Hrvatska vlada prošlog je tjedna osnovala posebno tijelo čija će uloga biti praćenje hrvatskog izvoza u Sjedinjene Američke Države, no izuzev formalnog popisa zadataka nije lako utvrditi koji će mu biti korist i svrha. Punim imenom "Međuresorno povjerenstvo za praćenje i analizu stanja izvoza u SAD", novoosnovano državno tijelo ima čak 16 članova – a svaki od njih ima i svojeg zamjenika – koji dolaze iz raznih ministarstava i udruga.
Na čelu je ministar gospodarstva Ante Šušnjar, njegov zamjenik je državni tajnik iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova Zdenko Lucić, a među članovima su i ministar financija Marko Primorac, ministar obrane Ivan Anušić, kao i glavna direktorica Hrvatske udruge poslodavaca Irena Weber te prvi čovjek udruge Hrvatski izvoznici Davor Baković. Neki od zadataka Povjerenstva, navedeni u odluci o osnivanju, su "praćenje stanja uvođenja američkih carina i tarifa na hrvatske izvoznike; analiza utjecaja američkih carina i tarifa na hrvatski izvoz" kao i "predlaganje mjera Vladi RH za sprečavanje te otklanjanje potencijalnih negativnih učinaka na gospodarstvo odnosno hrvatski izvoz u SAD".
Američki predsjednik Donald Trump, opće je poznato, svoj je drugi mandat započeo vatrenim prijetnjama brojnim te uvođenjem nekih carina za uvoz robe na američko tržište. Carine su uzburkale svjetsku trgovinu, ali njihov pravi učinak, ukoliko Trump u međuvremenu ne odustane od njih, će trebati ipak malo pričekati.
Čitaj više
Nizak izvoz u SAD spasio nas je od izravnog udara carina, no što je s izvozom u EU?
Većina hrvatskog izvoza u Europsku uniju završava na unutarnjem tržištu, a mala prijetnja postoji za izvoz dijelova za automobile te za aluminij.
08.04.2025
Evo koliko bi Hrvatska bila pogođena carinama da nije u Europskoj uniji
Prema Trumpovoj formuli carinska stopa na Hrvatski izvoz u SAD bila bi svega 0,05 posto.
03.04.2025
Koliko Hrvatska trguje s ostalim državama regije?
S 5,04 milijarde dolara izvoza i 7,56 milijardi dolara uvoza Hrvatska je trgovinski oslonac Adria regije. U regiju plasira petinu izvoza a iz nje stiže šestine uvoza.
18.02.2025
Trumpove carine naštetit će Hrvatskoj i to na dva načina
Donald Trump uvodi carine Kanadi, Meksiku, Kini i EU-u. Hrvatska će kao dio EU-a biti pogođena na dva načina: preko direktnog domaćeg izvoza finalnih proizvoda u SAD i preko izvoza dijelova za finalne proizvode u državama koje izvoze u SAD.
04.02.2025
Inicijativu domaće vlasti koja pokazuje kako ona brine o domaćim poduzetnicima bi načelno trebalo pozdraviti. No prvo treba podsjetiti kako izvoz u SAD predstavlja tek oko 3,5 posto ukupnog hrvatskog izvoza. Drugim riječima, ne čini se kako je carinama izravno ugrožen baš vrlo bitan dio našeg izvoza.
Američke carine bi na hrvatske izvoznike mogle djelovati i posredno, ukoliko roba koju prodajemo kroz dodatnu preradu u nekim drugim državama ipak konačno završava na američkom tržištu. No ni to se ne čini previše vjerojatnim. Dvije trećine izvoza nam je usmjereno u Europsku uniju, a dobar dio od toga ostaje na unutarnjem tržištu EU-a. Ostali veliki trgovinski partneri izvan EU-a su nam države u regiji, Srbija te Bosna i Hercegovina.
Upitno ostaje i što bi to točno Povjerenstvo moglo predložiti Vladi, ukoliko se utvrdi da američke carine imaju negativne učinke na domaće proizvođače. Carinska politika nam je zajednička s ostalim članicama EU-a i kroji se u Bruxellesu. Čak je i domaća Carinska uprava nedavno hrvatske izvoznike u SAD posebno uputila kako najsvježije informacije mogu naći na stranicama Europske komisije.
Potencijalne subvencije domaćim izvoznicima također ovise o odobrenju Bruxellesa jer smo dio zajedničkog tržišta EU-a. Hrvatske kompanije stoga ne bi smjele imati nedozvoljenu prednost u odnosu na poduzetnike iz ostalih država.
Američki predsjednik Donald Trump uzburkao je odnose u svjetskoj trgovini uvođenjem carina | Sarah Rice/Bloomberg
Svoje nemoći je, lako moguće, svjesno i Povjerenstvo. Krajem prošlog tjedna poslali smo upite Ministarstvu gospodarstva, Hrvatskoj udruzi poslodavaca i udruzi Hrvatski izvoznici s molbom da nam navedu konkretne korake koje bi hrvatske vlasti mogle povući u slučaju da se utvrde negativni učinci američkih carina na domaće izvoznike. Niti s jedne adrese nismo dobili nikakav odgovor.
Interesiralo nas je i na koji će uopće način Povjerenstvo utvrđivati negativne učinke, odnosno kako će ih mjeriti. I ta su pitanja ostala bez odgovora.
Šesnaest članova povjerenstva i njihovih 16 zamjenika tako su imenovani u tijelo upitne svrhe i koristi. Ministarstvo gospodarstva bi u sklopu svojih redovnih poslova ionako trebalo pratiti domaće gospodarstvo, pa time i naš izvoz u SAD. Uprava za internacionalizaciju, te Uprava za trgovinu i unutarnje tržište Ministarstva barem imenom djeluju kompetentne za praćenje hrvatskog izvoza, pa tako i trgovine robom preko Atlantika.
Povjerenstvo će se, prema navedenom, sastajati ukoliko to potrebnim osjeti ministar Ante Šušnjar ili na inicijativu nekog drugog člana. Hoće li se uopće sastati zapravo ovisi o hirevima američkog predsjednika Trumpa koji je svoje uredbe o uvođenju carina već nekoliko puta mijenjao, dopunjavao i suspendirao.
Ako je ikakva utjeha, u odluci o osnivanju Povjerenstva navodi se kako članovi za svoj rad u njemu nemaju pravo na novčanu naknadu. Svejedno ostaje dojam kako je svrha osnivanja ovog tijela samo predizborno stvaranje činjenične podloge kako bi vlast mogla tvrditi da, eto, vodi računa o domaćem poduzetništvu pa čak osniva i zasebna povjerenstva koja imaju zadaće baviti se aktualnostima iz globalne politike i gospodarstva.
.webp){kind=icon}
