Trumpove carine naštetit će Hrvatskoj i to na dva načina

Svijet već godinama klizi prema eri trgovinskih ratova, barijera i protekcionističkih politika. Katalizator za to bila je pandemija COVID-19, koja je ekonomijama u SAD-u i EU-u pokazala koliko su ovisne o uvozu iz ostatka svijeta, poglavito Kine.

Istina, predsjednik SAD-a Donald Trump je već prije izbijanja pandemije započinjao de facto trgovinske ratove, najviše s Kinom, ali i s EU-om. Jedno od glavnih oružja bile su tarife na uvoz nekih proizvoda, primarno visokotehnološke.

Očekivalo se da će njegov nasljednik, predsjednik Joe Biden, prestati s tim politikama. No politika njegove administracije po pitanju trgovine s Kinom nije se znatno razlikovala od prijašnje politike Trumpove administracije. Zapravo je trgovinski rat intenziviran i proširen na druga područja kao što su mikročipovi.

U predizbornoj kampanji za drugi mandat Trump je obećao uvesti još veće carine na uvoz, i to ne samo iz Kine. Na meti su se našli EU, Kanada i Meksiko. Zajednički čine 60 posto uvoza u SAD.

Bloomberg Mercury

Prema podacima za 2023. godinu, EU je odgovoran za 18,6 posto uvoza proizvoda SAD-a. Ukupna vrijednost proizvoda izvezenih iz EU-a u SAD je 504 milijarde eura, što je 16,7 posto izvoza izvan EU-a.

Gotovo čitav svijet ostvaruje robni trgovinski suficit sa SAD-om, što znači da u njega izvoze više proizvoda nego što uvoze. Posebno se to odnosi na Kanadu i Meksiko, kojima na SAD otpada više od 75 posto izvoza proizvoda.

Trump smatra da se time iskorištava SAD, pa čak i vara. U njegovim očima radi se o nepravednom iskorištavanju činjenice da je SAD najveće tržište na svijetu, bez reciprociteta u vidu kupnje više proizvoda iz SAD-a ili nekakvog drugog vida zahvalnosti.

Uvedena je carina od 25 posto na uvoz SAD-a iz Kanade i Meksika, a 10 posto na uvoz iz Kine. Plin, nafta i električna energija iz Kanade imaju umanjenu carinu od 10 posto. Prema predviđanjima, ukupna efektivna carinska stopa SAD-a bi s trenutačnih 2,4 posto mogla narasti na čak 31 posto, najveću razinu u povijesti. Još se čeka odluka o carini koja će se odnositi na uvoz iz EU-a, ali nije vjerojatno da će biti manja nego za Kinu, tj. 10 posto.

Dvostruki udarac na hrvatski izvoz

Kao dio EU-a, i Hrvatska će biti izložena novim carinama. U tom smislu postoje dva utjecaja na ekonomiju u Hrvatskoj: direktni i indirektni. Direktni se odnosi na proizvode koje Hrvatska direktno izvozi u SAD-, a indirektni na proizvode koje Hrvatska izvozi u druge države, a sudjeluju u izvozu tih država u SAD.

Uzmimo za primjer dva proizvoda, automobil i cement. Hrvatska ima industriju cementa koja direktno izvozi u SAD, a njeni proizvodi bit će carinjeni prilikom uvoza u SAD i pritom skuplji kompanijama iz SAD-a. Za pretpostaviti je da će se zbog toga izvoz cementa iz Hrvatske u SAD smanjiti.

Hrvatska ne izvozi automobile u SAD, pa carina na taj proizvod nema direktan utjecaj, ali Hrvatska ima velik broj kompanija koje proizvode dijelove automobila, koje izvozi u države gdje se automobili sastavljaju kao konačni proizvod.

Izvoz automobila iz tih država u SAD će se zbog toga smanjiti, a samim time će zbog smanjene proizvodnje automobilske kompanije kupovati manje dijelova za automobile iz drugih država. Kompanije iz Hrvatske koje proizvode dijelove za automobilsku industriju, primjerice u Njemačkoj, također će morati smanjiti svoju proizvodnju i time izvoz. To je indirektni utjecaj.

Što Hrvatska izvozi u SAD?

Prema podacima Opservatorija ekonomske kompleksnosti, Hrvatska je 2022. u SAD izvezla proizvoda u vrijednosti od 683 milijuna dolara. Glavni izvozni proizvodi su pakirani lijekovi (139 milijuna dolara), pištolji (103 milijuna dolara) i električni transformatori (59,6 milijuna dolara).

To su i inače proizvodi koje Hrvatska relativno puno izvozi, tj. ima otkrivenu komparativnu prednost u izvozu tih proizvoda. Taj indikator pokazuje u izvozu kojih proizvoda neka država sudjeluje više u svjetskom izvozu od globalnog udjela tih proizvoda u ukupnom izvozu svih država.

Najveća industrija u Hrvatskoj je prehrambeno-prerađivačka, koja tradicionalno jako malo izvozi. Iako oko 54 posto svih proizvoda koje hrvatska industrija proizvede završi u izvozu, za prehrambeno-prerađivačku to je samo 27 posto. To je vidljivo i kod izvoza u SAD, u kojem se samo 4,78 posto odnosi na prehrambene proizvode. Jedini relativno uspješni izvozni proizvodi prehrambeno-prerađivačke industrije Hrvatske na tržištu SAD-a su pekmezi (10,3 milijuna dolara izvoza 2022.).

Gledajući skupine proizvoda najviše se izvozilo farmaceutskih proizvoda (31,35 posto), strojeva (18,6 posto), oružja (17,9 posto) i električnih strojeva (12,2 posto).

Gotovo svako deseto radno mjesto u Hrvatskoj direktno ovisi o izvozu izvan EU-a

Hrvatska je relativno zatvorena ekonomija, posebno s obzirom na svoju veličinu. Industrijski uspješne male države su uvijek trgovinski jako otvorene jer se zbog svoje veličine moraju oslanjati na strana tržišta za uvoz sirovina i međuproizvoda te izvoz finalnih proizvoda. Za primjer, država od 3,88 milijuna stanovnika je premala da bi samo domaće tržište moglo održavati kompaniju koja proizvodi automobile.

Malo trguje s obzirom na svoju veličinu, što znači da su joj izvoz i uvoz po stanovniku manji nego usporedivim državama. To je ozbiljan ograničavajući faktor rasta gospodarstva, ali po pitanju utjecaja carina SAD-a blagoslov je u prokletstvu.

Gleda li se EU kao jedno tržište, što i jest, Hrvatska je globalno najviše izložena trgovini s SAD-om. Primarno Hrvatska trguje s drugim članicama EU-a, ali te druge članice EU-a puno izvoze u SAD. To pogotovo vrijedi za Njemačku, jedno od najvećih izvoznih tržišta Hrvatske.

Kada se uzme u obzir i direktni i indirektni izvoz u SAD, u Hrvatskoj je gotovo svako deseto radno mjesto (9,2 posto) ovisno o izvozu izvan EU-a. Kako je najveće izvozno tržište EU-a SAD, veći dio od tih 9,2 posto izloženo je upravo izvozu u SAD.

EU puno više izvozi u SAD nego iz njega uvozi, to srdi Trumpa

Prema najnovijim informacijama Trump je zamrznuo novu carinu za Meksiko nakon razgovora s predsjednicom te države. Odluka je donesena naglo i još jednom pokazuje Trumpovu nepredvidljivost.

Carine na proizvode iz EU-a još nisu donesene, ali nema sumnje da će biti. Razlog je jednostavan, a to je da EU u SAD izvozi oko 150 milijardi eura vrijednosti proizvoda više nego što uvozi. Činjenica da SAD u EU izvozi 100 milijardi eura usluga više nego uvozi Trumpu je manje bitna.

Trump zanemaruje i činjenicu da kompanije iz SAD-a najviše u svijetu investiraju u EU, i obratno. Čak četiri puta više investicija iz SAD-a usmjereno je u EU nego u Aziju, a iz EU-a je deset puta više investirano u SAD nego Kinu i Indiju zajedno.

Najveći deficit po članicama EU-a ostvaruje s Njemačkom, ali s obzirom na to da je Njemačka industrijski centar EU-a i veliki izvoznik finalnih proizvoda, to ne znači da je samo Njemačka pod prijetnjom, jer njena industrija puno uvozi od drugih država da bi proizvela robu koju izvozi u SAD.

Velik broj kompanija iz Hrvatske izvozi u Njemačku, često dijelove za automobile, strojeve i metalne konstrukcije, a kroz izvoz finalnih proizvoda Njemačke ti dijelovi završavaju na tržištu SAD-a.

SAD i EU veliki su trgovinski partneri i investitori. Skupa tvore daleko najveće tržište na svijetu. Međusobni trgovinski rat korištenjem carina prijeti smanjiti konkurentnost njihovih industrija, profitabilnost kompanija i isplativost investicija. To nikako ne može biti dobra vijest za bilo koga, jer se radi o iznimno profitabilnom odnosu za obje strane.