Samit BRICS-a: Što u Brazilu protiv Trumpa smjeraju Hamenei, Putin i Xi?

"Bit će zanimljivo promatrati kako će zemlje BRICS-a reagirati", konstatirao je krajem travnja za Bloomberg Adriju predavač geopolitike na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani Anastas Vangeli, kad su Iran i SAD uz suglasnost predsjednika Donalda Trumpa i ajatolaha Alija Hameneija započeli povijesne pregovore o iranskom nuklearnom programu. Nije jasno kako će ostale zemlje reagirati na promijenjenu međunarodnu ulogu SAD-a koju Trump podupire trgovinskim ratom, no svakako neće ostati po strani, procjenjuje stručnjak.

Odgovore na ta pitanja svijet bi mogao dobiti u idućim danima, kada u Rio de Janeiru u nedjelju započne dvodnevni 17. samit proširene skupine BRICS+. Domaćinu Brazilu pridružit će se deset zemalja članica: Južnoafrička Republika, Saudijska Arabija, Kina, Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati, Etiopija, Indonezija, Indija, Iran i Rusija.

Na sastanku samoproglašene multipolarne alternative jednostranom svjetskom poretku po mjeri SAD-a, koji se često predstavlja kao glas nezadovoljnih i ogorčenih prema Zapadu, zemalja globalnog juga, istaknut će se dvije teme oko kojih će politički, društveno i ekonomski različite zemlje pokušati uskladiti stavove. Prva je geopolitička, druga ekološka; teme poput dedolarizacije trgovine i zajedničke valute bit će ovaj put u pozadini zbog učinka Trumpa, smatraju sugovornici.

Teheransko krme u brazilskog džungli

Kad smo u travnju razgovarali s Vangelijem, kombinirani američko-izraelski napad na Iran u diplomatskom kontekstu bio je malo vjerojatan scenarij. Samo nekoliko mjeseci kasnije, rat s Iranom resetirao je svjetski poredak i diktirat će tijek događanja i na samitu BRICS-a, jer je napadnuta država jedna od najnovijih članica te skupine. Iako ga je Trumpova administracija pažljivo predstavila kao "kirurški" napad na nuklearne objekte, za BRICS to nedvojbeno slijedi poznati obrazac samovoljne uporabe sile od zapadnih država prema slabijima i manje razvijenima.

Geopolitičkom kontekstu napada bez odgovarajućeg pravnog temelja zemlje samita teško će izbjeći. Pogotovo jer se Kina, kao neformalni lider BRICS-a, suprotstavlja američkom unilateralizmu, pozivajući se na poštivanje međunarodnog prava i trgovinskih pravila.

"To je veliko krme u Teheranu", rekao Alexander Purton iz think tanka Prague Geopolitical za Bloomberg Adriju. "Brazil je već bio predmet kritika iz Argentine i Paragvaja zbog otvorene potpore napadnutom Iranu", upozorava. "Zapadni unilateralizam jedna je od glavnih zamjerki bloka BRICS, a posljednji napadi na Iran teško će biti ignorirani na plenarnoj raspravi", ističe politolog.

Iranska veleposlanica u Sloveniji Marzieh Afham jučer je na susretu s novinarima istaknula da su izraelske napade osudile brojne međunarodne multilateralne organizacije, uključujući Pokret nesvrstanih, čija je članica u doba Jugoslavije bila i Slovenija, kao i suvremeni BRICS. "Glas zemalja u razvoju mora se čuti", poručila je diplomatkinja o predstojećem samitu.

 

Ekološke brige domaćina

Druga ključna tema odnosi se na razvojno-ekonomska pitanja povezana s okolišem. Riječ je o posljedicama koje određuju razvojni put Brazila, domaćina samita. Ta latinoamerička velesila jedna je od zemalja koje globalno najviše trpe zbog klimatskih promjena.

Prema podacima Svjetske banke, Brazil godišnje zbog ekstremnih klimatskih događaja trpi štetu u iznosu do 2,6 milijardi dolara. Ako ne poduzme mjere, do kraja stoljeća mogao bi izgubiti 2,79 posto BDP-a. To je zapisano i na službenoj stranici ovogodišnje 30. UN-ove klimatske konferencije COP30.

"Prvi važan međunarodni događaj u Brazilu ove godine je samit BRICS-a, a drugi COP30, koji će se u studenom održati u sjevernom gradu Belem", objašnjava politolog. Budući da Brazil predsjeda oboma, njegova uloga u oblikovanju agendi ključna je.

 

Brazil: zapadna financijska pomoć zemljama u razvoju

Brazilska veleposlanica u Sloveniji Maria Izabel Vieira izjavila je za naš medij da geopolitika mijenja prirodu borbe protiv klimatskih promjena. Taj sukob, kad je riječ o modelu gospodarskog razvoja zemalja globalnog juga, koji bi trebao biti usklađeniji s borbom protiv klimatskih promjena od zapadnog, još je jedna točka neslaganja između BRICS-a i Zapada. "Vele­sile sumnjaju u održivi razvoj, pa je pritisak da zemlje globalnog juga poput Brazila preuzmu vodstvo sve veći", ocjenjuje.

To je naravno povezano s troškovima, koji predstavljaju kamen spoticanja u globalnoj borbi za klimu, jer zemlje u razvoju snose lavovski dio posljedica stoljeća zapadnog razvoja temeljenog na fosilnim gorivima i eksploataciji prirodnih resursa. "Zalažemo se za multilateralno rješavanje klimatskih pitanja, što znači da moramo financijski pomagati zemlje u razvoju", izjava je veleposlanice Vieire koja otkriva mnogo o stajalištima BRICS-a i sličnih zemalja koje se najesen spremaju u brazilsku džunglu.

Purton međutim upozorava da retorika o klimatskim promjenama blijedi pred interesima za naftu i plin u Brazilu, UAE-u, Rusiji i Saudijskoj Arabiji. "Te su zemlje imale koristi od rasta cijena energenata, koji su ipak štetni za brazilske klimatske ciljeve", kaže.

Trumpov poticaj

Novo rađanje geopolitičkih odnosa oblikuje grupu BRICS ne samo u klimatskim, već i u ekonomskim i financijskim povezivanjima. U doba Trumpova trgovinskog rata, važnost multipolarnih političko-ekonomskih veza poput BRICS-a dodatno raste, tvrdi Vangeli. Dodaje da Trump djeluje i kao katalizator jačanja odnosa na globalnom jugu, ali i zbližavanja razvijenih zemalja poput Kanade i EU-a te Japana i Koreje s Kinom.

"Trumpova vanjska i trgovinska politika preoblikovat će postojeće odnose i pravila međunarodnog poslovanja kako bi se prilagodila promjenama u relativnoj snazi ključnih aktera na poljima gospodarstva, tehnologije, sigurnosti i politike", smatra ekonomist s Fakulteta političkih znanosti Sveučilišta u Ljubljani Anže Burger. Zato očekuje da će BRICS jačati suradnju, iako to dugoročno "neće dovesti do veće integracije".

"BRICS je nositelj ideje multipolarnog svijeta, više centara moći, kao i više platnih sustava i rezervnih svjetskih valuta uz dominantni dolar, na kojem počiva američka globalna nadmoć – tu su i euro, juan te turska lira", izjavio je ekonomist i predavač s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani Bogomir Kovač govoreći o ekonomskom i trgovačkom aspektu te skupine. "Konačni cilj je dedolarizacija svjetske trgovine", dodao je Marko Hočevar, politolog i predavač s Fakulteta društvenih znanosti Sveučilišta u Ljubljani, komentirajući dodatni geoekonomski cilj BRICS-a. Povlačenje dolara s prijestolja svjetske valute "zasigurno ostaje jedan od prioriteta", procjenjuje.

Burger: Uvođenje valute brics je iluzija

Ideja zajedničke valute brics ima dvostruku svrhu – s jedne strane cilj joj je ojačati međusobnu trgovinu i duh kolektivne pripadnosti članica, a s druge strane izolirati ih od upotrebe dolara u međunarodnoj trgovini kao sredstva sankcioniranja. Upravo je to lekcija koju je tijekom posljednje tri godine rata u Ukrajini i zapadnih sankcija, predvođenih SAD-om, dobro naučila još jedna članica – Rusija.

Broj bilateralnih ekonomskih sporazuma među državama koji jačaju trgovinu u nacionalnim valutama raste. Rat u Ukrajini i sankcije potaknuli su članice na uspostavu alternativnih oblika međunarodnog financijskog komunikacijskog sustava sličnog SWIFT-u, poput kineskog sustava prekograničnih međubankovnih plaćanja temeljenog na juanu, ruskog sustava SPFS i brazilskog Pixa.

Međutim, Burger procjenjuje da su članice previše raznolike da bi mogle postići razinu ekonomske integracije koja bi omogućila uvođenje zajedničke valute i usklađeno djelovanje. Među razloge ubraja "specifične ekonomske izazove, nekompatibilne političke i ekonomske sustave, od demokracija i tržišnih ekonomija do autokracija i državnog kapitalizma, a na kraju i velike kulturne razlike među članicama".

Purton također smatra da će tema zajedničke valute ove godine biti marginalna u kontekstu geopolitičkih, klimatskih, razvojnih i infrastrukturnih izazova. Iako je dedolarizacija najvažnija obveza bloka, Brazil je već najavio da neće razvijati zajedničku valutu jer bi time izazvao bijes Donalda Trumpa, koji je svakom pokušaju zamjene dolara zaprijetio uvođenjem 100-postotnih carina. "Zato će se Brazil radije fokusirati na lokalne valute i alternativne platne tehnologije, poput SML-a (Sistema de pagamentos em moeda local)", ističe važnost platnog sustava između Brazila, Argentine, Urugvaja i Paragvaja, koji omogućuje plaćanja u lokalnim valutama bez potrebe za dolarom.

"Uvođenje vlastite valute tek je iluzija", skeptičan je Burger prema tom alternativnom ekonomskom stupu. Članice, prema njegovim riječima, ne ispunjavaju nijedan kriterij za formiranje optimalnog valutnog područja. Ističe i veliku razliku u inflaciji među državama. "U osnovnoj petorki inflacija varira od negativnih 0,1 posto u Kini do 9,9 posto u Rusiji, što samo po sebi znači da ne mogu uvesti zajedničku valutu niti koristiti valutu jedne od članica", zaključuje ekonomist.