Priče o propasti sezone pretjerane su, smiješe nam se novi rekordi

Prolazi još jedna godina turističke anksioznosti u Hrvatskoj. Opsesivno-kompulzivno praćenje turističkih dolazaka dio je medijskog folklora za kojim postoji velika potražnja među stanovništvom. Nepisano medijsko pravilo kaže da su negativne vijesti bolje čitane od pozitivnih, pa se u skladu s tim mediji u Hrvatskoj svake godine trude podizati paniku po pitanju (ne)uspješnosti turističke godine. Panične vijesti o tome kako će sezona propasti tradicionalno se pojavljuju već u travnju, a ova godina po tom pitanju nije ništa drugačija od prethodnih.

"Hrvatskoj prijeti velika katastrofa, događa se nešto što se godinama ne pamti; Turistička sezona pred izazovima: počinje borba za svakog gosta; Crna svibanjska rupa, manje je dolazaka, a najveći udarac stigao iz Njemačke!; U ovom dijelu Hrvatske manje ih je čak 60 posto; Ako je suditi po svibnju, crno nam se piše; Brojke su dramatično pale, a najveći šok stigao je iz – Njemačke!"... Naslovnice domaćih medija pune su bombastičnih negativnih naslova.

Što kažu podaci? Je li istina da Hrvatskoj prijeti turistički kolaps ove godine zbog previsokih cijena, manjka raznolikosti ponude, gužvi u turističkim mjestima ili nekih drugih razloga? Točan odgovor na to pitanje dobit ćemo tek sljedeće godine, kada se zbroje svi rezultati i pogleda koliko je bilo turističkih dolazaka i kolika je zarada od turizma. Vidjet će se i na rastu BDP-a ove godine, kvartalnom i godišnjem, jer turizam čini velik dio gospodarstva.

Ne radi se o sasvim lažnim tvrdnjama. Zaista postoje pokazatelji koji ukazuju na određene manjkove ovogodišnje sezone, tj. predsezone. Svibanj je bio zaista jako loš za Istru i Kvarner jer je broj noćenja stranih turista bio između 20 i 30 posto manji nego isti mjesec 2024. godine. Ožujak je bio jako loš po pitanju stranih gostiju svuda osim u Zagrebu i kontinentalnoj Hrvatskoj, s godišnjim padom broja dolazaka turista iz gotovo svih zemalja, posebno Njemačke, Austrije i Slovačke.

Prvih pet mjeseci ove godine turizam Hrvatske spašavali su domaći gosti, što je u suprotnosti s medijskim napisima o tome da su cijene na Jadranu postale prevelike za domaće stanovništvo. Dapače, od početka godine do kraja svibnja gotovo je svaki peti turist (točnije 18 posto) bio domaći. Jedino Grad Zagreb i Dubrovačko-neretvanska županija imaju blagi rast noćenja stranih turista u prvih pet mjeseci ove godine.

Zarada od turizma bit će rekordna

Podatke o broju dolazaka i noćenja stranih turista u predsezoni i postsezoni treba uzeti s dozom rezerve. Struktura stranih turista takva je da dolaze primarno obitelji iz država kojima je Hrvatska geografski dovoljno blizu da se mogu zaletjeti na produženi vikend, najčešće u vrijeme praznika i blagdana kada nema škole i ne radi se. Kalendarski svake godine većina blagdana i praznika pada u različite dijelove mjeseca, ponekad u sasvim drugi mjesec. To stvara problem sezonske i kalendarske neprilagođenosti. Zbog toga su podaci za cijeli godinu puno bolje mjerilo nego podaci na mjesečnoj razini ili dijela godine.

Što je zapravo cilj turizma u Hrvatskoj? Kao i kod bilo koje druge ekonomske aktivnosti, cilj je ostvariti sve veću zaradu. Imajući to na umu, može se razumjeti da je zapravo bitniji podatak o tome koliko se zaradilo u gospodarstvu od turizma nego sami broj stranih dolazaka i noćenja. Primjerice, turist iz SAD-a s obzirom na prosječnu dnevnu potrošnju financijski znači višestruko više od turista iz Slovačke. Političari i ekonomski analitičari ionako godinama govore da Hrvatska treba razvijati elitni, a ne masovni turizam.

Gleda li se po financijskom ključu, onda nema straha za ovu predsezonu. Iznos izdanih računa u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane je u 2025. narastao u svakom od prvih pet mjeseci u odnosu na prošlu godinu. Istina, rast je bio nešto manji nego 2024. u odnosu na 2023., ali se svejedno radi o desecima milijuna eura više svaki mjesec.

Ne treba paničariti

Zaključci o tome što se događa ovise i o referentnoj točki. Kako se točno definira neuspješna sezona? S obzirom na koju godinu? Je li neuspjeh samo pad ili je neuspjeh i stagnacija? To su sve pitanja na koja većina ljudi ima subjektivne odgovore.

Podaci iz sustava fiskalizacije za prvih pet mjeseci ove godine definitivno ne daju naslutiti da se događa neki oblik turističke krize. U djelatnostima trgovine na veliko i malo te popravka motornih vozila i motocikala broj izdanih računa približno je isti kao prošle godine, a u vrijednosti 5,82 posto veći. No u prvih pet mjeseci prošle godine u odnosu na isto razdoblje 2023. rast je bio puno veći, 3,49 posto u broju i 12,99 posto u iznosu računa.

Sličan trend pokazuju fiskalizirani računi u djelatnostima pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane. Rast broja računa 2025. u odnosu na 2024. je 1,46, a iznosa računa 10 posto, dok je 2024. u odnosu na 2023. rast iznosio 8,7 u broju računa i 23,4 posto u njihovu iznosu.

Lipanj će biti rekordan

Situacija u lipnju izgleda daleko bolje od ostatka predsezone. I po broju i po iznosu fiskaliziranih računa značajno je bolji nego lipanj 2024. To vrijedi za obje grupe djelatnosti: trgovinu na veliko i malo; popravak motornih vozila i motocikala i djelatnosti pružanja smještaja te priprema i usluživanja hrane.

Rast broja računa u trgovini iznosi 4,43 posto od početka lipnja do 26. lipnja, a iznos 11,83 posto. Ta grupa djelatnosti tek je djelomično pokazatelj koji korelira s uspješnosti turističke sezone jer se uglavnom radi o domaćoj potrošnji. No u djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane situacija je još bolja, s 9,25 posto rasta broja i 21,73 posto iznosa računa. U svakom segmentu bolje nego prošle godine.

Više je mogućih razloga za probleme u prvih pet mjeseci

Hrvatska turistička zajednica još nije objavila podatke za lipanj, koji će prema svemu sudeći biti rekordan. Na temelju podataka za prvih pet mjeseci vidljivo je da ipak postoje određeni problemi. Iako je broj dolazaka stabilan u svim kategorijama smještaja i nije bilo dramatičnog pada, broj noćenja znatno je pao za objekte u domaćinstvu (minus od 7,95 posto), objekte na OPG-u (minus od 13,07 posto) i kampove (minus od 18,36 posto). Hoteli su imali puno manji pad broja noćenja (minus od 1,15 posto).

Razlog zbog kojeg je broj dolazaka u apartmanima, OPG-ovima i kampovima relativno stabilan, ali se jako smanji broj noćenja može biti rast cijena. Gosti kalkuliraju i odabiru ljetovati manje dana zbog rasta cijena umjesto da se sasvim odreknu odmora.

Drugi mogući razlog krije se iza informacije da je od siječnja do svibnja najveći pad dolazaka i noćenja bio kod turista iz Njemačke, čak 30 posto u dolascima i 40 posto u noćenjima. Ti turisti najčešće biraju apartmane, tj. objekte u domaćinstvu za odmor, OPG-ove i kampove, zbog čega je u tim vrstama smještaja veliki pad. Najviše se radi o obiteljima na čije vrijeme turističkih putovanja primarno utječe raspored blagdana i školskih praznika. To može premjestiti datume turističkih dolazaka iz jednog mjeseca u drugi.

Manjak će se nadoknaditi, zarada od turizma bit će rekordna

Zaključno, prognoze o lošoj turističkih sezoni nisu sasvim neutemeljene, ali su prenaglašene zbog nerazumijevanja svih faktora koji na nju utječu. Rezultati sigurno neće biti toliko loši kako se to panično prikazuje po pitanju dolazaka i noćenja, a po pitanju turističke potrošnje očekuje nas još jedna rekordna godina.

Veliki rast dolazaka i noćenja u lipnju će više nego nadoknaditi manjak iz prvih pet mjeseci, što je u konačnici važnije. Ni to nije idealna situacija jer je pokazatelj izražene sezonalnosti, najvećeg problema hrvatskog turizma, ali je to druga tema i nije pokazatelj uspješnosti sezone jer se radi o problemu koji postoji oduvijek.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar