Imamo podatke, cijene turizma Hrvatske rasle su više nego konkurencije

Na žalost ili na sreću, ovisno o perspektivi, turizam je jedna od najvažnijih gospodarskih grana u Hrvatskoj. Direktno i indirektno osigurava 139 tisuća radnih mjesta (prema metodologiji Eurostata za 2022.), prihodi od stranih turista su veći od 14,6 milijardi eura (podatak za 2023.), dobro puni državni i lokalne proračune poreznim prihodima, podiže potrošnju.

Kretanje BDP-a Hrvatske dobrim dijelom ovisi o tome je li turistička sezona bila dobra ili loša. Razumljivo je rubno opsesivno praćenje podataka o tijeku sezona, kao što su broj ulazaka stranih turista, popunjenost, vremenske prilike i cijene.

Jedna od češćih kritika hrvatskom turizmu koja se zadnjih par godina mogla čuti je da postaje preskup. Povećanje cijena dio je općeg trenda od 2021. godine, ali prema nekima upravo turizam "pretjeruje".

I čelnici državnih institucija počeli su upozoravati na (pre)velike cijene u turizmu. Guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić je sredinom prosinca prošle godine prilikom gostovanja na televiziji rekao da Hrvatska počinje gubiti tržišni udio u turizmu jer su cijene od 2022. porasle za gotovo 50 posto, a u konkurentskim zemljama za 20 posto.

Sličnu stvar rekao je ministar turizma Tonči Glavina prije nekoliko dana. "Najveći problem i ono što je zabrinjavajući faktor je da od početka 2022. godine do rujna 2024. rast cijena u turizmu, dio koji se odnosi na smještaj i usluživanje hrane i pića, rastao je gotovo 50 posto. Nije to sve samo podizanje cijena, dobar dio toga je i podizanje kvalitete i standarda, i to je ono što je dobro i što pozdravljam."

BDP Hrvatske dobrim dijelom ovisi o tome je li turistička sezona bila dobra ili loša | Pixsell

Na sastanku Vlade s predstavnicima turističkog sektora 5. veljače nekoliko je puta upozoreno na preveliki rast cijena. Događaju je prisustvovao guverner, koji je upozorio na to da je proteklu turističku sezonu obilježila stagnacija noćenja stranih gostiju te pad udjela hrvatskog turizma na tržištu Mediterana.

Rast cijena u turizmu već je nekoliko godina znatno brži nego u konkurentskim zemljama, pri čemu je u Hrvatskoj iznosio oko 50 posto, a u zemljama Mediterana u prosjeku 15 do 20 posto. "To je ugrozilo našu cjenovnu konkurentnost, postali smo skuplji primjerice od Grčke i Španjolske", upozorio je Vujčić. Istaknuo je i da realna potrošnja stranih gostiju pada, i to brže nego u drugim zemljama. "Ako se taj trend nastavi, neće biti dobro", zaključio je.

Hrvatska je postala jedna od najskupljih država za turiste

Praktičan način za saznati je li turizam u Hrvatskoj stvarno puno više poskupio u odnosu na konkurentske države je preko indeksa cijena restorana i hotela u odnosu na prosjek EU-a.

Time se prosječna cijena hotela i restorana u cijeloj Europskoj uniji odredi kao bazna, odnosno s vrijednošću 100, a svaka država gleda zasebno u odnosu na taj prosjek. Ako je indeks države iznad 100, onda su hoteli i restorani skuplji nego u EU-u kao cjelini, a ako je manji od 100, onda su cijene niže.

Slijedom toga približavanje indeksa države prosjeku EU-a pokazuje da je određena država s vremenom postala relativno skuplja. Upravo tako izgleda put Hrvatske.

Cijene su 2015. u hotelima i restoranima Hrvatske bile 28,1 posto manje od prosjeka EU-a (71,9), 2019. godine 17,7 posto manje od prosjeka EU-a (82,3) a 2023. godine 9,7 posto manje od prosjeka EU-a (90,4). Jasan je to pokazatelj većeg poskupljenja hotela i restorana u Hrvatskoj nego u većini država EU-a.

Gleda li se samo period od 2019. do 2023. godine, Hrvatska je uvjerljivi predvodnik u poskupljenjima. Približila se prosjeku EU-a za 8,1 postotni bod, brže od Turske (6,6 postotnih bodova), Crne Gore (5,9 postotnih bodova), Italije (4,3 postotna boda), Albanije (2,9 postotnih bodova) i Portugala (dva postotna boda).

Hoteli i restorani u Grčkoj, Španjolskoj, Francuskoj i na Cipru relativno su pojeftinili, tj. smanjili se bliže prosjeku EU-a ako su iznad njega (Francuska) ili se od njega udaljili ako su ispod njega (Grčka, Cipar i Španjolska).

Ne toliko davne 2015. hoteli i restorani u Hrvatskoj bili su jeftiniji nego u Francuskoj, Italiji, Španjolskoj, Grčkoj, Portugalu, Turskoj i na Cipru. Danas su skuplji nego u svim državama osim Francuske i Italije.

Rast cijena hotela, apartmana i hostela

Podaci o kretanjima cijena hotela, apartmana i hostela pokazuju da je najveći rast cijena između vrhunca sezone 2019. godine, tj. kolovoza te godine, i kolovoza 2023. bio u Crnoj Gori (75,16 postotnih bodova), Portugalu (70,01 postotni bod) i Hrvatskoj (57,05 postotnih bodova).

Ovdje govorimo o indeksu cijena u odnosu na 2015. godinu, a ne općenito relativnoj cijeni u odnosu na druge države ili prosjek EU-a. Ovisno o tome tko je konkurent, Hrvatska je imala jedan od najvećih rasta cijena hotela, apartmana i ostalih turističkih smještaja. U Crnoj Gori su više poskupjeli, ali s puno manje razine. Poskupljenja su bila daleko manja u Italiji, Grčkoj, Španjolskoj, Albaniji i na Cipru, glavnim konkurentima.

Rast cijena u restoranima i kafićima

Prva stvar u kojoj Hrvatska jako odskače od bilo koje druge države koja se može promatrati kao konkurentska u smislu turizma je cijena restorana i kafića. U usporedbi s kolovozom 2019. su poskupjeli 56,59 postotnih bodova.

To je drastično više od ostalih država, u kojima je rast cijena restorana i kafića iznosio između 13 i 37 postotnih bodova. Najviše u Crnoj Gori (36,56 postotnih bodova), najmanje u Albaniji (13,04 postotna boda).

Cijene usluga čišćenja

Turizam je jako široka industrija, a hoteli, apartmani, restorani i kafići samo su dio, iako najveći. Hrvatska je specifična na Mediteranu po tome što je izuzetno apartmanizirana država jer nigdje drugdje apartmanski smještaj ne čini toliko velik dio ponude kreveta.

Zbog toga su neke stvari posebno važne za cjenovnu konkurentnost, kao usluge čišćenja. Hoteli imaju plaćene sobarice i rijetko kada koriste usluge čišćenja. Apartmani su puno veći korisnici.

Rast cijena čišćenja je u Hrvatskoj puno veći nego u konkurentskim državama, a razlika je veća nego kod cijena restorana, hotela, kafića i apartmana.

Taxi usluge

Brojne usluge ne ovise isključivo o turizmu, ali funkcioniraju kao dio turizma u širem smislu jer veći dio turista na njih troši novac. Jedna od njih usluge su taxi prijevoza.

I tu su cijene u Hrvatskoj rasle daleko više nego kod konkurentskih zemalja. U odnosu na cijene iz 2015., krajem prosinca su taxi usluge bile 60 posto skuplje. Približno toliki je rast i između kolovoza 2019. te kolovoza 2023. To je daleko više od ostalih država, u kojima su cijene između sezone 2019. i sezone 2023. rasle od 7,2 do 39 postotnih bodova.

Rast cijena prijeti sezoni 2025.

Guverner Boris Vujčić i ministar Tonči Glavina s razlogom upozoravaju na divljanje cijena u hrvatskom turizmu. Hrvatska je rekorder po rastu cijena u gotovo svim djelatnostima vezanima za turizam i legitimno je postaviti pitanje može li nastavak takvog trenda biti održiv.

U sezoni 2023. su se već pokazale određene slabosti – stagnacija broja dolazaka i noćenja tijekom vrhunca sezone. S druge strane predsezona i postsezona bile su odlične, što je više nego amortiziralo gubitke u vrhuncu sezone.

No hrvatski model turizma temeljen na apartmanizaciji (puno veći udio apartmana u ukupnom smještaju) i visokoj sezonalnosti (puno veći udio dolazaka u dva mjeseca vrhunca sezone u odnosu na cijelu godinu od ostalih država) pokazuje znakove pucanja.

Prosječna popunjenost apartmana godinama pada, iako ih se iz godine u godinu gradi sve više. U Hrvatsku dolazi sve više turista koji ostvaruju sve više noćenja ali taj rast potražnje jednostavno ne može pratiti još veći rast ponude, tj. rast broja apartmana. Cijene će se svakako morati korigirati ili bar biti fleksibilnije u smislu smanjivanja bar u predsezoni i postsezoni. Godina 2025. bi zbog rasta cijena mogla biti nestabilna, a jedan od načina da se prebrodi je pametna cjenovna politika.