Koliko ljudi u Hrvatskoj zaista radi u turizmu?

Malo što u Hrvatskoj stvara toliki strah kao vijesti o lošoj turističkoj sezoni. Opsesivno-kompulzivno praćenje broja stranih turista, gužvi na autocestama, popunjenosti hotela i apartmana, datuma praznika u zemljama iz kojih dolazi najviše turista i cijena proizvoda i usluga povezanih s turizmom ušlo je u nacionalni folklor.

Svake godine mediji i analitičari nagovještavaju lošiju sezonu, što se rijetko kada obistini, najčešće popraćeno javnom samokritikom tobože prevelikih cijena i manjka raznovrsne turističke ponude. Kako dolazi vrhunac sezone tako se raspoloženje mijenja, pa medijske stupce i javne nastupe analitičara zaokupljaju teme negativnih strana turizma, kao što su rast cijena u maloprodaji, manjak nekretnina za stanovanje, preopterećenost javne infrastrukture, ekocid obale i sl. Na kraju godine se ipak pokaže da je sezona bila dobra i zbrajaju se prihodi od turizma. Svake godine ponavlja se isti ciklus.

Slijed godišnjih tema o turizmu otkriva da stanovnici Hrvatske zapravo ne vole turizam, ali ga priželjkuju zbog toga što smatraju da o njemu ovisi ekonomska sudbina države. I dobrim dijelom su u pravu, Hrvatska je jedna od država Europe u kojoj turizam predstavlja najveći dio gospodarstva. U mnogim općinama i gradovima praktički je jedina gospodarska grana ili bar ona oko koje se vrti lokalna ekonomija, pune lokalni i državni proračuni, mnogima je ne samo nadopuna kućnog budžeta nego i izvor egzistencije.

Iako je uloga turizma u ekonomiji Hrvatske jako velika, istodobno je i prenaglašena. Na Bloomberg Adriji već smo pisali kako industrija, čak i u užem smislu, tj. prerađivačka industrija, znači daleko više za nacionalnu ekonomiju od turizma. Zapravo je teško pronaći makroekonomski pokazatelj koji to ne pokazuje.

Jedan od primjera preuveličane važnosti turizma broj je zaposlenih u toj gospodarskoj grani. No za razliku od prerađivačke industrije, Državni zavod za statistiku (DZS) ne objavljuje koliko to ljudi u Hrvatskoj radi u turizmu. Zašto je to tako i koliko je zaposlenih u Hrvatskoj vezano za turizam?

Državni zavod za statistiku turizam ne izdvaja kao posebnu djelatnost u svojim redovitim izvješćima ukupnog broja zaposlenih jer se pod pojmom turizma mogu svrstati brojne djelatnosti koje se međusobno jako razlikuju i koje su često samo djelomično ovisne o njemu. Zbog toga se treba upotrijebiti posebna metodologija kako bismo saznali koji broj zaposlenih u Hrvatskoj radi u turizmu.

Prema podacima koje je prikupila europska statistička agencija Eurostat, u Hrvatskoj je 2022. bilo 1.256.179 zaposlenih u djelatnostima koje se ubrajaju pod poslovnu ekonomiju, što u principu označava privatni sektor. Od toga je prema metodologiji Eurostata 139.280 zaposleno u turizmu, tj. djelatnostima vezanima za turizam. No djelatnosti koje u to spadaju dosta su široke, pa je 45.959 zaposlenih bilo u djelatnostima koje su uglavnom vezane za turizam, a većina, 93.321, u djelatnostima koje su djelomično vezane za turizam. Ostatak, malo manje od 300 tisuća, spada u neposlovnu ekonomiju, tj. javni sektor.

Koje djelatnosti spadaju u turizam?

Iza procjene broja zaposlenih u turizmu kriju se tri široka kruga djelatnosti za koja je jasno da nisu isključivo vezana za turizam, pa čak ni dominantno. Od ukupnog broja, 17.419 odnosi se na zaposlene u prijevozu putnika. U to spada cestovni, željeznički i pomorski prijevoz te djelatnosti kao taxi prijevoz. Jasno je da nijedna od njih ne ovisi isključivo o turizmu, ali im turizam svakako povećava promet, a time i broj zaposlenih.

Najveći krug djelatnosti vezanih za turizam odnosi se na smještaj i ugostiteljstvo, u što spadaju hoteli, kampovi, kafići, restorani i sl., koji zapošljavaju 111.486 osoba. Među njima su svakako o turizmu najovisniji hoteli i kampovi, svojevrsne "prave" turističke djelatnosti, dok kafići i restorani nisu isključivo ovisni o turizmu, ali svakako velik dio prihoda ostvaruju od njega. U treću skupinu spadaju djelatnosti poput najma motornih vozila i sportske/rekreacijske opreme, putničke agencije, turoperatori i sl. U njima je 2022. bilo 10.375 zaposlenih.

Prošireni utjecaj turizma na zapošljavanje

Brojka od 139.280 zaposlenih u turizmu još uvijek nije idealna. Može se argumentirati da turizam ima puno šire značenje za ostatak ekonomije od pukog prebrojavanja zaposlenih u djelatnostima vezanima za turizam. Zbog povećane potrošnje u vrijeme sezone prihodi od turizma prelijevaju se u trgovinu, proizvodnju, prijevoz i ostale djelatnosti koje su odvojene od turizma, ali im zbog njega djelomično rastu prihodi i potreba za radnom snagom.

Iako se to može podjednako tvrditi za sve djelatnosti (npr. prerađivačku industriju) jer su sve grane gospodarstva međusobno povezane, pa se nijedna ne može promatrati potpuno izolirano, može se na jednostavan način procijeniti utjecaj turizma na zapošljavanje u njima preko mjesečnih podataka o broju zaposlenih po djelatnostima.

Pretpostavka je da će u nekim djelatnostima zamjetno narasti broj zaposlenih od početka godine do vrhunca turističke sezone, tj. od siječnja do srpnja, ako im turizam povećava promet, prihode i potrebu za dodatnim zapošljavanjima.

Nekoliko je djelatnosti koje su 2022. imale značajan rast broja zaposlenih u srpnju u odnosu na siječanj iste godine. Ne može se potpuno razlučiti za koji je dio odgovoran opći ekonomski rast, a za koji isključivo turizam, ali se radi o dobroj aproksimaciji. To su trgovina na malo, skladištenje i prijevoz, građevinarstvo i proizvodnja prehrambenih proizvoda. Te djelatnosti imale su zamjetan rast zapošljavanja od siječnja do srpnja 2022. To je dodatnih 11.020 potencijalno zaposlenih zbog turizma, što utjecaj turizma na rast zapošljavanja u Hrvatskoj povećava na 150.300 zaposlenih.

Brojka od 150.300 zaposlenih u turizmu i zbog turizma jako je široka i odnosi se na 2022. Zbog rasta broja zaposlenih taj će broj u 2025. biti nešto veći, između 160 i 170 tisuća. No to je daleko od broja zaposlenih u prerađivačkoj industriji, tj. industriji u užem smislu, koji je u svibnju ove godine iznosio 229.717.

Cilj tog prebrojavanja nije da se umanji važnost turizma za Hrvatsku. To je grana gospodarstva od vitalne važnosti, u to nema sumnje. No često se turizam prikazuje kao apsolutni gospodar hrvatskog gospodarstva, što nije istina. On to jest u velikom broju općina i gradova uz obalu i na otocima, ali ne na razini cijele države.

Iako je uloga turizma jako izražena u hrvatskom gospodarstvu, daleko više nego u većini država Europe, ipak je dovoljno raznoliko da ne ovisi isključivo o njemu. To je važno imati na umu jer prevelika fokusiranost na turizam može dovesti do zanemarivanja drugih grana gospodarstva i ekonomskih politika temeljenih na krivim pretpostavkama, što u srednjem i drugom roku dovodi do sporijeg ekonomskog rasta.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar