Početak ovog tjedna značio je i kraj adventskih i sličnih sajmova koji su više od mjesec dana stvarali atmosferu u gradovima diljem zemlje, pa tako i u Zagrebu. Najrazvikaniji domaći adventski sajam, pokazuju turističke brojke, i ove je sezone bio uspješan, ali ga ne krasi više redovan godišnji rast kao što je to bilo u pretpandemijsko doba.
Podaci Hrvatske turističke zajednice (HTZ), temeljeni na sustavu eVisitor, pokazuju kako je Grad Zagreb tijekom prosinca posjetilo 130 tisuća gostiju što je na tragu prethodne godine, kad ih je bilo 127 tisuća, te na tragu 2019. kad ih je bilo 134 tisuće. Slično je bilo i s noćenjima. Tek minulog prosinca u Zagrebu ih je u turističkom smještaju ostvareno 243 tisuće, godinu prije 238 tisuća, a u sad već pomalo legendarnoj turističkoj 2019. bilo ih je 252 tisuće.
Za potpunu ocjenu adventsko-sajamskog uspjeha, naravno, trebalo bi pričekati i brojke o posjećenosti u prvom tjednu 2025. godine, no iz već poznatih informacija mogu se prilično dobro razaznati trendovi. Sličnost brojki iz 2023. i 2024. godine signalizira svojevrsnu stagnaciju ili možda zasićenje adventskim sajmom u Zagrebu. Prema općim dojmovima on je i dalje bio uspješan te s dobrom ponudom, no čini se kako je, ako je u pitanju samo posjećenost, taman pred pandemiju dosegnuo svoj vrhunac.
Čitaj više
Što je sve 2024. stavilo Hrvatsku uz bok svjetskim trendovima?
Inovacije u automobilskoj industriji stavljaju Hrvatsku na svjetsku kartu.
22.12.2024
Hrvatski turizam predvodi globalne trendove, imamo sve - od mora do AI-ja
Bleisure je identificiran kao jedan od trenutno najperspektivnijih turističkih fenomena.
28.12.2024
Hrvatska i dalje turistička meka Britancima
Hrvatska je u prvih deset mjeseci ove godine zabilježila 820 tisuća posjeta britanskih turista i četiri milijuna noćenja.
13.11.2024
Talijani podbacili, sezonu spasili Nijemci, Hrvati i Slovenci
Ukupan turistički promet u kolovozu iznosi 4,92 milijuna dolazaka.
09.09.2024
Dvogodišnja stagnacija
Prije 2019. godine brojke noćenja i dolazaka u zagrebačkom prosincu su redovito rasle, za po dvadesetak tisuća godišnje kad su u pitanju noćenja, te za desetak tisuća godišnje kad su u pitanju dolasci. Za stagnaciju u posljednje dvije sezone sigurno se više ne može kriviti niti pandemiju tako da će turistički velmože grada Zagreba sada morati rješavati dilemu.
S jedne strane moraju vidjeti jesu li zadovoljni sadašnjom razinom posjećenosti te će je ubuduće samo nastojati zadržati koncentrirajući promotivne snage sada na druge dijelove godine. S druge strane je opcija nastavljenih pokušaja dodatnog rasta turizma u adventsko doba u glavnom gradu, kojem ozbiljne izazove za rad gradskih službi predstavlja već i redovan broj stanovnika.
Sveukupno, zagrebački turizam lani je bio trendom sličan, a brojkama tek za nijansu bolji nego u ostatku države. Dok je cijela Hrvatska zabilježila četiri posto više dolazaka i jedan posto više noćenja, u Zagrebu je broj dolazaka porastao za devet, a noćenja za šest posto, s time da su taj rast za nijansu jače gurali domaći turisti.
Omjer stranih i domaćih turista u Zagrebu je otprilike 4:1, a brojke turističke zajednice Grada Zagreba za 2023. negiraju osjećaj kako su posjetitelji iz Azije – Južne Koreje, Kine i/ili Japana, koje se redovno može vidjeti kako u grupama razgledavaju znamenitosti – najbrojniji u Zagrebu. Prema predlanjskim podacima najbrojniji gosti glavnog grada su Amerikanci i Nijemci, a slijede ih gosti iz Italije.
Tako je, primjerice, Zagreb u 2023. posjetilo oko 88 tisuća gostiju iz Njemačke te 86 tisuća turista iz SAD-a. Južna Koreja se nalazi ispod desetog mjesta s 30-ak tisuća dolazaka, a gostiju iz Kine bilo je još i manje. Listu pet najjačih turističkih emitivnih tržišta za Zagreb, nakon Njemačke, SAD-a i Italije zaključuju Bosna i Hercegovina te Srbija.