Brojke sve govore: Hrvatskoj su od BRICS-a puno važnije Slovenija, Srbija i BiH

Dok na domaćoj političkoj sceni bjesne rasprave o tome tko iz državnog vrha Hrvatsku svrstava u krug zapadnih zemalja, a tko vuče prema istoku, globalnu scenu trenutno zaokuplja ista blokovska rasprava, ali u ekonomskom smislu. Naime, u ruskom Kazanju je u utorak počeo sastanak zemalja BRICS-a, a njihov domaćin Vladimir Putin želi svijetu poslati poruku kako ga sankcije Zapada nisu oslabile, kao ni njegove blokovske partnere koji žele figurirati kao gospodarska protuteža Europi i SAD-u.

Iako je i u političkom pogledu nategnuto gledati Hrvatsku kao zemlju koja gravitira Istoku, bilo Bliskom ili Dalekom, s gospodarskog aspekta ta je priča potpuno deplasirana. Ponukani sastankom BRICS-a odlučili smo kratko analizirati našu robnu razmjenu s pet zemalja iz akronima tog bloka (koji se stalno širi) i usporediti je s ukupnom vanjskotrgovinskom bilancom Hrvatske sa svijetom.

Brojke jasno pokazuju da se Hrvatska ekonomija u velikoj mjeri oslanja na Europsku uniju (EU) i susjedne zemlje izvan tog bloka, dok su ostala tržišta, uključujući BRICS na koji otpada tek tri posto naše robne razmjene, za naše gospodarstvenike uglavnom egzotika.

Trendovi s BRICS-om

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), izvoz u Rusiju narastao je u prvih sedam mjeseci ove godine za gotovo pet posto, sa 123 na 129 milijuna eura, ali nam je skočio deficit u robnoj razmjeni jer je uvoz iz Rusije skočio više od 20 posto, s 45 na 54 milijuna eura.

Cijela saga oko sankcija koje je Europska unija (EU) nametnula Rusiji zapravo je blagotvorno djelovala na našu vanjskotrgovinsku bilancu s Kremljem jer nam je u cijeloj prošloj godini izvoz skočio za 22,8 posto (sa 181 u 2022. na 223 milijuna eura), dok nam je uvoz iz Rusije potonuo za gotovo 90 posto, s 471 na 58 milijuna eura.

Što se Kine tiče, podaci DZS-a za prvih sedam mjeseci ove godine pokazuju rast robne razmjene u odnosu na isto razdoblje lani. Konkretno, izvoz nam je ojačao za 42 posto, s 44 na 63 milijuna eura. U kolikom disbalansu nam je vanjskotrgovinska razmjena s drugim najvećim svjetskim gospodarstvom, pokazuju brojke o uvozu koji je također rastao, doduše nešto sporije, za 10,5 posto, ali se radi o nemjerljivo većem volumenu (sa 746 na 824 milijuna eura).

Velik uvoz iz Kine

Ekonomski odnosi s Kinom su nam generalno u blagom oporavku u odnosu na cijelu prošlu godinu kad nam je izvoz potonuo za gotovo osam posto, s 85 na 78 milijuna eura, dok je uvoz pao za gotovo sedam posto, s 1,36 na 1,27 milijardi eura.

Bilanca robne razmjene s Indijom također se popravila u prvih sedam mjeseci 2024. u usporedbi s istim periodom u 2023. godini. Naš mršavi izvoz u najmnogoljudniju zemlju svijeta skočio je s 10 na gotovo 15 milijuna eura, dok je uvoz pao za 30 posto, sa 176 na 124 milijuna eura.

To je preokret u odnosu na trendove iz cijele prošle godine kada nam je uvoz pao za gotovo 20 posto (s 30,7 u 2022. na 25,3 milijuna eura), a uvoz rastao za 60 posto, odnosno sa 153 na 245 milijuna eura.

Tradicionalno slabi gospodarski odnosi s Brazilom lani su dodatno atrofirali jer nam je izvoz u cijeloj prošloj godini pao s 10,8 na 10 milijuna eura, kao i uvoz koji je oslabio za gotovo 60 posto, s 26 na 11 milijuna eura.

Predsjednik Brazila Luiz Inácio Lula da Silva neće sudjelovati na sastanku BRICS-a u Kazanju | Bloomberg

U prvih sedam mjeseci ove godine izvoz u Brazil nastavio je padati, s 4,8 na 4,3 milijuna eura u usporedbi s prvih sedam mjeseci u 2023., dok je izvoz osnažio za 80 posto, sa 6,8 na 12,2 milijuna eura.

Ništa impozantnija nije nam ni robna razmjena s Južnoafričkom Republikom (JAR), iako nam ovogodišnji trendovi donose zaokret iz deficita u suficit. Tako smo u prvih sedam mjeseci 2024. u JAR izvezli robe u vrijednosti od 10,3 milijuna eura, što je rast od gotovo 50 posto u usporedbi sa 6,9 milijuna eura u istom razdoblju lani. S druge strane, uvoz iz JAR-a u prvih sedam mjeseci ove godine pao je za 85 posto, s 31,2 na 4,4 milijuna eura.

U cijeloj 2023. godini nam je izvoz u JAR skočio za 90 posto, s 13,6 na 25,9 milijuna eura, dok je uvoz ojačao za čak 270 posto, s 12,6 na 33,8 milijuna eura.

Robna razmjena s BRICS-om ispod dvije milijarde eura

Ako uzmemo u obzir da je nam je ukupna robna razmjena sa svijetom lani iznosila 62,2 milijarde eura (22,8 milijardi eura izvoza i 39,4 milijarde eura uvoza), ispada da ukupna robna razmjena sa zemljama BRICS-a (1,9 milijardi eura) čini tek mrvicu više od tri posto.

Za usporedbu, naši ekonomski odnosi sa Slovencima premašili su iznos od sedam milijardi eura u 2023., dok smo s BiH i Srbijom imali 3,5, odnosno 2,3 milijarde eura robne razmjene.

Generalno se Hrvatska najviše oslanja na gospodarsku suradnju sa susjedima, a tu uz spomenute prednjače Italija i Mađarska, dok jako dobro surađujemo i s Austrijancima odnosno Nijemcima.

U svakom slučaju, EU je bez premca najvažnije tržište za našu zemlju, dok su nam zemlje BRICS-a, uz iznimku uvoza iz Kine, poprilično egzotična tržišta.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar