Gdje je nestalo pola milijuna ljudi iz zagrebačke turističke statistike?

Otkad je u ožujku objavljeno da će Marko Perković "Thompson" u Zagrebu održati koncert početkom srpnja, cijelo se hodočašće kretalo od rekorda do rekorda. Organizatori su se hvalili rekordnom prodajom od više od pola milijuna ulaznica, u pripremi i organizaciji angažirani su bili svi domaći, a i podosta stranih ugostiteljskih i logističkih resursa i kapaciteta, a na sam dan koncerta organizator je objavio kako je bilo prisutno 504 tisuće ljudi.

Malo bi bilo reći stoga da je interesantno kako službena turistička statistika u kompletnom srpnju u Gradu Zagrebu broji tek 21,3 tisuće domaćih turista. Ta je broj bitno viši, za 46 posto, nego lani, ali i dalje se čini kako tu nešto nedostaje. Ili netko. Puno tih nekih.

Za ilustraciju, kad bismo tih 21,3 tisuće domaćih turista ravnomjerno raspodijelili po cijelom mjesecu, to bi bilo 688 gostiju po danu. Za neku prosječnu godinu, prihvatljivo - građani Hrvatske nisu baš često službeni turisti u glavnom gradu. Za mjesec u kojem je održan jedan od najvećih koncerata, vrlo sumnjivo.

Brojke Hrvatske turističke zajednice (HTZ), koje se temelje na podacima iz sustava eVisitor, nakon svih tih rekorda, a i bezbrojnih slika grada s početka srpnja, izgledaju nerealno. Provjerili smo i podatke Turističke zajednice Grada Zagreba: slažu se s brojkama HTZ-a.

Neki će ukazati kako bi se nerazmjer mogao tražiti među stranim gostima. Iz objava na društvenim mrežama moglo se zaključiti kako je na koncertu bilo i puno posjetitelja iz bliže i daljnje dijaspore. Stranih je turista u srpnju u Zagrebu bilo više nego domaćih, točnije 130,7 tisuća. No to je četiri tisuće manje nego lani.

Dakle, kad bismo prihvatili pretpostavku da je veliki broj posjetitelja koncerta bio iz inozemstva i da ih je statistika ipak zabilježila, trebalo bi istovremeno pretpostaviti i da je ostalih stranih gostiju bilo neuobičajeno malo i kako izvan prvog tjedna srpnja nisu dolazili. Opet, poprilično nerealno.

U tjednima prije koncerta na društvenim i drugim medijima mogle su se vidjeti brojne objave i prozivke zagrebačkih iznajmljivača za višestruko povisivanje cijena noćenja. Znači li to da su posjetitelji koncerta prenoćili u jeftinijoj okolici Zagreba, pa će se statistika vidjeti iz turističkih brojki Zagrebačke županije? Ne baš. Cijela županija je u cijelom srpnju zabilježila 23,4 tisuće gostiju, a od toga tek 3.669 domaćih.

Gdje su noćili posjetitelji koncerta?

Kompletnu sliku bez sumnje nadopunjuju činjenice kako je priličan broj posjetitelja koncerta u grad došao na sam dan održavanja. HŽPP je uveo nekoliko posebnih vlakova, organizirano je puno dolazaka autobusima, a brojni gosti došli su vlastitim prijevozom. Također, na koncertu su bili i zagrebački građani, a i dio posjetitelja koji inače žive izvan Zagreba imaju vlastitu nekretninu u glavnom gradu. No opet. U cijelom srpnju u Zagrebu ukupno je ove godine zabilježeno tek 2.786 turističkih dolazaka više nego lani.

Službeno pobrojani smještajni kapaciteti u Zagrebu nisu pretjerani. Brojke Državnog zavoda za statistiku ukazuju na između 17 i 18 tisuća kreveta. Gdje su noćili ostali posjetitelji koncerta? Kod rodbine, prijatelja, u neprijavljenim turističkim kapacitetima? Da.

Veliki koncerti i slični događaji često se smatraju poprilično dobrim načinom za punjenje lokalnih proračuna. Festival elektronske glazbe Ultra poznat je po tome što Splićanima donosi solidnu dodatnu zaradu. Dio državnih brojki je za zagrebački koncert to i potvrdio.

Prema podacima iz sustava fiskalizacije, 4., 5. i 6. srpnja u Gradu Zagrebu u maloprodaji i ugostiteljstvu naplaćeno je robe i usluga u vrijednosti 60,9 milijuna eura. U tri dana prvog srpanjskog vikenda prošle godine to je bilo 51,9 milijuna. Rast od 17 posto odličan je, ali još jednom, možda ne i onakav kakav se mogao očekivati imajući u vidu bombastične brojke kojima su se hvalili organizatori koncerta.

Zajednički, svi navedeni podaci ukazuju na malobrojne moguće odgovore. Jedan od njih je da turistička statistika ima solidnih manjkavosti. Možda postoje nedostaci u samoj tehnici prikupljanja, a možda ugostitelji jednostavno ne prijavljuju promet i/ili broj gostiju i noćenja. U drugom slučaju, to bi bio dokaz da je i fiskalizacija neuspješna u pokušaju smanjivanja porezne evazije, ali i dokaz kako dobar dio zarade od turizma zaobilazi službene kanale.

Drugi mogući odgovor je da je gostiju na velikom koncertu u Zagrebu početkom srpnja bilo manje nego što je to objavljivano u medijima. I to je moguće, iako baš ne bi služilo na čast organizatorima i izvođačima.

Upite o nerazmjeru u brojkama uputili smo Turističkoj zajednici Grada Zagreba, Hrvatskoj turističkoj zajednici, odakle su nas uputili natrag na TZGZ, Ministarstvu turizma i Poreznoj upravi. Odgovorima, kad ih dobijemo, nadopunit ćemo članak.

U međuvremenu, cinični komentatori mogli bi podsjetiti na svojedobne porezne poteškoće glavne zvijezde zagrebačkog koncerta i zaključiti kako i nije neobično što se službene brojke razlikuju od stvarnih. Perspektiva s visoke pozornice, kako koncertne, ali i političke, bitno je drukčija od perspektive iz publike.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar