. Takva izdanja često su dostupnija upravo institucionalnim ulagačima ili putem specijaliziranih posrednika, a ne izravno široj javnosti. Ove obveznice često nude atraktivnije kamatne stope od državnih, pružajući priliku za ostvarivanje realno pozitivnog prinosa.

S druge strane, tržište dionica pokazuje znakove živosti, što najbolje ilustriraju nedavne uspješne inicijalne javne ponude (IPO). Kompanija Tokić, vodeći regionalni distributer autodijelova, uspješno je zaključila svoj IPO prikupivši 23,3 milijuna eura svježeg kapitala. Interes malih ulagača bio je izniman - upisali su 37 posto ukupno ponuđenih dionica, što potvrđuje povjerenje u dugoročnu strategiju kompanije. "Prikupljenih 37 posto sredstava od malih ulagatelja potvrda su naše povezanosti sa zajednicom", izjavio je Ivan Šantorić, predsjednik Uprave Tokić grupe.

Osim Tokića, i građevinska tvrtka ING-GRAD u ožujku 2025. godine provela je iznimno uspješan IPO, prikupivši 60,7 milijuna eura, uz potražnju koja je 2,5 puta premašila ponudu. Ovi primjeri signaliziraju da na Zagrebačkoj burzi postoji kapital i interes za ulaganje u kvalitetne domaće kompanije.

Što s kratkoročnim padom tržišta?

Naravno, ulaganje u dionice nosi rizik tržišnih fluktuacija. Glavni dionički indeks Zagrebačke burze, Crobex10, nedavno je zabilježio pad, spustivši se početkom studenog na najnižu razinu od sredine listopada. Dana 7. studenog vrijedio je 2.387,77 bodova, što je predstavljalo pad od 0,49 posto. Međutim, iskusni ulagači znaju da su kratkoročne korekcije sastavni dio tržišta te da dugoročno, ulaganje u diverzificirani portfelj dionica povijesno donosi više prinose od instrumenata s fiksnim prihodom.

Dok novo izdanje trezorskih zapisa nudi jednostavnost i sigurnost koju jamči država, za informirano ulaganje važno je uzeti u obzir sve relevantne faktore, ponajprije inflaciju. Zaštita kapitala od gubitka vrijednosti trebala bi biti primarni cilj svakog ulagača.

U tom kontekstu, domaće tržište kapitala, sa svojim rastućim segmentom korporativnih obveznica i dokazanim potencijalom kroz uspješne IPO-ove, predstavlja arenu u kojoj se, uz promišljeno preuzimanje rizika, može ostvariti značajno veća i, što je najvažnije, realna zarada.