Postoji "petlja propadanja" u srcu globalne ekonomije

Kada se Eswar Prasad krajem 2024. sreo s nacrtom svoje nove knjige, brinuo je da je previše mračan. Međutim, ishod američkih predsjedničkih izbora i valovi šoka koji su uslijedili uvjerili su ga da inicijalna analiza možda i nije bila dovoljno mračna. Pojačao je svoju tezu.

U knjizi "The Doom Loop: Why the World Economic Order Is Spiraling into Disorder" (Basic Venture, 3. veljače 2026.) ekonomist se bavi dobro poznatom temom: da svjetska ekonomija doživljava turbulencije i kombinira sveobuhvatan pregled svjetskih događaja s jednostavnom tezom. Veća konkurencija u nultom svetom svijetu geopolitike pretvara tradicionalne motore suradnje, poput trgovine, u nove izvore konflikta i nestabilnosti. Kako elita žedna moći sve čvršće drži svoju poziciju, populistička politika jača, a sustav se destabilizira još više. To je "petlja propadanja".

Prasad započinje dijagnozu analizom stalnog premještanja ekonomske moći, koju vidi kao glavni pokretač snage na svjetskoj sceni. "Ekonomsko gravitacijsko središte jasno se pomiče sa Zapada na Istok", piše on, "odražavajući ravnomjerniju distribuciju BDP-a i drugih mjera ekonomske važnosti, poput trgovine."

G7-ov udio u globalnom BDP-u opada dok kombinirani udio Indije i Kine raste, prema procjenama MMF-a prilagođenim PPP-u.

Samo to nije dovoljno da se objasni "petlja propadanja" koju Prasad opisuje, a on otvoreno navodi razloge spirale: slobodna tržišta, globalizacija i demokracija pokazali su se ranjivim na iskrivljenje od strane elita koje traže moć. Veliki broj birača širom svijeta osjeća se uskraćeno i isključenim iz ekonomskog bogatstva, što stvara teren za populiste i destruktivnu povratnu petlju između loše funkcionalne ekonomije, podijeljenog javnog mnijenja i napete geopolitike.

Knjiga nudi oštro upozorenje iz povijesti

"Kronike mnogih drevnih civilizacija otkrivaju ponavljajući obrazac: ekstremna koncentracija bogatstva i moći u rukama elite obično vodi kolapsu, a regeneracija nije garantirana", piše Prasad. "Kada ekonomski i politički sistemi budu zarobljeni od strane elite na štetu šire populacije, oni na kraju propadaju. Truljenje počinje iznutra i teško ga je preokrenuti, uglavnom zato što oni koji su odgovorni za truljenje imaju sve motive da očuvaju status quo."

Tragedija politike velikih sila

Prirodno, odnos SAD-Kina dominira velikim dijelom knjige, a Prasad primjećuje da obje zemlje povećavaju izolacionizam i hipernacionalizam dok se udaljavaju u pitanjima suradnje kao što su klimatske promjene i javno zdravlje. To se događa dok se SAD udaljava od međunarodnih organizacija i sporazuma, dopuštajući Kini da gradi svoje alternativne institucije.

Pozivajući se na iskustvo kao šef kineskog tima MMF-a početkom 2000-ih, Prasad priznaje da je kineski model kapitalizma pod državnom kontrolom poremetio konsenzus da su slobodna tržišta najbolja za prosperitet. Također priznaje da komandna ekonomija poput kineske može igrati ključnu ulogu u vrijeme krize.

Ipak, Prasad primjećuje probleme koje je kinesko "ekonomsko čudo" doživjelo od pandemije, uključujući usporeni rast, smanjenje radne snage, neefikasan bankarski sustav i pad tržišta nekretnina. Politička rigidnost narušava povjerenje domaćinstava i kompanija da se poduzimaju pravi koraci za ublažavanje ovih pritisaka. "Ukratko, u modelu postaju vidljive pukotine, smanjujući njegovu atraktivnost za druge zemlje koje razmatraju kako da orijentiraju vlastitu ekonomiju i politički sustav", piše on.

Prasad je beskompromisan: ne postoji bolji sustav od slobodnog tržišta za kanaliziranje resursa na način koji maksimizira ekonomske dobitke. Izazov je, kaže, postaviti sigurnosnu mrežu za one koji zaostaju.

"Jedno pitanje koje zaslužuje pažljivo razmatranje je može li srednji put - izbjegavanje ekstrema čiste tržišne ekonomije i potpune državne kontrole - ponuditi veću efikasnost i stabilnost", zaključuje Prasad.

Bekstvo iz petlje propadanja

Ima li elemenata za stabilizaciju? |Depositphotos

 

Prasad, profesor ekonomije na Sveučilištu Cornell, počeo je rad na "The Doom Loop" krajem 2022. kada je pandemija izazvala val turbulentnosti u svjetskoj ekonomiji. Njegova prvobitna ideja bila je da knjiga bude optimistična i istraži potencijal tehnologije kao stabilizatora. Ta nada se raspala kada je shvatio da tehnologija, ako išta, postaje dodatni destabilizator. "Srce me vuklo u jednom pravcu, a glava u potpuno suprotnom", rekao je u intervjuu.

I pored mračnog naslova, knjiga istražuje kako bi se "petlja propadanja" mogla stabilizirati.

Jedan organ koji Prasad ističe kao potencijalni stabilizator je G20 okupljanje najvećih ekonomija svijeta. Nastao nakon azijske financijske krize, G20 je igrao ključnu ulogu tijekom globalne financijske krize, prije nego što je u posljednjim godinama kritiziran zbog širenja misije.

Završna poglavlja ovakvih knjiga su poznata po tome što su teška, jer rešenja rijetko kada u potpunosti odgovaraju izazovima. U ovom slučaju, Prasad završava pozivom civilnom društvu da se ujedini i radi kroz ovaj period. Nije jasno kako će se to ostvariti, što znači da svi, u najboljem slučaju, imamo dug put pred sobom.

"Ne ostavljam iluzije da je lako izaći iz petlje propadanja," piše Prasad.