Odlične vijesti za turizam, smanjuje se jedan od najvećih problema

Turistički rezultati cjelokupne 2024. polako se objavljuju i sudeći po dosadašnjim informacijama radi se o novoj rekordnoj godini. Unatoč tome što je rast cijena u turizmu Hrvatske bio jedan od najvećih među mediteranskim državama.

Hrvatska se u relativno kratkom periodu od 10-ak godina transformirala od relativno jeftine turističke destinacije u usporedbi s konkurencijom (Grčkom, Italijom, Ciprom, Španjolskom...) do jedne od najskupljih.

To je potvrdio i guverner HNB-a Boris Vujčić u javnom medijskom nastupu krajem prošle godine. "To ugrožava cjenovnu konkurentnost. To se može vidjeti u stagnaciji broja noćenja, ali se i realna potrošnja u turizmu smanjuje", naglasio je nakon tvrdnje da su cijene povezane s turizmom u Hrvatskoj zadnje tri godine rasle 50 posto, a u konkurentskim zemljama 20 posto.

Unatoč tome što su mnogi upozoravali da je rast cijena u djelatnostima povezanima s turizmom opasan, nastavio se i 2024. Ali to ne mora biti nužno loša stvar, ovisno o tome u kojem dijelu godine je rast bio najveći.

Hrvatska ima istinski jedinstven turistički sektor u Europi i na Mediteranu. Dvije su kategorije koje ga izdvajaju od svih ostalih: udio apartmana u ukupnom turističkom smještaju i sezonalnost.

Milan ŠABIĆ/HINA

Djelomično su te dvije kategorije povezane, tj. potiču jedna drugu. Visoka sezonalnost, tj. činjenica da se većina turističkih dolazaka i noćenja u Hrvatskoj odvija samo u dva ljetna mjeseca, odbija velike hotelske investicije. Ipak se radi o profesionalnim poslovnim organizacijama koje moraju poslovati cijelu godinu ili barem većinu godine.

To samo po sebi potiče apartmanizaciju, tj. dominaciju apartmanskog smještaja u ukupnoj turističkoj ponudi. Apartmani mogu biti popunjeni par mjeseci u godini i biti isplativi, jer im ne trebaju konobari, kuhari, recepcionari, voditelji, domari i drugi zaposlenici koji su nužni za funkcioniranje hotela.

Visoka sezonalnost odbija velike investicije u hotele i stvara apartmanizaciju, a ta apartmanizacija dovodi do još veće sezonalnosti i začaranog kruga. Situacija je bila toliko dramatična da dugo vremena u Hrvatskoj uopće nije bilo isplativo otvoriti novi hotel, unatoč tome što se radi o "turističkoj" državi.

Milan ŠABIĆ/HINA

Dobar dokaz toga je da broj postelja u hotelima još nije došao na razine 1990., dok se broj postelja u privatnim sobama, tj. apartmanima utrostručio. Samo 10 posto postelja je 2023. bilo u hotelima, a 62 posto u apartmanima. Takav razvoj turizma je favorizirala i država, s višedesetljetnim poreznim favoriziranjem apartmana.

Konačno se rješava jedan od najvećih problema

Situacija se ipak mijenja nabolje iz godine u godinu, pa je 2024. u odnosu na 2023. zabilježen pad broja dolazaka u travnju, srpnju i rujnu, a noćenja u travnju, lipnju, srpnju i rujnu. No u većini mjeseci ostvaren je rast i broja dolazaka i broja noćenja, često više od 15 posto.

Dobra vijest je da su svi mjeseci s oštrim rastom bili na početku i na kraju godine, tj. u predsezoni i postsezoni. To znači da je pala sezonalnost, tj. da je udio srpnja i kolovoza u ukupnim turističkim dolascima i noćenjima tijekom godine pao.

Postoji više načina mjerenja sezonalnosti u turizmu. Jedan od njih, koji koristi i europska statistička agencija Eurostat, jednostavno je odrediti udio dvaju najfrekventnijih mjeseci u godini.

Čak 46 posto dolazaka i 56,78 posto noćenja 2023.ostvareno je u srpnju i kolovozu. Godine 2024. taj je udio u spomenuta dva mjeseca pao na 45,16 posto dolazaka i 56,38 posto noćenja. Svako smanjivanje sezonalnosti dobra je vijest za turizam u Hrvatskoj.

Dobre promjene u strukturi turizma 

Dugoročno je trend još bolji. Sezonalnost je bila veća, a to znači da je jedan od glavnih problema hrvatskog tipa turizma bio teži. Ali od 2014. puno je više rastao broj dolazaka u mjesecima podsezone i predsezone nego u mjesecima vrhunca sezone.

U siječnju, veljači, ožujku, studenom i prosincu se od 2014. do 2024. broj dolazaka više nego udvostručio. Slično je s brojem noćenja. Broj dolazaka i noćenja rastao je između 25 i 60 posto u sezoni, tj. u lipnju, srpnju, kolovozu i rujnu.

Zvonko Kucelin/Hina

Rezultat je zamjetan pad sezonalnosti. U srpnju i kolovozu je 2014. ostvareno 50,74 posto dolazaka i 61,84 posto noćenja, a 2024. 45,26 posto dolazaka i 56,38 posto noćenja.

Pad udjela vrhunca sezone za 5,5 postotnih bodova odlična je vijest za hrvatski turizam. To smanjenje sezonalnosti znači da je danas situacija za hotele nešto povoljnija, a samim time i investicije potencijalno isplativije.

Dobra je to vijest za sve koji se turizmom ili djelatnostima vezanima uz turizam bave profesionalno, a ne kao izvorom dodatne zarade za kućni budžet.

Sunce i more više nisu dovoljni

Iako je problem smanjen, nije nestao. Hrvatski turizam je još uvijek najsezonalniji u cijelom EU-u i šire. Za usporedbu s 56,38 posto noćenja koje se u Hrvatskoj ostvare u dvama najfrekventnijim mjesecima, u Grčkoj je udio dvaju mjeseca u ukupnom godišnjem broju noćenja manji od 45 posto, u Italiji oko 35 posto, Španjolskoj manje od 30 posto itd.

Sezonalnost je manja i u Albaniji (46 posto) te Crnoj Gori (41 posto). Gledajući po regijama, Jadranska Hrvatska je četvrta najsezonalnija u EU-u s udjelom dvaju glavnih mjeseci od 57,9 posto. Gore po tom pitanju su samo Kalabrija u Italiji, obalna regija Rumunjske i jugoistočna regija Bugarske.

Zvonko Kucelin/Hina

Istraživanja pokazuju da turizam s izraženijom sezonalnosti manje pridonosi ostatku ekonomije države. To postaje samorazumljivo kada se uzme u obzir da turizam možda može živjeti dio godine, ali ostale industrije moraju raditi cijele godine.

Nažalost, unatoč napretku u smanjivanju sezonalnosti, Hrvatska još ima veliki problem s njom. Fundamentalno je produkt mantre "sunce i more", modela razvoja turizma koji se polako ispuhuje.

Hrvatska vjerojatno ne može imati cjelogodišnji turizam, ali može i treba raširiti broj dolazaka po cijeloj godini. Iako zapošljava manje ljudi od prerađivačke industrije, manje uplaćuje u proračune (državni, regionalne i lokalne), manje pridonosi rastu ostalih sektora itd., činjenica je da Hrvatska ima izraženu komparativnu prednost u turističkoj industriji.

Lana Slivar Dominić/Hina

Osim "sunca i mora", velika prednost je geografska blizina bogatih država poput Njemačke i Austrije, kojima je Hrvatska najbliža ljetna destinacija. S rastom standarda u Poljskoj, Češkoj i Sloveniji, te države postaju važna tržišta za turizam Hrvatske. To osigurava dugoročnu stabilnost.

Ali turizam se u Hrvatskoj nedovoljno iskorištava za rast ostatka gospodarstva. Da bi počela, treba ubrzati smanjivanje sezonalnosti, proširiti se s koncepta sunca i mora na kulturni, povijesni turizam, zdravstveni, poslovni i druge oblike turizma koji će mjesece osim srpnja i kolovoza učiniti privlačnijima turistima.