Rastu temperature pa smo provjerili je li hrvatska mreža spremna za ljeto

I ovog ljeta Europa bilježi ekstremno visoke temperature, zbog kojih energetske mreže na kontinentu trpe pritisak uslijed povećanih potreba za hlađenjem. Hrvatska se suočava s istim izazovima: kako osigurati pouzdanu opskrbu i stabilnost elektroenergetske mreže. 

U prvoj polovici godine, potrošnja električne energije u Hrvatskoj porasla je za 5,5 posto u odnosu na isto razdoblje lani, što je izravna posljedica sve češćih toplinskih valova. U prvom tromjesečju ponovno smo postali neto uvoznik električne energije.

"Povećala nam se potrošnja zbog potrebe da hladimo svoje prostore. Klimatska kriza uzima svoj danak," kaže za Bloomberg Adria TV Julije Domac, ravnatelj Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske (REGEA). "Kratkoročno, nama bi fokus trebao biti na iskorištavanju domaćih kapaciteta, upravljanju potrošnjom i održavanju postojećih elektrana. Vidjeli smo da dosta brzo možemo priključiti nove solarne elektrane i vjetroelektrane, ali to ne činimo onako kako bismo mogli." 

Problem je u administraciji, objašnjava, "u procedurama koje nikako da se donesu. Poznata je priča kako HERA godinama kasni u definiranju naknade za priključenje novih objekata." 

Najviše energije nedostaje nam upravo u vremenu kada najviše rashlađujemo prostore, kaže Domac. "Vidi se podudaranje krivulje potrošnje s krivuljom sunčevog zračenja. Nove sunčane elektrane, potrošnja na mjestu proizvodnje, danas-sutra i baterijski kapaciteti, smanjili bi uvoznu ovisnost, ali povećalo i stabilnost mreže." 

"U energetici nema 'brzo'," upozorava. "Međutim, sunčane elektrane su najbrži izvori energije. U nekoliko mjeseci, pola godine, godinu, možete nešto napraviti. Priča se dosta i o nuklearnim opcijama, o novom bloku Krško ili malim modalnim reaktorima. To je priča koja traje više desetaka godina, a ovo je najbrža i najisplativija priča. Mi smo prošlog ljeta za vrijeme toplinskih valova zahvaljujući suncu i vjetru pokrili skoro 40 posto potrošnje u najopterećenijim danima i mislim da je to tada spasilo situaciju." 

Stara infrastruktura

Ovisnost o uvozu i starenje infrastrukture sustav čine ranjivim na poremećaje, osobito u uvjetima ekstremnih temperatura. Uz rastuća opterećenja i nedovoljna ulaganja u modernizaciju mjere, rizik od kaskadnih ispada je realan. 

"Loša vijest je da se elektroenergetska mreža gradi još dulje nego proizvodni kapaciteti," kaže Domac. "Međutim, dobra vijest je da je naša elektroenergetska mreža pouzdana, relativno dobro se održava, ali je stara. Neki njeni dijelovi stari su više desetljeća, što je svakako rizik u uvjetima ekstremnih vrućina."

Podsjeća na 2019. godinu, kada je u Dubrovniku zbog prevelikog opterećenja u gradskoj trafostanici pregorio transformator. "Mislim da su svi u struci barem - bilo bi dobro da su više u politici u Hrvatskoj - svjesni problema, ranjivosti i potrebe da se modernizacija provede." 

Hrvatska ima planove i ulaže sredstva, navodi, kao na primjer 100 milijuna eura u modernizaciju prijenosne mreže i digitalizaciju upravljanja te zamjenu najopterećenije opreme u sklopu nacionalnog plana oporavka.

"Međutim, poruka koju treba poslati jest da nema energetske tranzicije niti energetske sigurnosti bez ulaganja u mrežu. Mislim da mi u Hrvatskoj, jugoistočnoj Europi, zapravo cijeloj Europi, moramo puno više ulagati u električnu mrežu," kaže Domac. "Bez toga nećemo napredovati."

 

--Cijeli razgovor pogledajte u videu.