Dolazi doba velike nesigurnosti za sve industrije, pa tako i turizam. Makroekonomske prognoze revidiraju se zbog carinskih ratova koje je predsjednik SAD-a Donald Trump objavio ili najavio Kanadi, Kini, Meksiku i EU-u. To može dovesti do globalne recesije od koje EU neće biti izuzet, a posljedično i do pada potražnje za turizmom stanovništva država koje su najvažnije za turizam u Hrvatskoj.
Nakon kraha turizma u vrijeme pandemije zbog niza ograničenja na putovanja unutar i između država, turizam Hrvatske odlično se oporavlja. Dolasci i noćenja su na približno istoj razini kao 2019., unatoč tome što je Hrvatska u međuvremenu postala jedna od najskupljih turističkih destinacija na Mediteranu.
Još uvijek nisu gotove sve završne analize uspješnosti 2024. po pitanju turizma, a već je vrijeme da se prognozira kakva će biti 2025. To je jako neizvjesno samo po sebi, a posebno s obzirom na sve veću mogućnost izbijanja krize.
Čitaj više

Hrvatski turizam čini svega tri posto europskog
Po broju noćenja nalazimo se između Poljske i Portugala.
05.03.2025

Zašto apartmani uništavaju naš turizam i što donosi hotelizacija?
Od 1995. je broj kreveta u apartmanima višestruko narastao, a broj kreveta u hotelima ostao isti, čak se i smanjio.
11.03.2025

Imamo podatke, cijene turizma Hrvatske rasle su više nego konkurencije
Guverner Boris Vujčić i ministar turizma Tonči Glavina upozoravaju na to da cijene turizma Hrvatske rastu puno brže nego kod konkurentskih država
10.02.2025

Odlične vijesti za turizam, smanjuje se jedan od najvećih problema
Hrvatski turizam je po svojoj strukturi jedinstven. Udio apartmana u ukupnom smještaju je najveći na Mediteranu.
28.01.2025
Zasad je situacija stabilna, bar u veljači i siječnju. Broj dolazaka narastao je za 3,54 posto u odnosu na siječanj i veljaču 2024. godine, ali postoji razlika između dvaju mjeseca. Siječanj je bio uspješan s 21 tisućom više dolazaka, ali je u veljači zabilježeno 1263 manje dolazaka.
To nije nužno zabrinjavajuće jer različiti blagdani i različit raspored dana u mjesecu može dovesti do krivog dojma. Razlikuje se i struktura turista, jer je u siječnju i veljači 40 posto turista domaće, a ne iz inozemstva.
Neki trendovi mogu se uočiti te im se može pretpostaviti razlog. Najviše stranih turista u Hrvatsku dolazi iz Njemačke (21 posto od ukupnog broja turista tijekom 2024.), a upravo je pad dolazaka turista iz Njemačke bio jedan od najvećih u siječnju i veljači ove godine, za čak 18 posto. To je nastavak trenda iz prošle godine, tijekom koje je zabilježeno četiri posto manje dolazaka turista iz Njemačke nego 2023.
Razlog za to je ekonomska stagnacija Njemačke koja traje od kraja 2022. BDP se još nije vratio na razine prije pandemije i već dvije godine pleše na rubu recesije. Trumpove carine će Njemačku posebno teško pogoditi jer je izvozna ekonomija, a SAD joj čini oko deset posto izvoza, od čega najviše automobila. Ako će biti kriza u Njemačkoj, onda će se to zasigurno odraziti i na broj turističkih putovanja. To je loša vijest za turističku sezonu u Hrvatskoj.
Iako je broj dolazaka turista u siječnju i veljači 2025. veći nego 2023., taj rast manji je nego prijašnjih godina i rasta u godinama prije pandemije. Osim pada broja dolazaka iz Njemačke, najviše je za to zaslužan pad dolazaka iz Italije. Tijekom 2024. Talijani su bili šesti najbrojniji strani turisti u Hrvatskoj, također s četiri posto manje noćenja nego 2023.
Nastavak pada sezonalnosti, rast broja dolazaka i predsezoni i postsezoni
Poprilično je sigurno da će se 2025. nastaviti pad sezonalnosti turizma, što se događa već nekoliko godina. To znači da će rast broja dolazaka i noćenja biti veći u predsezoni i postsezoni nego u samoj sezoni.
U srpnju i rujnu 2024. zabilježen je pad broja dolazaka u odnosu na iste mjesece 2023. Ukupno je rast broja dolazaka bio manji tijekom lipnja, srpnja, kolovoza i rujna nego prvih pet mjeseci i zadnja tri mjeseca.
To se može očekivati i ove godine, posebno s obzirom na cijene. Hrvatska je od 2021. do danas postala jedna od najskupljih turističkih destinacija na Mediteranu, jeftinija samo od Italije i Francuske.
Potražnja za turizmom pada za vrijeme ekonomske krize, a svjetski događaji zadnjih mjeseci sugeriraju da ona dolazi. Osim što bi eventualna kriza smanjila samu potražnju za turizmom (u Njemačkoj je stagnacija već smanjila broj dolazaka turista iz te države u Hrvatsku), oni koji bi ipak putovali tražit će jeftinije destinacije. Hrvatska već godinama nije "jeftinija destinacija".
Booking je jako dobar
Unatoč svim problemima vezanima za rast cijena, padu dolazaka iz Njemačke i Italije, mogućnosti izbijanja krize i geopolitičke napetosti, prema nekim će pokazateljima 2025. biti jako dobra za turistički sektor Hrvatske.
Agencija AirDNA koja prati podatke o bookingu i interesu turista za dvije vodeće online platforme Airbnb i Expediju je za Bloomberg Adriju poručila da "na temelju naših podataka, ne bilježimo usporavanje rezervacija za Hrvatsku u 2025. godini. Zapravo, rezervacije napravljene u siječnju za sve buduće datume porasle su 26 posto u odnosu na prethodnu godinu".
Prema njihovim podacima gotovo sve destinacije u Hrvatskoj bilježe rast potražnje za proljeće i ljeto. "Prema našim podacima možemo vidjeti porast od 28 posto u pretraživanjima za grad Dubrovnik od (...) putnika na globalnoj razini za nadolazeće razdoblje. Također smo primijetili snažan interes kroz pretraživanja za boravak u Cavtatu, Mlinima, Orebiću i Korčuli u široj regiji Dubrovačko-neretvanske županije, posebice među putnicima iz Velike Britanije, Poljske, Njemačke, Francuske i Hrvatske", komentirali su u veljači za Bloomberg Adriju.
Dubrovnik u špici sezone | Depositphotos
Neke destinacije, poput Dubrovnika, bilježe i pad cijena smještaja, ali dominantno se radi o rastu, i to posebno u sezoni, tj. lipnju, srpnji i kolovozu. Rast je i do 35 posto, a samo Dubrovnik i Rijeka imaju pad cijene smještaja od dva i pet posto.
I u Hrvatskoj udruzi obiteljskog smještaja (HUOS) optimistični su. Barbara Marković iz HUOS-a je za Bloomberg Adriju u veljači komentirala da "srednja Dalmacija već sada bilježi dobru popunjenost u predsezoni i postsezoni, dok Istra prvo puni termine visoke sezone".
Sve manje turista iz Njemačke
Opasnosti ipak ne treba zanemariti. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) Hrvatska je imala 3.017.567 dolazaka i 21,1 milijun noćenja iz Njemačke 2024., što je 135 tisuća dolazaka i 1,23 milijuna noćenja manje nego 2023.
Taj minus nadoknadili su drugi turisti, poglavito iz Poljske (84,6 tisuća više dolazaka i 428 tisuća više noćenja), Ujedinjenog Kraljevstva (69 tisuća više dolazaka i 298 tisuća više noćenja) i Mađarske (61,3 tisuće više dolazaka i 282 tisuće više noćenja). No 2024. je samo Njemačka ekonomski stagnirala, dok bi ove godine mogao cijeli EU. Prva dva mjeseca ove godine već pokazuju pad broja dolazaka iz Ujedinjenog Kraljevstva i Mađarske, koji su prošle godine "nadopunjavali" pad broja dolazaka i noćenja turista iz Njemačke.
Snažna turistička promocija
Osim podataka agencije AirDNA o bookingu i interesu turista na platformama Airbnb i Expedia, dobra vijest je da je na turističkom sajmu ITB Berlin Hrvatska dobila nagradu za najbolju destinaciju 2025.
Vijest o tome prenio je popularni medij iz SAD-a New York Post. To je važno jer turisti iz SAD-a u Hrvatskoj prosječno troše 299 eura dnevno (podatak HTZ-a), daleko više od ukupnog prosjeka koji iznosi 140 eura. Iz SAD-a je 2024. stiglo 776 tisuća turista u Hrvatsko i ostvarili su 2,2 milijuna noćenja.
Turisti iz SAD-a u Hrvatskoj prosječno troše 299 eura dnevno | Baldo Marunčić/Hina
Za usporedbu, turisti iz Njemačke prema podacima HTZ-a troše samo 119 eura dnevno, od čega 61 euro na smještaj.
Treba pripaziti na znakove krize
Već podaci za 2024. pokazuju znakove usporavanja turističkog rasta. To je još uvijek bila uspješna godina za turizam, ali sa sporijim stopama rasta nego prijašnjih godina i prije pandemije.
Razlog je slabija potražnja s tržišta Njemačke, što je uzorkovano ekonomskom stagnacijom u toj državi. Ako stagnacija ekonomskog rasta jednog tržišta može smanjiti rast turizma u Hrvatskoj, makar se radi o državi iz koje dolazi svaki peti turist, nije teško zamisliti kako bi na turizam 2025. utjecao početak krize.
A znakovi krize počeli su se pojavljivati. Trumpovi trgovinski ratovi stvaraju nesigurnost i bez uvođenja carina na uvoz iz EU-a. Turizam u Hrvatskoj nije direktno povezan s carinama SAD-a, ali je povezan sa zdravljem ekonomija ostalih članica EU-a. Stoga oni koji planiraju ovu sezonu trebaju obratiti pozornost na makroekonomska kretanja te potencijalni trgovinski rat između SAD-a i EU-a, da bi korigirali cijene u slučaju dolaska krize i izbjegli slabu popunjenost.