Trgovinski rat: Može li buntovnik Lula stati na kraj cariniku Trumpu?

Nema mnogo država koje se otvoreno suprotstavljaju agresivnom carinskom pritisku američkog predsjednika Donalda Trumpa. Na čelu tog otpora je Kina, druga svjetska sila, čiji je pritisak na Washington natjerao SAD da već dosad pokuša postići trgovinski mir.

Drugi, tihi protagonist otpora Trumpovoj carinskoj tiraniji je Brazil. Država koja, po svim kriterijima, ne bi trebala biti na udaru Trumpove čizme, budući da uvozi više robe iz SAD-a nego što izvozi.

Zašto se, dakle, američki predsjednik toliko obrušio na petu najveću zemlju svijeta i jedinog hegemona Južne Amerike?

Brazilski lov na vještice

Sukob između Brazila i Trumpova političkog krila započeo je još prije nego što se američki predsjednik 20. siječnja ove godine vratio u Bijelu kuću. Trumpa uznemiruje sudbina njegova saveznika, bivšeg brazilskog predsjednika Jaira Bolsonara, kojemu se sudi zbog navodnog planiranja državnog udara kako bi ostao na vlasti unatoč porazu na izborima 2022.

Ako tome dodamo i prošlogodišnji sukob brazilskog pravosuđa s nekadašnjim Trumpovim najboljim prijateljem Elonom Muskom, čija je platforma X bila privremeno zabranjena u Brazilu zbog navodnog širenja dezinformacija, dobivamo međudržavni sukob s jačim ideološkim nego trgovinskim predznakom.

No čak se i ideologija povlači u drugi plan kad je riječ o transakcijskom Trumpu. Svoje neodobravanje suđenja Bolsonaru, koje je nazvao "lovom na vještice", podupro je uvođenjem 50-postotnih carina na brazilsku robu. Brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva to je opisao kao "neprihvatljivo miješanje jedne države u pravosudni sustav druge". Lula je nedavno izjavio i da je njegov američki kolega izabran za predsjednika SAD-a, a "ne za cara svijeta".

Negdašnji predsjednik Bolsonaro (lijevo) | Bloomberg

Carine, koje je američki list New York Times označio kao "carine zbog slobode govora", stupile su na snagu 7. kolovoza i zasad nema naznaka da će se to uskoro promijeniti. Za južnoameričkog diva sada vrijedi jedna od najviših carinskih stopa na svijetu, iako postoje brojni izuzeci.

Trumpova administracija odobrila je čak 694 izuzeća za oko četiri tisuće proizvoda. To uključuje zrakoplove tvrtke Embraer, sok od naranče, željeznu rudu, gnojiva, plemenite metale i naftu, ali ne i kavu ili meso, dva važna brazilska izvoza.

Promašena američka politika prema Brazilu

"Brazil je prevelika država da bi se s njom tako olako postupalo", kaže politolog Tomaž Deželan s Fakulteta za društvene znanosti Sveučilišta u Ljubljani. "To je osobito važno za brazilsku ljevicu, koja sebe vidi i kao nositelja slobode i demokratskih vrijednosti čitave Latinske Amerike, koja je u stisku neliberalizma. Trumpovo ponašanje kontraproduktivno je jer je jasno da Lula neće popustiti, ponajprije zbog unutarnjopolitičkih okolnosti, a istodobno mu to ponovno daje veću legitimnost u demokratskom svijetu, unatoč brojnim kritikama iz nedavne prošlosti."

Po Deželanovom mišljenju, brazilski model prkosa uspješan je jer je "nacionalni ponos ljudima često važniji od ekonomskih pokazatelja". "Ne vidim razlog da se i druge zemlje ne posluže tim pristupom, osobito one koje se vide kao relevantni globalni akteri. Tu Trump opet iracionalno pokušava utjecati na sudbinu prijatelja Bolsonara, kojem ide puno lošije nego njemu, jer se tu pravosuđe pokazuje učinkovitijim nego u SAD-u, unatoč sličnim metodama koje su obojica koristila, osobito kad je riječ o osporavanju izbornih rezultata."

Utjecaj carina na globalno gospodarstvo

Američke carine na Brazil mogle bi, prema nekim ekonomistima, izazvati poremećaje na svjetskim tržištima sirovina, posebno poljoprivrednih. Brazil je drugi najveći izvoznik poljoprivrednih proizvoda na svijetu. Izvoz tih proizvoda 2023. godine donio je Brazilu 166,5 milijardi dolara, čime se nalazi odmah iza SAD-a (178,7 milijardi dolara). Oko četvrtine brazilskog BDP-a dolazi iz poljoprivrednog sektora.

"Ne vjerujem da će trgovinski spor između SAD-a i Brazila bitno utjecati na globalno gospodarstvo", kaže ekonomist Črt Kostevc s Ekonomskog fakulteta u Ljubljani. "Nekog utjecaja vjerojatno će biti, posebno ako dođe do daljnjeg zaoštravanja odnosa ili povećanja carina Trumpove administracije, ali taj utjecaj neće imati dublje posljedice za globalna tržišta", dodaje.

Kostevc ističe da se Brazil već godinama postupno okreće europskim i azijskim tržištima. "Iako je američko tržište regionalno i dalje iznimno važno, situacija više nije kao 1990-ih", kaže, dodajući da "ne vjeruje kako će preusmjeravanje brazilskih poljoprivrednih proizvoda iz SAD-a u EU biti veliko, jer EU ima stroge kvote za uvoz iz Južne Amerike".

Ponovno poskupljenje kave?

Na posljedice carina posebno upozoravaju ljudi iz industrije kave, budući da je Brazil njezin najveći proizvođač. Utjecaj carina najviše će se osjetiti na američkom tržištu, jer je prema podacima američkog ministarstva poljoprivrede SAD 2024. iz Brazila uvezao kavu vrijednu gotovo dvije milijarde dolara. Prema brazilskom udruženju izvoznika kave Cecafé, te pošiljke čine oko 30 posto potrošnje kave u SAD-u.

Carine, međutim, nisu jedina prijetnja poskupljenju kave – Brazil se posljednjih godina suočava i s nepovoljnim vremenskim prilikama. Zbog toga je prošle godine zemlja zabilježila petu uzastopnu lošu žetvu. Ako se u tu jednadžbu uključe i carine, cijene kave mogle bi se do kraja godine vratiti na rekordne razine s kraja 2024.

Aljaž Smrekar iz Tovarne kave kaže da je kava iz Brazila u posljednje dvije godine utrostručila cijenu, pri čemu ga posebno brinu američke carine. Po njegovu mišljenju, one bi mogle dovesti do kašnjenja isporuka kave iz Brazila u Sloveniju.

Zaokret od Washingtona i oslonac na BRICS

SAD je drugi najveći trgovinski partner Brazila. Carine, iako s mnogim iznimkama, mogle bi Brazil dodatno okrenuti prema drugim tržištima. Država je jedna od osnivačica skupine BRICS i najjača članica južnoameričkog trgovinskog bloka Mercosur.

Lulin savjetnik za vanjske poslove Celso Amorim izjavio je u intervjuu za Financial Times da Trumpove prijetnje jačaju veze Brazila s državama BRICS-a. Brazilski cilj postići je veću diverzifikaciju i smanjiti ovisnost, rekao je, dodavši kako žele ojačati odnose s državama u Europi, Južnoj Americi i Aziji. Mnogi ekonomisti smatraju da je sadašnji trenutak važna prilika za lakše sklapanje trgovinskog sporazuma između EU-a i Mercosura.

Bloomberg

Pod Lulom je Brazil učvrstio veze s partnerima u BRICS-u i postao glasniji zagovornik borbe protiv klimatskih promjena, koje snažno pogađaju brazilski poljoprivredni sektor. To je dao do znanja početkom srpnja, kada je u Rio de Janeiru održan samit BRICS-a. Srpanjski samit skupine zemalja u razvoju bio je prvi od dvaju velikih samita koje će južnoamerički div ugostiti ove godine. Drugi, klimatski samit COP30, održat će se u studenome.

Stručnjak za geopolitiku Alexander Purton ističe važnost ekoloških tema na srpanjskom samitu BRICS-a, budući da je Brazil zbog svog geografskog položaja "nerazmjerno pogođen klimatskim promjenama". "Mobiliziranjem zemalja članica da se obvežu na određene ciljeve prije samita COP30, Brazil se nada povećati pregovaračku moć bloka na svjetskoj sceni i prisiliti na popuštanje zemlje koje odbijaju sporazum", rekao je.

Kineska igra

SAD je važan trgovinski partner Brazila, ali najveće latinskoameričko gospodarstvo nije toliko vezano uz američko tržište kao, primjerice, Meksiko. Mnogi komentatori ističu da je Brazil stoga u boljoj poziciji za nošenje s carinama Trumpovog SAD-a nego druge zemlje.

Bloomberg

Brazilsko gospodarstvo pokreće kombinacija domaće potrošnje te izvoza poljoprivrednih proizvoda, nafte, soje i govedine. Izvoz čini oko petine BDP-a, pri čemu samo 12 posto ide u SAD, u usporedbi s 28 posto u Kinu, pokazuju podaci brazilske vlade. Prema mišljenju analitičara, zbog američkog pritiska Brazil će se još više okrenuti Kini, koja je od 2009. najveći trgovinski partner te zemlje.

U telefonskom razgovoru u ponedjeljak kineski predsjednik Xi Jinping rekao je svom brazilskom kolegi da je Kina spremna surađivati s Brazilom kako bi bili uzor drugim zemljama i izgradili "pravedniji svijet i održiviji planet", izvijestila je državna agencija Xinhua. Lula je, sa svoje strane, pohvalio Peking, koji je ove godine najavio kineska ulaganja u Brazil u vrijednosti 4,6 milijardi dolara.

Od Trumpova prvog mandata Brazil sve više produbljuje odnose s Pekingom. Jedno od ključnih područja je trgovina, koja je 2023. dosegla rekordnih 157,5 milijardi dolara. Kina je prošle godine uvezla više od 70 posto svoje soje iz Brazila, dok se uvoz iz SAD-a znatno smanjio. Samo ove godine Brazil i Kina potpisali su 20-ak različitih sporazuma u području poljoprivrede, rudarstva, nuklearne energije i valutnih zamjena.

"Iz komercijalnog kuta gledano, trenutačni trgovinski rat između SAD-a i Kine donio je Brazilu određene izvozne prilike, posebno u poljoprivrednom sektoru", rekla je za The Guardian Victoria Chonn-Ching iz think tanka Atlantsko vijeće. Stručnjakinja dodaje da Peking trgovinskom politikom nastoji pobijediti i u ideološkom smislu, budući da Brazil vidi kao suvoditelja globalnog Juga. "Obje zemlje promiču multilateralizam u svojoj vanjskoj politici i vide se kao vodeće u svojim regijama i na globalnom Jugu", naglašava.

Voda na mlin trgovinskom sporazumu EU-Mercosur?

Američke prijetnje mogle bi u glavnom gradu Brasíliji stvoriti osjećaj hitnosti da Brazil ubrza ratifikaciju trgovinskog sporazuma između Mercosura i EU-a. Taj sporazum razvija se već 25 godina, a obećava otvorenije tržište sa 750 milijuna ljudi za poljoprivredne proizvode Južne Amerike i industrijske proizvode EU-a. Blok Mercosur čine Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj.

Bloomberg

"Spor s SAD-om i nesigurnost koju unosi Trumpova administracija svakako povećavaju privlačnost sporazuma između EU-a i Mercosura za potpisnice, ali mislim da veće dileme stvaraju Argentina i neke članice EU-a nego Brazil", kaže ekonomist Kostevc, koji snažno sumnja da bi do neratifikacije došlo zbog povlačenja Brazila, a prije zbog prigovora neke od država članica EU-a.

Upravo se to i dogodilo – ratifikacija sporazuma u prosincu privremeno je zaustavljena. Prema više izvora na koje se poziva Euronews, sporazum je pravna služba Europske komisije pregledala i prevela, ali je njegovo slanje državama članicama na ratifikaciju zaustavljeno. Glavne brige izaziva europski poljoprivredni sektor, koji sporazum vidi kao otvaranje vrata nelojalnoj konkurenciji proizvoda iz Latinske Amerike.

Sporazum bi s jedne strane državama Južne Amerike omogućio povećanje izvoza govedine, peradi i šećera u EU jer bi ograničenja bila manja, dok bi s druge strane članice EU-a lakše izvozile automobile, strojeve i farmaceutske proizvode u Južnu Ameriku.

"Od početka trgovinskog rata Brazil intenzivno jača dijalog sa svim drugim brzorastućim gospodarstvima i vodi razgovore s EU-om. Sukob s Brazilom povećao je izglede za ratifikaciju sporazuma i aktivirao Mercosur. Pregovori su već u tijeku, a lipanjski sastanak Lule i predsjednika Emmanuela Macrona bio je ponajprije posvećen tome. Protivljenja postoje s obaju strana, ali su jača na strani EU-a, gdje mu se najviše protivi Francuska (kao i Austrija, Poljska, Nizozemska i Italija – četiri članice koje predstavljaju 35 posto stanovništva EU-a dovoljne su za blokadu), a među interesnim skupinama najviše poljoprivrednici, sindikati i ekološke organizacije", kaže profesorica geoekonomije na Fakultetu političkih znanosti Andreja Jaklič. "Ni u javnosti sporazum nikad nije uživao veliku potporu."

Jaklič dodaje da rastu očekivanja uoči samita EU–Latinska Amerika, planiranog za studeni. "Na strani EU-a, unatoč signalima o potrebi diverzifikacije koji bi otvorili pristup velikom tržištu i nekim rijetkim metalima, sporazum gubi na važnosti koju je imao u vrijeme pregovora i prije kriza. I dalje šalje poruku o važnosti multilateralizma, ali iako su pregovori bili dugotrajni i riječ je o jednom od najvećih trgovinskih sporazuma, sada neće biti velika pobjeda za Europu. Događanja posljednjih mjeseci i odnos EU-a i SAD-a stvaraju nove okolnosti koje traže promjene trgovinske politike."

Iako je riječ o dogovoru koji, kako kaže predstojnica Katedre za međunarodnu ekonomiju i poslovanje na Ekonomskom fakultetu u Ljubljani Katja Zajc Kejžar, donosi "obvezu slobodnije trgovine", njegove implikacije daleko nadilaze okvire same trgovine.

Koristi od sporazuma Mercosur, prema mišljenju ekonomistice Katje Zajc Kejžar, očekuje i Slovenija, jer domaćim tvrtkama "otvara prilike na velikom tržištu četiriju država, čiji potencijal slovenske tvrtke još nisu dovoljno iskoristile".

Stari–novi Lula

Trumpov pritisak predstavlja skriveni blagoslov za 79-godišnjeg brazilskog čelnika, čije se predsjedništvo u posljednje vrijeme suočava s padom popularnosti. Podaci iz anketa provedenih nakon najave Trumpovih carina u srpnju pokazuju poboljšanje Lulina imidža te je stopa odobravanja prvi put od listopada 2024. premašila stopu neodobravanja.

Bloomberg

Prema anketi Atlas–Bloomberg s kraja srpnja, 50,2 posto ispitanika odobrava rad Luline administracije, dok ga 49,7 posto ne odobrava. Lulina popularnost porasla je s 47,3 posto u lipnju.

Brazilci također smatraju da Lula bolje zastupa zemlju na svjetskoj sceni od Bolsonara. Istodobno, čak 63,2 posto Brazilaca ima negativno mišljenje o američkom predsjedniku, što je šest postotnih bodova više nego u travnju. Udio ispitanika s pozitivnim mišljenjem o Trumpu smanjio se u pola godine s 44 na 31,9 posto, navodi Chatham House.

Zbijanje redova oko zajedničkog vanjskog neprijatelja i činjenica da Bolsonaro neće moći sudjelovati na predsjedničkim izborima u listopadu 2026. znače da će donedavno nepopularna Lulina administracija imati velike šanse zadržati vlast. Lula je već izjavio da će, ako bude potrebno, tražiti i četvrti predsjednički mandat.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar