Može li Hrvatska ispuniti NATO-ove zahtjeve? Basarac misli da može.

NATO je na samitu u Haagu nedavno donio odluku kojom nalaže kako do 2035. godine sve članice trebaju izdvajati pet posto BDP-a na obranu i sigurnost. Nova kvota uključuje 3,5 posto BDP-a za temeljne obrambene potrebe te dodatnih 1,5 posto za šire sigurnosne investicije poput kibernetičke zaštite i kritične infrastrukture.

Ta promjena dolazi kao odgovor na rastuće sigurnosne prijetnje, prije svega zbog rata u Ukrajini i sve većih sigurnosnih izazova koje predstavlja Rusija, ali i na sve veću potrebu za inovacijama i otpornosti europskih gospodarstava.

Hrvatska je tek ove godine dosegla raniji cilj NATO-a o ulaganju od dva posto BDP-a u obranu, a može li domaća industrija taj novi cilj iskoristiti za inovacije i širu modernizaciju?

"Unatrag dvije godine, od početka rata u Ukrajini, osjećamo veliku potražnju za sredstvima iz segmenta obrane i sigurnosti, ne samo na razini Hrvatske, nego na razini svih članica Europske unije", kaže za Bloomberg Adria TV Goran Basarac, predsjednik Hrvatskog klastera obrambene industrije te izvršni direktor agencije Alan. "Industrija uglavnom prati puls politike, odluka koje se donose na višem političkom nivou."

Basarac vjeruje kako će to značajno utjecati na rast i hrvatske i europske obrambene industrije: "To se već i osjeća, pojačana su ugovaranja, pripremaju se projekti zajedničke nabave. Sve to industrija jako dobro prati, pojačava svoje kapacitete."

Obrana i sigurnost ponovno su u fokusu

U domaćoj obrambenoj industriji kapaciteti su takvi kakvi jesu, objašnjava Basarac. "Zasigurno nemamo kapacitete razvijati složene obrambene sustave kao što su avioni, helikopteri, a usudio bih se reći i tenkovi. Nemamo domaćih kapaciteta i normalno da će se nastaviti modernizacija naših obrambenih snaga ili putem donacija ili kupnji, zajedno s našim strateškim partnerima kao što su Sjedinjene Države, Njemačka ili Francuska."

Ipak, s druge strane, u nekim segmentima Hrvatska će biti uključena, dodaje. "To su segmenti kao što su razvoj novih plovila, besposadnih sustava, čak i nekih rješenja iz segmenta proizvodnje streljiva. Tu ćemo se zasigurno oslanjati na naše kapacitete i tu ćemo pokušati ugurati našu obrambenu industriju u ovaj vlak koji ide prema pojačanim investicijama."

Hrvatske tvrtke su se vrlo dobro kapacitirale za tu potražnju za suvremenim tehnološkim rješenjima, ističe Basarac i dodaje kako su upravo dronovi primjer koji je u potpunosti izmijenio paradigme u svijetu ratovanja.

"Firme su to osjetile, a neke hrvatske firme su se počele na vrijeme pripremati. Čak i udruživanjem snaga hrvatskih tvrtki može se odgovoriti zahtjevima", kaže. "To bih rekao i za kibernetičku sigurnost. Imamo nekih 10 do 15 tvrtki koje značajno sudjeluju u tom pogledu, čak i na EU-ovu nivou, a neke su dobile i NATO-ove ugovore da rade s NATO savezom na osiguravanju njihove kritične infrastrukture."

Ako dođu i veći ugovori, to znači da će se kapaciteti moći pojačati, objašnjava: "Temelji su dobri, moći ćemo odgovoriti na određene zahtjeve, normalno da je potražnja zaista velika i da nijedna zemlja neće moći zasebno zadovoljiti potrebu na razini cjelokupne Europske unije."

Ukrajina trenutno proizvodi do četiri milijuna dronova godišnje, što je značajan signal svima na koji se način pripremati: "Udružena Europa, a Hrvatska će tu zasigurno igrati ulogu, može odgovoriti na ove izazove."

'Godinama je Europa spavala jedan san'

S druge strane, postoje zabrinutosti da bi povećanje obrambenih izdataka moglo dovesti do smanjenja ulaganja u neke druge ključne razvojne segmente poput, na primjer, zelene tranzicije.

"Sve je stvar balansa. Godinama je Europa spavala jedan san, zanemarujući svoj core stabilnosti i snage, a njega vam daje ulaganje u obranu i sigurnost. Ukoliko ste vi snažni obrambeno i sigurnosno, (utoliko) ostali elementi društva i razvoja kao što su zelene tranzicije ili ulaganja u znanost jednostavno se prirodno nadodaju", vjeruje Basarac. "Vidljivo je da neke stvari na razini Europe baš nisu bile dobro smišljene, znamo da je Njemačka krenula u zelenu tranziciju prema kompletno obnovljivim izvorima energije, a na kraju smo vidjeli da vraćaju određene potencijale u ugljičnim gorivima. Mislim da je vidljivo da moramo prvenstveno jačati svoju sigurnost, jer se na tome temelji i gospodarski rast."

Što se tiče mjera koje se mogu preliti u druge sektore i donijeti širu industrijsku modernizaciju, ulaganjima se predviđaju i segmenti koji nisu usko vezani uz samu obranu.

"To je dual-use segment, to je definitivno kibernetička sigurnost, jer većina firmi rade puno rješenja u ICT-u, međutim vjerojatno će sada (...) dio odvojiti i za potencijalna rješenja u kibernetičkoj sigurnosti. Također, u području graditeljstva postoje firme koje rade rješenja u građevini, možda će se određeni dio rješenja preliti i za izgradnju infrastrukture kao što su ceste, mostovi koji su dodatno pojačani. To je taj mobility plan NATO-a i Europske unije koji se mora provoditi", objašnjava Basarac. "To je tako uvijek i bilo. Neke ključne inovacije na razini svijeta su izišle iz obrane i sigurnosti."

Basarac vjeruje kako nije isključiva stvar da će obrana nekom drugom segmentu nešto oduzeti, već "se mora znati da se mora pojačati taj core, a iz njega dolazi sve ostalo".

 

---Cijeli razgovor pogledajte u videu.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar