Sezona izgleda dobro, ali matematika ne - troškovi guše hrvatski turizam

Hrvatski turizam ulazi u novu sezonu s opreznim optimizmom, no ispod površine stabilne potražnje kriju se duboki strukturni pritisci koji prijete dugoročnoj održivosti sektora. Dok se hotelijeri prilagođavaju novoj normalnosti last minute rezervacija, suočavaju se s trećom godinom zaredom u kojoj troškovi rastu brže od prihoda, što izravno ugrožava profitabilnost i nužan investicijski ciklus.

Trend rezervacija u posljednji tren postao je izraženiji tijekom pandemije, a nastavlja rasti. Anketa, koju su u ožujku proveli Deloitte zajedno s UPUHH-om i Hrvatskom udrugom turizma (HUT), pokazuje da čak 64 posto kompanija očekuje jači trend last minute rezervacija nego lani. Prema riječima Bernarda Zenzerovića, direktora Udruge poduzetnika u hotelijerstvu Hrvatske (UPUHH), ovo je odraz globalne neizvjesnosti koja utječe na ponašanje potrošača.

"Kolege hotelijeri bi sigurno uvijek htjeli da na početku godine imaju cijelu sezonu prodano, ali nažalost, to više ne može biti tako", objašnjava Zenzerović. "Naši gosti se neće odreći svog godišnjeg odmora, no prilikom bukinga bit će malo oprezniji i vidjeti kako će se situacija razvijati."

Iako ovakav pristup otežava predviđanje sezone i upravljanje cijenama, Zenzerović ističe da su se hotelijeri, poučeni iskustvom iz pandemije, naučili prilagođavati i učinkovito upravljati u takvim uvjetima.

Troškovi, inflacija i uteg (ne)konkurentnosti

Najveći izazov koji se iz privremenog pritiska pretvorio u strukturni problem jest jaz između rasta troškova i prihoda. Zabrinjavajući podatak je da čak 76 posto ispitanika procjenjuje da će im troškovi rasti brže od prihoda, što se događa već treću godinu zaredom.

"Iako se puno govori o cijenama hotelskih usluga, kolege hotelijeri, nažalost, s rastom cijena i rastom kvalitete nisu uspjeli nadoknaditi taj rast troškova", kaže Zenzerović, navodeći kao glavne uzroke rast troškova rada, hrane, pića i energenata.

Dodatni pritisak stvara i visoka stopa inflacije u Hrvatskoj, koja je kontinuirano među najvišima u eurozoni. "Nažalost, to ima dugoročno negativne posljedice koje se tiču konkurentnosti i budućih investicija, a to je nužan preduvjet za daljnji rast hrvatskog hotelijerstva i turizma."

Paradoks ulaganja i strukturna kočnica

Upravo su investicije postale žrtva rastućih troškova, što stvara opasan paradoks. Podaci jasno pokazuju da najpozitivnija očekivanja i najbolje poslovne rezultate ostvaruju oni koji su najviše ulagali u kvalitetu. Unatoč tome, oko 59 posto kompanija planira zadržati ili čak smanjiti razinu investicija u narednom razdoblju. Tržište nagrađuje ulaganja, ali sektor nema snage odgovoriti.

Problem je dublji i seže u samu strukturu hrvatskog turizma. "Hrvatska ima manje od 10 posto kapaciteta u hotelima i po tome smo neslavni rekorderi u Europi. Destinacije kao Italija, Španjolska i Grčka imaju preko 40, 50 i 60 posto", upozorava Zenzerović i navodi šokantan podatak: Hrvatska danas ima isti broj kreveta u hotelima kao 1990. godine.

"Ako danas imamo isti broj hotela kao 1990., a prošlo je 35 godina, mi imamo strukturni problem i njega treba na jednako tako strukturiran način riješiti", naglašava. On smatra da je postojeći model rasta dosegnuo vrhunac i da su potrebni odlučniji koraci, po uzoru na Portugal i Španjolsku, koje su unatoč razvijenosti imale veći rast hotelskih investicija od Hrvatske zahvaljujući ciljanim mjerama, fiskalnim poticajima i grantovima.

Percepcija cijena i uloga tehnologije

U javnosti se često govori o Hrvatskoj kao preskupoj destinaciji, što anketa prepoznaje kao jedan od rizika. Iako većina objekata planira rast cijena od tri do šest posto, Zenzerović pojašnjava da je to primarno radi pokrivanja troškova. Ključ je, kaže, u vrijednosti za novac, a tu hoteli stoje jako dobro.

"Zadovoljstvo gostiju u odnosu na našu konkurenciju je zaista dobro. Hrvatski hoteli su po tom kriteriju među liderima na Mediteranu", tvrdi on. Ističe da cijena hotelske sobe, koja se rezervira unaprijed, ne može iznenaditi gosta. "Ono što ga može iznenaditi je kad uđe u trgovinu pa vidi da su neki artikli skuplji nego u njegovoj zemlji."

 

Pogled u budućnost otkriva i sve veću ulogu tehnologije. U samo godinu dana, više se nego udvostručio udio hotelijera koji očekuju značajan utjecaj umjetne inteligencije na poslovanje. "Ona je već ušla u hotelsko poslovanje. Kompanije je sve više primjenjuju u upravljanju cijenama, marketingu, a lagano se spušta i prema hotelskim operacijama", zaključuje Zenzerović.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.