Iluzija potpune sigurnosti može skupo koštati domaći turizam

Sigurnost poslovanja postaje jedna od najvažnijih tema za kompanije u Europi, osobito u vrijeme pojačanih geopolitičkih napetosti, učestalih kibernetičkih napada i novih regulatornih obveza. Hrvatska se pritom suočava s dodatnim izazovom jer velik dio njezina gospodarstva ovisi o turizmu, industriji iznimno osjetljivoj na sigurnosne rizike.

Uoči nove turističke sezone postavlja se pitanje koliko su domaće kompanije i institucije spremne odgovoriti na te izazove. O tim je temama u emisiji Spotlight Bloomberg Adrije govorio Goran Košćak, osnivač i direktor tvrtke Sector 2, specijalizirane za korporativnu sigurnost.

Svijest o rizicima raste pod pritiskom regulative

Globalne napetosti, od novih ratnih sukoba do kibernetičkih ratova koji iz njih proizlaze, sve snažnije utječu na poslovanje. Prema Košćaku, hrvatske su kompanije danas svjesnije tih rizika nego ikada prije, primarno zbog dva razloga: tržišta Europske unije na kojem posluju i nacionalne regulative koja to tržište prati. U posljednje dvije godine, implementacijom niza europskih direktiva u domaće zakonodavstvo, poput Zakona o kibernetičkoj sigurnosti i Zakona o kritičnoj infrastrukturi, stvoren je okvir koji kompanije prisiljava ne samo na podizanje svijesti, već i na konkretne investicije u sigurnost.

"Odgovorno mogu reći da je stanje korporativne sigurnosti u Hrvatskoj više nego ikad u povijesti", ističe Košćak, iako izbjegava ocjenjivati stanje brojkom. Dodaje kako se tržište korporativne sigurnosti u Hrvatskoj razvija, s novim igračima, i manjim i većim, koji nude širok spektar usluga, od fizičke i tehničke zaštite do informacijske i kibernetičke sigurnosti.

Ipak, upozorava kako ne postoji univerzalno rješenje te da je za svaku organizaciju ključno uspostaviti strukturu koja podržava sigurnost na svim razinama.

Turizam na prvoj crti obrane

Turizam, koji generira otprilike petinu hrvatskog BDP-a, industrija je u kojoj sigurnost postaje presudan faktor konkurentnosti. Iako se Hrvatska percipira kao sigurna destinacija, Košćak naglašava da apsolutna sigurnost ne postoji te da se u nju mora kontinuirano ulagati i o njoj promišljati.

Na pitanje koje su tri najveće prijetnje za nadolazeću turističku sezonu, Košćak je jasan: "S obzirom na to da živimo u dobu digitalizacije, većina ugroza trenutačno dolazi iz te sfere. Kibernetička i informacijska sigurnost su ključne."

Hoteli, turističke platforme i aviokompanije česte su mete napada. Iako Košćak smatra da hrvatske turističke kompanije, poput hotela i kampova, surađuju s ozbiljnim tvrtkama za zaštitu, problem vidi na drugoj razini. "Ono što sigurno ne postoji u organizacijskom smislu jest svijest o tome da neka osoba treba biti indicirano određena za poslove sigurnosti. To obuhvaća sve, od strateškog planiranja i kontinuiteta poslovanja do zaštite gosta, zaštite na radu i politika privatnosti", objašnjava. Upravo ta razina sigurnosti, prema njegovu mišljenju, može biti element koji opravdava višu cijenu hrvatskog turističkog proizvoda u odnosu na konkurenciju.

Regulativa kao kišobran, ne samo administrativna obveza

Hrvatska je nedavno uvela nove zakone o kibernetičkoj sigurnosti i kritičnoj infrastrukturi, a Košćak tvrdi da oni definitivno nisu "mrtvo slovo na papiru". Štoviše, ističe kako je Hrvatska, kao druga zemlja u EU nakon Belgije koja je transponirala direktivu o kibernetičkoj sigurnosti, poslužila kao primjer drugima.

Najveću vrijednost novog regulatornog okvira vidi u onome što naziva information sharing – obvezi dijeljenja informacija o napadima. "Ukoliko smo doživjeli napad, dijeljenjem podataka o tome kako je do njega došlo, mi osnažujemo cijelo tržište. Drugi obveznici zakona mogu se prilagoditi i zaštititi od napada koji se provodi na sličan način", pojašnjava. Taj mehanizam funkcionira kao kišobran – informacije se dijele unutar Hrvatske, a zatim Hrvatska kao članica dijeli te podatke s ostatkom Europske unije, čime se jača otpornost cjelokupnog jedinstvenog tržišta.

Iako se Hrvatska percipira kao jedna od najsigurnijih destinacija, Košćak upozorava na opasnost od lažnog osjećaja sigurnosti. Ta percepcija, kaže, može nas previše uljuljati. Najveći paradoks vidi u činjenici da turizam, kao ključna gospodarska grana, nije adekvatno obuhvaćen Zakonom o kibernetičkoj sigurnosti.

"Upravo je turizam industrija u Hrvatskoj koja bi se trebala najviše sama posvetiti razvijanju vlastite sigurnosti i, u konačnici, sigurnosti svakog gosta", zaključuje. Ulaganje u prevenciju i izgradnju otpornosti nije trošak, već nužan korak kako bi hrvatski turistički proizvod ostao konkurentan i siguran u sve neizvjesnijem svijetu.

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.