BRICS: Zlatna koka ili noćna mora za ulagače?

U četvrtak je bio posljednji dan 16. samita zemalja BRICS-a, a upravo se te zemlje sve češće spominju kada investitori govore o geografskoj diverzifikaciji portfelja. Dok jedni hvale potencijale tih zemalja, drugi upozoravaju na opasnosti ulaganja u taj relativno labav savez.

Redakcija Bloomberg Adrije istražila je koji su rizici povezani s ulaganjem u te države i koje prilike mnogi zanemaruju. Na početku treba napomenuti da smo, iako BRICS sada ima devet članica, zbog vremenskog okvira uspoređivali samo pet država koje su inicijalno sačinjavale akronim.

Rizici

Mnoge zemlje BRICS-a suočavaju se s političkom nestabilnošću, što može utjecati na ekonomsku stabilnost i povjerenje investitora, smatra menadžer portfelja u Ilirika Investmentsu Aleksandar Zavišić.

S tim se slaže i profesor sa Sveučilišta Singidunum Nikola Stakić, koji je za Bloomberg Adriju rekao kako je osobno osjetio što znači ulaganje u zemlje BRICS-a.

"Bez obzira na brojne zajedničke karakteristike zemalja članica, rizici su heterogeni i ne manifestiraju se u istim razdobljima ni na istim razinama", rekao je Stakić. "Geopolitički rizik, koji je postao sustavne prirode, gotovo je suvišno spominjati", dodao je.

Oba stručnjaka posebno ističu valutni rizik. Zavišić napominje da ulaganje u lokalne valute investitore izlaže fluktuacijama tečaja, što može znatno utjecati na povrat ulaganja.

"Valutni rizik svakako je zajednički nazivnik za sva tržišta osim Kine, zbog drukčijeg monetarnog režima. Deprecijacija nacionalnih valuta u odnosu na američki dolar ili euro može znatno umanjiti prinose prilikom repatrijacije investicija na domaće tržište, stoga je upotreba valutnog hedginga itekako poželjna", dodaje Stakić.

Osim toga, te ekonomije podložne su brzim fluktuacijama zbog čimbenika poput cijena roba, kretanja valuta i vanjskih ekonomskih uvjeta. Dodatno, društveni čimbenici poput nejednakosti, radničkih pitanja i socijalnih nemira mogu predstavljati rizik za poslovanje i ekonomsku stabilnost.

Neadekvatna infrastruktura također može predstavljati izazove za poslovne subjekte, što utječe na logistiku i operativnu učinkovitost. Uspješno poslovanje može biti otežano i zbog korupcije, budući da se, prema Zavišiću, neke zemlje BRICS-a suočavaju s problemima korupcije, što može usporiti ekonomski rast i dovesti do loših rezultata ulaganja.

Ne treba zanemariti ni regulatorno okruženje jer sklonost iznenadnim promjenama zakona ili propisa može biti pogubna za poslovanje cijelih industrijskih sektora.

"Na vlastitom primjeru iskusio sam regulatorni rizik u Kini, gdje su preko noći temeljito promijenjena pravila određenog gospodarskog sektora, što je, naravno, imalo utjecaj na moj portfelj", nadovezao se Stakić.

Koristi

Ulaganje u zemlje BRICS-a, kako kaže Zavišić, nudi nekoliko prednosti koje možda nisu odmah očite:

Različiti potencijali rasta: Svaka od zemalja BRICS-a ima jedinstvene ekonomske snage i putanje rasta. Primjerice, Indija i Kina imaju veliko, brzorastuće stanovništvo, dok Brazil i Južna Afrika imaju obilne prirodne resurse.

Izloženost perspektivnim tržištima u razvoju: Zemlje BRICS-a čine značajan dio globalnog gospodarskog rasta. Ulaganje može osigurati izloženost tržištima u razvoju koja često nadmašuju stope rasta razvijenih ekonomija.

Dostupnost prirodnih resursa i ulaganje u njih: Mnoge zemlje BRICS-a bogate su prirodnim resursima. To može biti privlačno za sektore poput energetike, poljoprivrede i rudarstva, osobito kako globalna potražnja za robom raste.

Prednosti tržišne neefikasnosti: Tržišta u razvoju često su manje efikasna od razvijenih, što pametnim investitorima omogućuje da pronađu podcijenjenu imovinu ili iskoriste nepravilne procjene.

Diverzifikacija: Ulaganje u BRICS može pomoći u diverzifikaciji investicijskog portfelja. Ekonomski ciklusi i tržišna ponašanja tih zemalja često se razlikuju od razvijenih tržišta, što može smanjiti rizik cijelog portfelja.

Demografske prednosti: Zemlje poput Indije i Brazila imaju mlado stanovništvo, što može potaknuti inovacije, potrošačku potrošnju i dugoročni gospodarski rast.

S tim se slaže i Stakić, koji dodaje da koristi od međunarodne diverzifikacije svakako postoje, što makrofondovi i njihovi menadžeri portfelja dobro znaju.

"Zemlje se ne kreću sinkrono kada su u pitanju faze ekonomskih ciklusa, što pretpostavlja i razlike u vođenju ekonomskih politika. To također znači različite performanse raznih klasa investicijske aktive. Takav uvid može pomoći u ograničavanju izloženosti portfeljskih pozicija, za razliku od koncentracije na jednom burzovnom tržištu. Ako kažemo da je financijsko tržište SAD-a pet puta veće od kineskog i deset puta veće od indijskog, stvari su poprilično jasne, ali to ne znači da ne postoje mogućnosti koje bi optimizirale vaše upravljanje portfeljom na međunarodnoj razini", smatra ekonomist.

Što čeka BRICS?

Kako je BRICS raznolik savez, teško je predvidjeti kako bi se stvari mogle razvijati za svaku pojedinačnu zemlju.

Stakić kaže da su tržišta Brazila, Južnoafričke Republike i Rusije bila izvan njegova dosadašnjeg investitorskog fokusa, dok je u različitim razdobljima bio izložen Kini i Indiji, gdje je imao i dobre i loše trenutke.

"Zbog sve izraženijih geopolitičkih rizika i nepostojanja mirnodopskog okruženja, teško je predvidjeti daljnje smjerove razvoja, ali vjerujem da će se indijsko tržište nastaviti razvijati, zahvaljujući poslovnoj kulturi koja njeguje inovacije i poduzetničke pothvate, što se potom odražava i na cjelokupnu tehnološku industriju", kaže ekonomist.

Zavišić upozorava da je predviđanje kretanja na burzi, posebno na dulji rok, prilično nezahvalno jer uključuje vrlo velik broj varijabli i njihove neizvjesne interakcije. Međutim, njegove projekcije mogli bismo sažeti ovako:

1. Brazil: Ekonomski oporavak i reforme mogle bi potaknuti tržišta, ali politička neizvjesnost može ostati opipljivi rizik.

2. Rusija: Geopolitičke tenzije i sankcije mogle bi nastaviti negativno utjecati na njezino tržište dionica, a cijene energenata imat će velik utjecaj.

3. Indija: Snažan ekonomski rast, mlada populacija i reformske vladine politike mogu pogurati širenje tržišta, pri čemu su tehnološki i potrošački sektori, odnosno tvrtke koje tamo posluju, predodređene za snažan rast.

4. Kina: Iako se suočava s izazovima poput prekomjernog regulatornog nadzora i potencijalnog gospodarskog usporavanja, dugoročni potencijal rasta ostaje, posebno u sektoru tehnologije i zelene energije.

5. Južnoafrička Republika: Strukturni gospodarski izazovi i politička dinamika mogu stvoriti nestabilnost, ali resursno bogati sektori i dionice tamošnjih kompanija mogu pružiti određenu stabilnost.

Što se dosad dogodilo?

Kao što je teško predviđati kretanja tržišta zemalja članica BRICS-a, jednako je teško pronaći zajednički nazivnik za dosadašnje rezultate, budući da nisu bili isti ili sinkronizirani.

Učinci tržišta dionica BRICS-a značajno su varirali pod utjecajem geopolitičkih događaja, ekonomske politike i globalnih tržišnih trendova.

Brazilsko tržište dionica B3 pokazalo je mješavinu volatilnosti, pod utjecajem političkih neizvjesnosti i ekonomskih reformi. Nakon snažnog oporavka poslije pandemije, suočilo se s izazovima zbog inflacije i povećanja kamatnih stopa, kaže Zavišić.

Rusko tržište doživjelo je značajne preokrete, osobito nakon invazije na Ukrajinu. Sankcije su dovele do oštrog pada na burzi, pri čemu su mnogi strani investitori napustili tržište, a ono se otad bori za oporavak. Indijsko tržište dionica generalno je poslovalo dobro, potaknuto snažnim gospodarskim rastom, povećanjem stranih ulaganja i reformama vlade. Tijekom tog razdoblja, indeksi Nifty 50 i Sensex nadmašili su mnoge globalne indekse.

Učinak dionica u Kini, Indiji i SAD-u tijekom prošle godine | Bloomberg

Kinesko tržište dionica suočilo se s preprekama zbog unutarnjih regulatornih restrikcija, ali i američkih sankcija prema tehnološkim kompanijama.

"Nulta tolerancija prema pandemiji COVID-19, usporavanje gospodarskog rasta i nestabilno tržište nekretnina sve su to čimbenici koji su gurnuli kineske burze na dno u drugoj polovici rujna. Od tada je uslijedio djelomičan solidan oporavak, potaknut stimulativnim mjerama kineske vlade", kaže Zavišić.

Dodaje kako je johanesburška burza ostvarila umjerene rezultate, pod utjecajem domaćih problema poput političke stabilnosti i globalnih fluktuacija cijena sirovina.

"Sve u svemu, dok se Indija istaknula kao snažan igrač unutar BRICS-a, rusko tržište je dramatično patilo, a Brazil, Kina i Južnoafrička Republika zabilježili su različite rezultate ovisno o lokalnim i globalnim gospodarskim uvjetima", zaključuje.

Stakić dodaje da se suvremeni ekonomski odnosi, praćeni izraženijom regionalizacijom i težnjom multipolarnom svijetu, ne oslikavaju u sferi financijskih tržišta, što se može vidjeti kroz performanse najvažnijih zemalja u razvoju u usporedbi s vodećom burzovnom silom, a to je SAD, koji čini gotovo polovinu globalne tržišne kapitalizacije. Suvremena teorija portfelja nalaže preuzimanje većeg rizika za više očekivane stope prinosa, ali rezultati ulaganja u zemlje BRICS-a govore drugačije, upozorava ekonomist.

Ako bismo uzeli najvažnije referentne indekse na nacionalnoj razini i preslikali njihovu izloženost kroz dostupne ETF-ove, dobili bismo sljedeće rezultate: s jedne strane, imamo visoke stope prinosa u Indiji, čije je tržište imalo prosječnu godišnju stopu prinosa od blizu 13 posto, u usporedbi s vrlo lošim rezultatima u Kini i Brazilu (pad od oko tri posto za oba tržišta), i skromnim performansama u Južnoafričkoj Republici od četiri posto, kaže Stakić, dodajući da performanse ulaganja u rusko tržište treba izuzeti jer ono ne predstavlja dostupan oblik investicijskog ulaganja za većinu investitora.

On to plastično ilustrira: "Da ste uložili 10 tisuća dolara 1. siječnja 2020., sada biste imali blizu 18 tisuća dolara u ETF-u koji pokriva Indiju, dok biste u Kini i Brazilu imali gubitak, sličnog rezultata, s iznosom od približno 8,5 tisuća dolara na računu. U Južnoafričkoj Republici taj bi iznos bio oko 12 tisuća dolara.

Svi ti ETF-ovi su indeksirani u američkim dolarima, čime se eliminira valutni rizik vezan za nacionalne valute tih zemalja. Na kraju, ako kažemo da je investitor u istom razdoblju gotovo udvostručio svoju investiciju ulažući u S&P 500, jasno nam je da se indijsko tržište jedino može usporediti s tržištem SAD-a. Gotovo svi parametri rizika i prinosa potvrđuju dominaciju indijskog tržišta u odnosu na druge članice BRICS-a", zaključuje ekonomist.