Za Booking i Airbnb Hrvatska važnije tržište od Nizozemske ili Austrije

Za velike digitalne platforme preko kojih se rezervira smještaj, poput Airbnba, Bookinga, Tripadvisora ili Expedije, Hrvatska je, barem kad su u pitanju turistička noćenja, važnije tržište nego neke države koje kroz godinu zabilježe i više noćenja od nas, poput Austrije ili Nizozemske. Brojke koje je u srijedu objavio Eurostat, a koje europski statističari prikupljaju od tih platformi, pokazuju kako je lani preko njih u Hrvatskoj rezervirano 41,9 milijuna noćenja.

Radi se o 44 posto od ukupnog broja noćenja ostvarenih u prošloj godini, a obje nas brojke stavljaju relativno visoko među državama članicama Europske unije. Daleko najvažnija tržišta za rezervacijske platforme, kad su u pitanju isključivo noćenja, su Francuska, Španjolska i Italija. Preko spomenutih platformi je u Francuskoj lani rezervirano 213 milijuna noćenja, u Španjolskoj 189 milijuna, a u Italiji 139 milijuna.

Već kad je u pitanju Njemačka na četvrtom mjestu, možemo govoriti o tržištu ugrubo jednake važnosti kao i Hrvatska. U Njemačkoj su turisti prošle godine rezervirali 68 milijuna noćenja preko ovih platformi, a u sličnom su rangu još i Grčka, Portugal, Poljska te Hrvatska.

Već je Austrija, s gotovo upola manje rezerviranih noćenja od Hrvatske, nešto manje važna za rezervacijske platforme iako se radi o državi koja kroz godinu sveukupno ostvari više turističkih noćenja od nas. Lani ih je bilo 134 milijuna, 40 milijuna više nego u Hrvatskoj, pokazuju brojke Eurostata.

Još veća razlika primjećuje se kod Nizozemske gdje su turisti u 2025. ostvarili 148 milijuna noćenja, ali samo osam posto, odnosno njih 11,9 milijuna rezervirano je preko digitalnih platformi.

Razloga za ovakve znatne razlike ima više. U Hrvatskoj se preko interneta rezervira relativno više smještaja nego u nekim drugim popularnim turističkim odredištima. Za razliku od naših 44 posto, u Španjolskoj je to 37 posto, u Italiji 29, a Grčkoj 33 posto. Te su razlike, vjerojatno, posljedica činjenice da se kod nas turistički boravak puno više organizira individualno, dok se u drugim državama radi o aranžmanima preko turističkih agencija.

Na udio i broj rezervacija putem internetskih platformi utječu i lokalna pravila. Neki gradovi, regije i/ili države ograničavaju ili zabranjuju rezervaciju smještaja preko platformi kako bi ograničile rast najamnina za lokalne nekretnine, pa su platforme tamo puno manje popularne i korištene.

No apsolutne brojke koje su prikupili europski statističari pokazuju kako hrvatski iznajmljivači nisu baš skroz beznačajni i bez glasa kad se radi o europskom tržištu rezervacijskih platformi. Airbnb je, primjerice, na tržištu koje okuplja Europu, Bliski istok i sjevernu Afriku lani imao 215 milijuna noćenja, 40 posto od svojeg ukupnog broja. To nije zgorega imati na umu u trenucima kad neke od njih kasne s plaćanjima ili nameću nove uvjete, s time da bi iznajmljivačima na ruku išlo kad bi nastupali zajednički.

Procjenjivati koliko Booking.com ili Airbnb zarade od pružanja usluge rezerviranja smještaja kod nas nije zahvalno jer to ovisi o puno faktora: o cijeni samog smještaja koju određuje domaćin i koja se mijenja kroz godinu, o provizijama i dodatnim troškovima i prihodima. No kad bismo, isključivo za ilustraciju, konzervativno pretpostavili da svaka platforma od svakog noćenja ima neto zaradu od, primjerice, dva eura, došli bismo do vrlo solidnog profita od 84 milijuna eura za prošlu godinu.

Ukupna neto dobit Airbnba je lani iznosila 2,5 milijarde dolara, a Booking Holdingsa 5,4 milijardi iako treba imati u vidu kako obje korporacije imaju i druge biznise osim rezervacija smještaja, poput prodaje aviokarata ili iznajmljivanja vozila. Iznosi zarađeni od smještaja u Hrvatskoj, ako se stvarno kreću u razini onoga što smo naveli, možda mogu izgledati nevažno u tim ukupnim brojkama, ali bez nas bi i Booking i Airbnb i Tripadvisor i drugi zrnje za svoju pogaču morali tražiti drugdje.