Proces ratifikacije trgovinskog sporazuma između Europske unije i latinoameričkih zemalja okupljenih u grupaciji Mercosur izazvao je prosvjede građana, ekoloških aktivista i udruga poljoprivrednika diljem Europske unije, zbog zabrinutosti da bi uklanjanje trgovinskih barijera dovelo do poplave jeftine robe i hrane koja bi ugrozila europsku poljoprivredu i ekološke ciljeve. I 145 članova Europskog parlamenta (EP) planiralo je osporiti sporazum na sudu, ali sve je to blokirano iz proceduralnih razloga, pa se očekuje da će EP uskoro glasati o tome, te da će trgovinski pakt biti službeno potpisan 20. prosinca u brazilskoj prijestolnici Brasiliji, kada se održava i Summit čelnika Mercosura, zajedničkog tržišta koje su osnovali Argentina, Brazil, Paragvaj i Urugvaj.
Najmanje 15 od 27 država članica EU mora odobriti nacrt sporazuma da bi postao konačan, a još nije jasno koji će europski čelnici putovati u Brazil kako bi potpisali sporazum, kojim će se okončati četvrt stoljeća pregovora između Mercosura i EU. Francuska ga je nazvala "neprihvatljivim", tvrdeći da sporazum ignorira ekološke zahtjeve vezane uz poljoprivrednu i industrijsku proizvodnju, no većina država članica EU-a, između ostalog, zbog geopolitičkih i geoekonomskih pritisaka, radi na što bržem zaključenju i ratificiranju ovog sporazuma o slobodnoj trgovini.
Najnovija ponuda EU-a uključuje smanjenje carinskih kvota za ključne poljoprivredne proizvode, poput govedine, peradi, svinjetine, šećera, etanola, soka od naranče i žitarica poput kukuruza i riže. U nastojanju da smiri pobunu poljoprivrednika i zemalja poput Francuske, Europska komisija osmislila je mjere zaštite poljoprivrednika od konkurencije niskih cijena ili porasta uvoza od novih trgovinskih partnera, koje su odobrile sve države članice EU-a.
Geopolitički pritisak
Trgovinski sporazum s blokom Mercosur bio bi najveći koji je EU do sada sklopila, a EK procjenjuje da bi europske tvrtke godišnje uštedjele više od četiri milijarde eura na carinama i istovremeno proširile svoj pristup tržištu četiriju južnoameričkih zemalja, a preko njih i cijeloj Latinskoj Americi. Sporazum također utvrđuje kvote i standarde za osjetljive poljoprivredne proizvode, uključujući govedinu, perad, šećer i mliječne proizvode.
Na prošlogodišnjem summitu EU-a i Mercosura, predsjednik Argentine Javier Miley, predsjednik Urugvaja Luis Lacalle Pou, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen, predsjednik Brazila Luiz Inacio Lula da Silva i predsjednik Paragvaja Santiago Pena | Bloomberg
Razlog žurbe europskih čelnika i bruxellesskih eurobirokrata leži prvenstveno u činjenici da trgovinski rat između SAD-a i Kine, tarife američkog predsjednika Donalda Trumpa i kineska odluka o ograničavanju pristupa ključnim zemnim metalima i sirovinama potresaju globalni trgovinski sustav i samu globalizaciju, od koje su europska gospodarstva mnogo profitirala.
Koliko su europski čelnici osjetljivi na geopolitičke pritiske i trenutno ne žele ljutiti, prije svega, stanara Bijele kuće, svjedoči i činjenica da je ogromna većina europskih čelnika, uključujući njemačkog kancelara Friedricha Merza i predsjednicu EK Ursulu von der Leyen, propustila summit EU s čelnicima Zajednice latinoameričkih i karipskih država (CELAC) u Kolumbiji početkom ovog mjeseca, velikim dijelom zbog zabrinutosti da bi ovo jačanje europskih veza s Latinskom Amerikom moglo ljutiti Trumpa. I to ne samo zato što je ta regija američko geopolitičko dvorište, već i zato što je Kolumbija, kao i Venezuela, pod napadom službenog Washingtona da bude domaćin summita, zbog optužbi za trgovinu drogom.
EU i CELAC zajedno čine 60 zemalja, što predstavlja 21 posto globalnog BDP-a. Na summitu će se raspravljati o pitanjima poput jačanja trgovinskih veza i borbe protiv organiziranog kriminala.
Poljoprivrednici zabrinuti
CELAC nije privukao puno medijske pozornosti, ali trgovinski sporazum EU-Mercosur jest, budući da je mjesecima bio predmet prosvjeda diljem EU. U pokušaju da uspori ratifikaciju u EP-u i smiri poljoprivrednike, desnocentristička Europska narodna stranka (EPP), koja je najveća skupina u EP-u, povukla je svoj zahtjev za ubrzanu procjenu mehanizma "kočnice za nuždu" sporazuma.
Mehanizam je osmišljen za brzu provedbu kako bi se obustavili povlašteni trgovinski uvjeti za robu poput govedine, peradi i šećera u slučaju iznenadnog priljeva velikih količina robe ili pada cijena koji ugrožava proizvođače EU. Ubrzani postupak ubrzao bi usvajanje sporazuma s Mercosurom.
Francuski poljoprivrednici traže od francuske vlade da odbije sporazum i okupi druge zemlje koje se protive sporazumu | Bloomberg
Isključivanjem iz ubrzanog postupka, proces ratifikacije mogao bi potrajati dulje, dajući protivnicima sporazuma - među kojima su glavni Francuska i Poljska - više vremena za predlaganje amandmana kako bi se zaštitili interesi poljoprivrednika.
Najveće francuske poljoprivredne skupine zatražile su u rujnu od francuske vlade da odbije potpisati sporazum i da okupi druge zemlje EU u koaliciji kako bi blokirale njegovu ratifikaciju, upozoravajući da on ne štiti poljoprivrednike od jeftinijeg uvoza.
Prema Antoineu Ogeru, direktoru istraživačkog centra Instituta za europsku politiku zaštite okoliša, EU ovim sporazumom kratkovidno žrtvuje svoju vrijednost.
"Zajedno s trenutnim ukidanjem ekoloških standarda, koji navodno ometaju konkurentnost europskih tvrtki, sporazum između EU i Mercosura ističe želju Europe da potvrdi svoje mjesto među glavnim svjetskim silama, čak i po cijenu potiskivanja borbe protiv klimatskih promjena i gubitka bioraznolikosti u drugi plan. Ali ta kratkovidnost vodi nas u krivom smjeru", rekao je Auger za francuski dnevnik Le Monde. "Budući prosperitet Europe leži u društvu koje je otporno na klimatske promjene, sposobno za umjerenu potrošnju i povezano s ostatkom svijeta trgovinskim sporazumima koji poštuju ograničenja našeg planeta."
Kritike ovog projekta uspostave jedne od najvećih zona slobodne trgovine na svijetu čuju se i na istoku EU. Komentator bugarskih novina Trud Veselin Kirov upozorava da se "iza fasade strateške nužnosti krije duboko ciničan sporazum koji potkopava temelje EU, kvalitetu naše proizvodnje hrane i stroge sigurnosne standarde koje smo gradili desetljećima."
"Nadalje, uništava egzistenciju poljoprivrednika EU i predstavlja neprihvatljiv rizik za europske proizvođače hrane. Prava priroda ovog sporazuma nije partnerstvo već politički oportunizam. On europsku poljoprivredu pretvara u puki trgovinski adut za bolji pristup industrijskoj robi, poput automobila, kemikalija i strojeva, ogromnom južnoameričkom tržištu", ističe Kirov i dodaje da "takva cinična razmjena ignorira stratešku važnost suvereniteta hrane - i povjerenja potrošača."
I dok neki komentatori primjećuju da činjenica da se sporazum sve bliži ratifikaciji također dokazuje sve veću političku slabost službenog Pariza, zagovornici ovog pakta ističu da "u svijetu u kojem grabežljive sile pokušavaju jednostrano nametnuti svoje interese", ovaj sporazum pokazuje da je "moguće pregovarati o povoljnim uvjetima i istovremeno braniti svoje principe".
Aktivisti za zaštitu okoliša, poput Frances Verkamp iz europske podružnice organizacije "Prijatelji Zemlje", ne misle tako, koja je upozorila da bi se pesticidi zabranjeni u Europi mogli izvoziti u zemlje Mercosura, a zatim ponovno uvoziti u hrani. Istaknula je visoku upotrebu pesticida u Brazilu, rizike od deforestacije i prijetnje autohtonim zajednicama, upozoravajući da bi nagli porast jeftinijeg uvoza mogao potkopati poljoprivrednike EU, ugrozivši egzistenciju i sigurnost hrane.
Kampanja "Stop EU-Mercosur" obišla je Austriju, Poljsku, Njemačku, Francusku, Španjolsku i Nizozemsku kako bi istaknula ekološke, društvene i ekonomske rizike povezane s trgovinskim paktom. Na prosvjednim transparentima bili su slogani poput "Hrana za ljude, a ne za profit" i "Zaustavite sporazum EU-Mercosur. Sporazum koji je štetan za poljoprivrednike, okoliš te socijalna i ljudska prava".
Poljski izračun
Komentatorica poljskog portala wPolityce Agnieszka Lakoma također je izrazila zabrinutost za europsku poljoprivredu, ističući da su zemlje koje najviše gube od sporazuma s Mercosurom one u kojima poljoprivreda igra ključnu ulogu, poput Poljske, Francuske i Irske.
"Situacija je dvostruko teška za poljske poljoprivrednike, jer se suočavaju s svojevrsnom `paragrafom 22'. S jedne strane, sve više hrane i žitarica već stiže iz Ukrajine, a s druge strane očekuje se poplava proizvoda iz Južne Amerike", ističe Lakoma.
Europljani strahuju od jeftinije govedine iz Argentine | Bloomberg
Međutim, poljska javna televizija TVP izvještava da najnovija analiza pokazuje da bi koristi za poljsko gospodarstvo mogle nadmašiti sve nedostatke.
Poljski poljoprivrednici predvodili su prosvjede protiv Sporazuma o partnerstvu između EU i Mercosura, navodeći strahove da jeftin uvoz poljoprivrednih proizvoda potkopava njihovu dobit. No, kako je izvijestio dnevnik Rzeczpospolita, drugi sektori imaju više razloga za optimizam. Konkretno, prema podacima Poljske nacionalne gospodarske komore (KIG), automobilska, strojogradnja, farmaceutska i kozmetička industrija imaju razloga očekivati smanjenje trgovinskih barijera, kao i tvrtke u nastajanju zelenog gospodarstva, jer će sporazum otvoriti tržište od oko 260 milijuna potrošača u Argentini, Brazilu, Paragvaju i Urugvaju.
Do sada je Poljska imala ograničenu prisutnost u Latinskoj Americi, čineći samo 0,4 posto ukupnog izvoza u regiju, što je dovelo do nepovoljne trgovinske bilance tako da uvozi mnogo više iz zemalja Mercosura nego što izvozi u njih.
Neravnoteža je uglavnom posljedica velikih količina sirovina i poljoprivrednih proizvoda uvezenih iz Mercosura, rekao je ekonomist KIG-a za dnevnik Rzeczpospolita, dodajući da bi očekivani sporazum mogao smanjiti razliku.
Sljedeći pakt s Indijom?
Iako se očekuje da će njemačka automobilska industrija imati najviše koristi od ovog trgovinskog sporazuma, postoji i značajan sekundarni potencijal za Poljsku, budući da je zemlja glavni dobavljač automobilskih dijelova i komponenti te će ubrati plodove povećane trgovine s Njemačkom. Ostali sektori u kojima Poljska dobiva na priznanju na južnoameričkim tržištima uključuju industrijske strojeve, farmaceutske proizvode i kozmetiku, ali i razvoj zelenog gospodarstva, uključujući obnovljive izvore energije i recikliranje. U međuvremenu, brzo razvijajuća e-trgovina i digitalizacija Mercosura mogu biti obećavajući za poljske IT tvrtke.
Poljoprivrednici se nadaju da će ratifikacija sporazuma biti odgođena | Bloomberg
Analiza konzultantske tvrtke za upravljanje fondovima PFR TF, konzultantske tvrtke PwC i Poljske korporacije za osiguranje izvoznih kredita (KUKE), Brazil, Čile i Kolumbija vrlo su obećavajuća tržišta za poljske izvoznike i investitore, dok su Dominikanska Republika i Argentina još uvijek nedovoljno istražene. Prema pisanju Rzeczpospolita, ova prisutnost mogla bi pomoći u razbijanju protekcionizma lokalnih tržišta i dati poljskim tvrtkama veći oslonac.
Ovaj sporazum ne smije biti kraj priče, ocjenjuje komentator njemačkog ekonomskog dnevnika Handelsblatt Jakob Hanke Wella, naglašavajući da je politički zamah tu i da ga "sada Europska komisija i države članice EU moraju maksimalno iskoristiti kako bi se postigli novi sporazumi, posebno s Indijom, jednim od ključnih strateških partnera u nadolazećim desetljećima".
"Jednako je važan napredak s dinamičnim gospodarstvima jugoistočne Azije: Indonezijom, Filipinima, Malezijom i Tajlandom. EU već godinama pregovara sa svim tim zemljama, ali si ne može priuštiti još 26 godina pregovora. Europa ne smije više gubiti vrijeme", ističe i dodaje da bi ratifikacija sporazuma s Mercosurom bila proboj, ali Indija i jugoistočna Azija bit će pravi test može li EU ponuditi pravu alternativu protekcionizmu Donalda Trumpa.
.webp){kind=icon}
