Država objavila rat turističkom najmu na crno, evo što se mijenja

Novi prijedlog Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, koji do svibnja ulazi u saborsku proceduru, podigao je veliku prašinu u domaćem turističkom sektoru.

Dok država najavljuje odlučan obračun s iznajmljivanjem na crno i strožu kontrolu, mali obiteljski iznajmljivači strahuju da bi se pod udarom novih pravila mogli naći i oni koji posluju potpuno legalno.

Hoće li nova pravila uvesti red na tržištu? Koliki je za Hrvatsku problem struktura turizma koji 90 posto čine apartmani? Znači li novi rat na Bliskom istoku povećan priljev turista u Hrvatskoj? O svemu tome u emisiji ZoomIn na Bloomberg Adria TV-u raspravljali su Boris Žgomba, stručnjak za turizam i predsjednik Udruženja putničkih agencija pri Hrvatskoj gospodarskoj komori, i Vedran Tomić, predsjednik udruge Spasimo male obiteljske iznajmljivače.

Novi zakon i 'rat' protiv sive zone

Ministar turizma najavio je "rat" sivoj ekonomiji kroz pojačanu digitalnu kontrolu i uklanjanje neregistriranih smještajnih jedinica s platformi poput Bookinga i Airbnb-a. Boris Žgomba pozdravlja ovaj potez kao nužan korak u modernizaciji sustava koji bi trebao osigurati jednake uvjete poslovanja za sve. "Suzbijanje neregistriranog smještaja je apsolutno legitiman cilj. Možda se s time trebalo krenuti i ranije, ali ključno pitanje bit će provedba", upozorio je Žgomba, dodavši kako se red ne postiže samo represijom, već i jasnim pravilima. Smatra da zakon ne smije ostati samo kontrolna mjera, već mora biti dio šire strategije podizanja kvalitete i održivosti, potaknut ne samo fiskalnim motivima, već i poticajima za profesionalizaciju.

Milan ŠABIĆ/HINA

S druge strane, Vedran Tomić, koji predstavlja legalne male iznajmljivače, poručuje da se oni ne boje kontrole jer već posluju po zakonu. Međutim, upozorava na daleko veći problem koji novi zakon možda neće riješiti. "Najveći problem Hrvatske je takozvani nekomercijalni smještaj. To su vikendice i stanovi koji se ilegalno oglašavaju putem Facebooka ili se ključevi izmjenjuju 'na crno'. Takvih kreveta ima više od 670 tisuća i bilježe rast od preko 15 posto. Oni su prava nelojalna konkurencija", istaknuo je Tomić. Izrazio je bojazan da bi se pritisak mogao neopravdano prebaciti na registrirane iznajmljivače, dok će siva zona i dalje bujati izvan dosega popularnih internetskih platformi.

Apartmanizacija ili hoteli: bitka za dušu hrvatskog turizma

Struktura hrvatskog turizma, u kojoj privatni smještaj čini golemu većinu kapaciteta, dok hoteli zauzimaju tek desetak posto, godinama je predmet rasprava. Žgomba smatra da je paušalno reći da imamo previše apartmana pogrešno, jer "tržište regulira njihovu količinu". Ipak, upozorava da dominacija privatnog smještaja, osobito onog niže kategorije, stvara izraženu sezonalnost i

ograničava potrošnju. "Prosječna dnevna potrošnja turista u Hrvatskoj je oko 160 eura, dok je u Španjolskoj i Portugalu 340 eura. To je veliki problem koji pokazuje da gostima nismo ponudili sve što možemo", rekao je Žgomba. Naglašava da privatni smještaj nije "nužno zlo", već važan socioekonomski amortizer, ali da je potrebno uspostaviti ravnotežu.

Tomić se slaže da je tržište jedini pravi sudac. "Hrvatska je jedna od deset najbolje ocijenjenih destinacija na svijetu po kvaliteti smještaja, a Jadranska Hrvatska druga regija u Europi po broju noćenja ostvarenih putem platformi. Gosti nas cijene", tvrdi Tomić. On ne vidi razlog zašto bi država administrativno smanjivala broj apartmana. "Ako tržište želi više hotela, investitori će ih graditi. Ako je apartmana previše, vlasnici će ih prodati ili staviti u dugoročni najam. O tome treba odlučivati zakon ponude i potražnje, a ne državna politika."

Ekonomska računica pod pritiskom poreza

Kombinacija novog zakona i već uvedenog većeg poreza na kuće za odmor mijenja ekonomsku računicu za mnoge. Žgomba ističe da povećani troškovi i porezna opterećenja stavljaju pod pritisak margine profita, pogotovo jer cijene prema gostima ne mogu neograničeno rasti. "To će sigurno dovesti do konsolidacije tržišta. Neki će odustati i prijeći u dugoročni najam. Profesionalizacija će postati nužnost, jer se ovim poslom više neće moći baviti 'usput'", predviđa Žgomba.

Tomić također očekuje dodatni porezni pritisak i smatra da je sadašnji sustav paušalnog oporezivanja po krevetu nepravedan. "Nije pošteno da četiri kreveta u malom apartmanu daleko od mora plaćaju isti porez kao četiri kreveta u luksuznoj vili s bazenom, čiji su prihodi drastično veći", objašnjava Tomić. Kao pravednije rješenje predlaže uvođenje poreznih razreda temeljenih na ostvarenom prometu, što bi, iako možda nepopularno, stvorilo pošteniji sustav za sve.

Neizvjesna sezona u sjeni globalnih sukoba

Sve ove interne izazove dodatno komplicira globalna situacija. Novi sukob na Bliskom istoku već utječe na turistička čvorišta poput Dubaija i usporava dinamiku rezervacija za nadolazeću sezonu. "Imamo rat u Europi i rat na Bliskom istoku. Globalna neizvjesnost uzima danak, buking je usporen u odnosu na lani", kaže Žgomba. Predviđa da će sezona 2026. biti obilježena "last minute" odlukama i vrlo promjenjivim cijenama. Ipak, ističe ključnu prednost Hrvatske: "Blizu smo i ostajemo pretežno auto-destinacija, što nam daje veće mogućnosti u ovoj turističkoj borbi." Tomić dodaje da je obiteljski smještaj pokazao iznimnu otpornost i fleksibilnost tijekom pandemije te poručuje: "Bit ćemo spremni za svaku sezonu, pa tako i ovu."

 

Dok se čeka finalna verzija zakona, hrvatski turizam nalazi se na prekretnici. Borba protiv sive ekonomije je nužna, no ostaje otvoreno pitanje hoće li nove mjere pogoditi pravi cilj ili će stvoriti kolateralne žrtve među tisućama obitelji kojima je iznajmljivanje važan izvor prihoda. Konačni ishod odredit će ne samo buduću strukturu hrvatske turističke ponude, već i njezinu sposobnost da u idućih pet godina podigne kvalitetu i vrijednost koju nudi gostima u sve neizvjesnijem svijetu.--

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.