Hrvatska zimska turistička sezona bolja nego lani, jedna županija pokazuje kako se to radi

Kroničnu boljku izražene sezonalnosti hrvatskog turizma domaći stratezi navodno pokušavaju riješiti već dugo, no bitnijih pomaka zasad nema. I dalje smo u turizmu najvećim dijelom osuđeni na ljetne mjesece, no kako bismo ipak dobili nekakav uvid i osjećaj o turističkim trendovima tijekom ostatka godine izdvojili smo brojke za ovogodišnju "zimsku" sezonu koje su pokazale ugodan rast noćenja i dolazaka zahvaljujući domaćim i slovenskim gostima.

U tri zimska mjeseca, prosincu prošle te siječnju i veljači ove godine, ukupan broj turističkih dolazaka porastao je za pet posto, a broj noćenja za četiri posto u usporedbi s istim razdobljem godinu prije. Stope rasta iste su kao i one ostvarene prethodne sezone, pokazuju podaci Hrvatske turističke zajednice.

Usporedi li se to sa stopama rasta za cijelu godinu – u 2025. je broj dolazaka porastao za dva, a broj noćenja za jedan posto – može se zaključiti kako barem ovi turistički pokazatelji "izvan" sezone rastu brže od sezonskih. Naravno, apsolutne brojke za zimsku sezonu su i dalje teško usporedive s ljetnom. Nešto više od milijun turista u tri je zimska mjeseca ostvarilo oko 2,7 milijuna noćenja. Za usporedbu, u cijeloj prošloj godini zabilježili smo 21,8 milijuna dolazaka i 110 milijuna noćenja.

Detaljniji pogled na raspoložive podatke pokazuje kako su u zimskoj sezoni brojke prema gore gurali domaći turisti, na koje otpada oko 40 posto noćenja, te gosti iz susjedne Slovenije s 11 posto noćenja.

U zimskom turizmu, koji se dijelom okreće oko adventskih sajmova, najbitniju ulogu i dalje ima Zagreb. Po broju dolazaka i noćenja bliski su mu Istra i Kvarner, a nakon njih dolaze jadranske županije.

Brojke za Krapinsko-zagorsku županiju, koja je u prva dva mjeseca 2026. noćenjima i dolascima nadmašila zadarsku te šibensko-kninsku županiju, a u dolascima čak i dubrovačko-neretvansku, pokazuju mogući smjer daljnjeg razvoja kontinentalnog turizma. Toplički turizam, koji već dugo preko slovenske granice vuče goste iz Zagreba i sjeverozapadne Hrvatske, svakako je, uz obiteljsko-poljoprivredna gospodarstva, jedan od smjerova kojim bi trebalo ići. Potencijal svakako postoji, a potvrđuju ga najnovije brojke.

Prije godinu dana pisali smo kako samo jedno mjesto u Hrvatskoj ima turističke kapacitete popunjene više od šest mjeseci u godini. Radilo se o Tuhelju, mjestu u Krapinsko-zagorskoj županiji poznatom po termalnom turizmu. Društvo u vrhu radilo mu je još nekoliko sličnih manjih kontinentalnih turističkih destinacija.

"Zimska sezona" neće zasigurno još neko vrijeme postati bitan faktor u domaćem turizmu. No primjeri drugih država i regija jasno pokazuju kako visoki planinski vrhovi i/ili kristalno čisto more nisu nužan uvjet za turistički rast i razvoj. Ravnomjernija posjećenost Hrvatskoj bi bez sumnje išla u prilog. Turističke brojke iz posljednja tri mjeseca potvrđuju kako to ne mora biti pusta tlapnja.