Bivši američki ministar obrane Donald Rumsfeld još je 2002. dao sada već široko prihvaćenu definiciju vrsta rizika, na vrh koje je postavio "nepoznate nepoznanice" – stvari o kojima ne znamo ništa i koje je stoga nemoguće predvidjeti. Kategoriju nesigurnosti u samo 100 dana redefinirao je američki predsjednik Donald Trump, koji postaje sama definicija maksimalnog rizika.
To je najprimjereniji sažetak medenog tromjesečja američkog "carinskog čovjeka", koji je trgovinskim ratom preokrenuo i globalni ekonomski i geopolitički poredak – baš onaj koji je SAD postupno gradio u skladu sa svojim interesima od Drugog svjetskog rata. To je prava noćna mora za ekonomske i političke donositelje odluka. Ima li Trump uopće strategiju i kako se gospodarstvo u sljedeće četiri godine treba na nju pripremiti?
Ruski rulet
"Trump nema strategiju", o osnovnoj matrici Trumpove ekonomske i vanjskopolitičke agende, gdje se carine intenzivno isprepliću, kaže stručnjak za američku unutarnju politiku, politolog i predavač na Fakultetu društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani Tomaž Deželan. Trumpove stavove teško je izvana povezati u koherentnu strategiju, a još teže predvidjeti njegov sljedeći korak, što zbunjuje i gospodarstvenike i ulagače na financijskim tržištima.
"Administracija je kombinacijom agresivnih izvršnih mjera, snažnih promjena trgovinske politike i drastičnih proračunskih rezova stvorila stanje povećane nesigurnosti koje je uzdrmalo osnovno povjerenje u stabilnost financijskih tržišta", utjecaj Trumpova riskantnog pristupa vođenju najjače svjetske ekonomije ocjenjuje Ven Florjančič, upravitelj imovine u NLB Skladima. Povjerenje u američka tržišta, njihov dug i valutu, "kao ključni preduvjet za dugoročne investicijske i poslovne odluke", nestalo je u 100 dana pod težinom svakodnevnih promjena carinskih mjera poput proljetnog snijega.
"Trump nema strategiju", o osnovnoj matrici Trumpove ekonomske i vanjskopolitičke agende, gdje se carine intenzivno isprepliću, kaže stručnjak za američku unutarnju politiku, politolog i predavač na Fakultetu društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani Tomaž Deželan.
"Točno je da SAD ima veliki trgovinski deficit s nekim državama, ali ga velikim dijelom financiraju strani ulagači koji kupuju američke obveznice", komentira ekonomist Matej Lahovnik. SAD ima velike koristi od toga što je dolar svjetska valuta, pa su Trumpovi potezi zapravo ekonomski štetni za SAD, zaključuje ekonomist.
Kad je Trump 2. travnja najavio uvođenje recipročnih carina kako bi "oslobodio" američko gospodarstvo, pod težinom njegove ofenzive protiv najvažnijih trgovinskih partnera počelo se urušavati. Crni petak, 4. travnja, bio je najgori dan za američke dionice od 2020., a drugi najgori bio je dan ranije, u četvrtak. Bivši američki ministar financija Lawrence Summers izjavio je da je to bio "četvrti najveći dvodnevni pad nakon Drugog svjetskog rata", nakon pada 1987., financijske krize 2008. i pandemije.
Povjerenje u otpornost američkog gospodarstva počelo se tresti, a prognoze recesije, nakon dugog razdoblja rasta, vrtoglavo su porasle. Međunarodni monetarni fond procjenjuje da je vjerojatnost recesije u SAD-u ove godine 40 posto, Bloombergovi anketirani ekonomisti govore o 45 posto, a kladionica Polymarket čak o 55 posto.
"Povišene kamatne stope na obvezničkoj krivulji, pad potrošačkog povjerenja i rast nezaposlenosti zbog smanjene javne potrošnje dodatno pritišću očekivanja budućeg gospodarskog rasta", opisuje Florjančič američku "igru ruskog ruleta".
'Moramo biti nepredvidivi'
Trumpovi donatori iz redova poslovne elite više su se počeli žaliti na posljedice nesigurnosti nego na same carine – kakve će biti mjere, za koga će vrijediti i kada će stupiti na snagu. Trump je na njihove pritužbe odgovorio u intervjuu za mrežu Fox na svoj način: "Imaju puno jasnoće. Samo se izgovaraju. To je gotovo kao fraza koju stalno ponavljaju: želimo više jasnoće."
No za tvrtke koje posluju globalno, uključujući i slovenske, predvidivost poslovnog okruženja ključna je. "Trump je unio veliku dozu nepredvidivosti i volatilnosti", kaže Aleš Falatov, direktor razvoja poslovanja u SIJ-u. Smatra da Trumpova nepredvidljivost trenutno "dominira situacijom", iako su odluke "uglavnom usmjerene prema postizanju domaćih političkih ciljeva – hladnom ratu s Kinom za prvo mjesto u globalnom gospodarstvu".
U pozadini Trumpovih odluka, koje su prema mišljenju Aleša Falatova iz SIJ-a u velikoj mjeri usmjerene na postizanje željenog učinka kod domaće javnosti, nalazi se "hladni rat s Kinom za prvo mjesto u globalnom gospodarstvu". Stoga će neizvjesnost potrajati još neko vrijeme, dodaje sugovornik.
Budući da je Wall Street usred razdoblja izvještavanja o poslovanju blue chip kompanija, vrijedi spomenuti da mnoge multinacionalke u svoje prognoze pokušavaju uključiti i "Trumpov učinak". Florjančič navodi da poduzeća iz automobilske industrije, farmaceutike, visokih tehnologija, kao i iz sektora opće potrošačke robe, "upozoravaju na sve teže predvidive prihode". "Sve više tvrtki u svojim prognozama upozorava na slabija očekivanja, više troškove kapitala i potrebu za defenzivnijim strategijama za budućnost", o utjecaju na financijsko planiranje ističe Florjančič. No kako kvantificirati nešto tako nepredvidivo kao što je potpuno individualizirani stil vođenja? Stanoviti visoki dužnosnik administracije za časopis Time rekao je: "Naš uspjeh ovisi o njegovoj sposobnosti da vas šokira."
Tvrtke pokušavaju "američku neizvjesnost" uravnotežiti alternativama, što dovodi do resetiranja poslijeratnog svjetskog poretka. "S politikom prema ratu u Ukrajini poljuljano je povjerenje država članica NATO-a u SAD, a trgovinskim ratom narušeni su odnosi s trgovačkim partnerima", smatra Lahovnik.
Tvrdi da se tako mijenja globalna ravnoteža moći i važnost pojedinih tržišta, "jer je primjerice Apple zbog Trumpovog trgovinskog rata već najavio preseljenje proizvodnje iz Kine u Indiju, dok je Roche najavio preseljenje dijela proizvodnje u SAD". To će, kaže, između ostalog, ojačati suradnju zemalja BRICS-a koje zagovaraju alternativni geopolitički poredak i dedolarizaciju međunarodne trgovine. Ako bi do toga došlo, Trump bi svojim potezima oslabio, a ne ojačao geoekonomski položaj SAD-a i dolara, suprotno svojim tvrdnjama.
Ekonomski analitičar i predavač Matej Lahovnik navodi da je "Trump politikom prema Ukrajini poljuljao povjerenje u SAD među NATO-ovim saveznicima, a trgovinskim ratovima narušio odnose s partnerima".
No može li eskalacija neizvjesnosti do apsurda, koja obilježava Trumpov stil vladanja, zapravo biti dio šire političke strategije? U časopisu The New Yorker pronicljivo su primijetili da je nepredvidljivost Trumpov zaštitni znak.
Uostalom, Trump je to sam i priznao tijekom prvog mandata, rekavši da "moraju biti nepredvidivi". Paradoksalno je što je istodobno tvrdio da je tijekom prvih 100 dana "bio najtransparentniji i najpristupačniji predsjednik u povijesti". Možda je to samo još jedno poglavlje u njegovom priručniku vladanja šokom i strahom?
Strategija ludila
Deželan ima drukčije mišljenje, osobito kada je riječ o glavnoj temi Trumpove gospodarsko-političke agende – sprječavanju uspona Kine. "Njegova strategija ludila temelji se na tome da strategije zapravo nema. To dokazuje ekstremna nekoordiniranost i neinformiranost njegovog najužeg tima, koji samo prati predsjednikove poteze i prilagođava im se", rezimira stručnjak, napominjući da čak i njegovi najbliži suradnici ne mogu pratiti Trumpov impulzivan stil. Trump je, tvrdi, nestalan i u donošenju vlastitih odluka, jer ih "često kasnije sam pobija", kaže politolog o "nepoznatoj nepoznanici" na čelu najvećeg svjetskog gospodarstva.
Politolog i ekonomist Bogomil Ferfila još je prilikom Trumpove inauguracije upozorio da će u drugom mandatu Trump krenuti "punom snagom", jer za razliku od prvog mandata "više ne mora brinuti o ponovnoj izbornosti, pa stoga nema što izgubiti".
Ako ništa drugo, Trumpu se ne može osporiti njegov revolucionarni stil. Popis tema koje je otvorio već tijekom medenog tromjesečja mandata naprosto je zapanjujući. Politolog i ekonomist Bogomil Ferfila još je prilikom Trumpove inauguracije upozorio da će u drugom mandatu Trump krenuti "punom snagom", jer za razliku od prvog mandata "više ne mora brinuti o ponovnoj izbornosti, pa stoga nema što izgubiti".
Brzo provođenje agende omogućilo mu je upravljanje dekretima, koje predsjednik može potpisati u slučaju proglašenja izvanrednog stanja. Tako je postupio i s uvođenjem carina te donošenjem 130 izvršnih uredbi u prvih 100 dana mandata, što je gotovo četiri puta više nego u istom razdoblju prvog mandata, kada ih je bilo 33.
Vječni krivac Obama
Trump najviše zaostaje u vanjskoj politici. Tijekom predizborne kampanje napadao je demokratsku administraciju, optužujući je da je izazvala rat u Ukrajini, za koji je tvrdio da ga on, kao "majstor pregovora", može okončati u jednom danu.
Istočna Europa i dalje čeka ispunjenje te njegove obećane "mirovne misije", kako ju je sam opisivao u inauguracijskom govoru. Izjave o razočaranju u Vladimira Putina i pritisak na Volodimira Zelenskog da prihvati nepravedan mir, kojim bi Rusija zadržala Krim i okupirana područja na istoku Ukrajine, pokazale su koliko Trumpa frustriraju geopolitičke kompleksnosti. Krivac? Demokrati predvođeni Barackom Obamom. "Ne znam kako nakon 11 godina još uvijek krivite Krim, o tome morate pitati Obamu", rekao je novinarima. "Obama i Joe Biden predali su Krim", dodao je.
Slično neuspješan bio je i u smirivanju situacije na Bliskom istoku, gdje Izrael, uz podršku SAD-a, nastavlja preoblikovati regiju prema vlastitim sigurnosnim interesima. Dok Jeruzalemu prepušta slobodne ruke, Trump se, primjenom politike "maksimalnog pritiska" na oslabljeni Iran pokušava razlikovati od prethodnih demokratskih administracija i dogovoriti novi nuklearni sporazum s Teheranom.
Dok Jeruzalemu prepušta slobodne ruke, Trump se, primjenom politike "maksimalnog pritiska" na oslabljeni Iran pokušava razlikovati od prethodnih demokratskih administracija i dogovoriti novi nuklearni sporazum s islamistima.
Odraz toga je revizija Obaminog nuklearnog sporazuma s Iranom, poznatog kao JCPOA, te nastojanje da se postigne "bolji sporazum" koji bi, uz nuklearno naoružanje, obuhvatio i razvoj balističkih projektila te dodatno ograničio ionako oslabljene sposobnosti Irana za projekciju moći.
U tom smjeru trenutno se vode najintenzivniji pregovori između Washingtona i Teherana u posljednje vrijeme, a stručnjak Primož Šterbenc navodi kako "nije isključeno da bi SAD mogao postići nuklearni dogovor s Iranom". Docent s Fakulteta za menadžment Sveučilišta u Primorskoj u Kopru smatra da je to posljedica regionalnog slabljenja Teherana, jer je "Iran sada iznimno ranjiv". Politolog Faris Kočan s Fakulteta za društvene znanosti Sveučilišta u Ljubljani dodaje da "SAD i Izrael koriste činjenicu da je Iran ozbiljno oslabljen te gubi sposobnost zastrašivanja, a time i regionalni utjecaj".
.webp){kind=icon}
