Trump objavio nove carine, i dalje je spreman za pregovore

Američki predsjednik Donald Trump objavio je u ponedjeljak prvih nekoliko iz niza pisama kojima prijeti uvođenjem viših carinskih stopa za ključne trgovinske partnere, ali je dodao kako je i dalje spreman za pregovore te je odgodio primjenu povišenih carina barem do 1. kolovoza.

Trump je započeo objavu s porukom kako je spreman nametnuti carinsku stopu od 25 posto na robu iz Japana i Južne Koreje. Tijekom poslijedpodneva uslijedilo je još desetak pisama kojima se ocrtava plan carinjenja inozemne robe trgovačkih partnera među kojima se nalaze Južna Afrika, Indonezija, Tajland i Kambodža.

Kasnije, u Bijeloj kući, Trump je izjavio kako je "uglavnom" spreman jednostavno nametnuti carine, čak i uz to što je natuknuo kako nastavlja s pregovorima, uključujući i one s Indijom koji bi uskoro mogli biti završeni.

"Sklopili smo sporazum s Ujedinjenim Kraljevstvom, sklopili smo sporazum s Kinom, sklopili smo sporazum – blizu smo sklapanju sporazuma s Indijom", kazao je Trump. "S drugima s kojima smo se sastali, ne držimo da ćemo biti u mogućnosti sklopiti sporazum. Zato im samo šaljemo pisma", dodao je.

Usprkos tome, američki predsjednik natukunuo je kako postoji mogućnost dodatnih pregovora i odgoda, te je kazao kako rok od 1. kolovoza "nije 100 posto čvrst" i dao je do znanja kako je spreman i dalje prilagođavati stope.

Odgoda primjene

"Možda prilagoditi za sitnicu, ovisno", rekao je indicirajući kako će s naklonošću gledati na države koje će biti spremne na dodatne ustupke. "Nećemo biti nepravedni", dodao je.

Trump je izjave dao neposredno nakon što je potpisao izvršnu uredbu kojom se primjena novih stopa odgađa do 1. kolovoza za sve države kojima prijete tzv. "recipročne" carine čime je de facto svakoj državi dao dodatna tri tjedna za postizanje dogovora s Bijelom kućom.

Objave su samo najnovije poglavlje drugog mandata tijekom kojeg želi na brzinu promijeniti američku trgovinsku politiku – čime je samo stvoren stalan pritok nesigurnosti za tržišta, središnje banke i menadžere koji pokušavaju procijeniti posljedice po proizvodnju, zalihe, zapošljavanje, inflaciju i potražnju.

Trump je najavio nove carine od 1. kolovoza | Bloomberg

 

Trumpu i drugim dužnosnicima iz Bijele kuće postavljena su pitanja jesu li pisma samo nova metoda odgode roka od 9. srpnja za početak primjene recipročnih carina barem do početka kolovoza. Većina carinskih stopa, koje su objavljene na njegovoj društvenoj mreži Truth Social, u skladu su s onim što je Trump već ranije najavio.

Trump je kazao kako će se roba iz Malezije, Kazahstana i Tunisa cariniti stopom od 25 posto, dok će ona iz Južne Afrike imati carinu od 30 posto, a roba iz Laosa i Mjanmara od 40 posto. Među drugim državama na čiju će se robu plaćati carina nalazi se Indonezija uz stopu od 32 posto, Bangladeš sa stopom od 35 posto, dok će se na robu iz Tajlanda i Kambodže naplaćivati carina od 36 posto. Robi iz Bosne i Hercegovine nametnuta je carinska stopa od 30 posto, a robi iz Srbije od 35 posto.

Glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt je kazala kako će dodatna pisma stizati idućih dana. Trump je u svojim porukama upozorio države oko moguće odmazde.

Nova epizoda

"Ako iz bilo kojeg razloga države odluče povisiti svoje carinske stope tada će se za taj isti iznos povisiti naše stope" kojima smo zaprijetili, poručio je Trump.

Pisma su samo najnovija epizoda serije koja je već poremetila tržišta i trgovinu diljem svijeta. Tjedan dana nakon što je inicijalno objavio recipročne carine Trump je odgodio primjenu za 90 dana i spustio stope na 10 posto kako bi ostavio vrijeme za pregovore.

Samo nekoliko država je uspjelo ispregovarati sporazume u tom kratkom roku. U međuvremenu, Trump je objavio okvirne ugovore s Ujedinjenim Kraljevstvom i Vijetnamom i trgovinsko primirje s Kinom.

Carinama je obuhvaćen uvoz iz brojnih država | Bloomberg

 

Rekao je i kako stope ne uključuju bilo kakve sektorski specifične carine koje je njegova vlada dosad uvela ili bi mogla uvesti na robu ključnih industrija koja se uvozi. I Japan i Južna Koreja su veliki izvoznici vozila, a prijete im i američke carine na čelik.

Druge države iz Trumpove paljbe imaju manje značajne trgovinske odnose sa Sjedinjenim Američkim Državama. SAD je iz Mjanmara – s kojim su odnosi napeti radi vojnog udara iz 2021. godine – lani uvezao robu vrijednu tek nešto preko 656 milijuna dolara, podaci su Američkog predstavnika za trgovinu. 

SAD povremeno iz Kazahstana uvozi sirovu naftu. Posljednja kupovina, prema državnim podacima, obavljena je u travnju, kad je SAD nabavljao u prosjeku 33 tisuće barela dnevno. Prošle godine, nabavka iz Kazahstana u prosjeku je bila 38 tisuća barela dnevno, što je najviša količina u posljednjih barem dva desetljeća povremenih kupovina.

Blizu dogovora

Na pitanje zašto je Trump odlučio prvo udariti na Japan i Južnu Koreju, Leavitt je kazala kako se radi o "predsjedničkoj odluci" i dodala da "su to države koje je odabrao".

Levitt je rekla i da je vlast "blizu" dogovora s nekim drugim trgovinskim partnerima i dodala kako Trump "želi osigurati da su to najbolji mogući sporazumi".

Nakon što je prošlog tjedna dosegnuo najvišu vrijednost u povijesti, dionički indeks S&P 500 je tijekom poslijepodneva pao za 0,8 posto, a jednaki pad ostvario je i Nasdaq. Pale su i američke državne obveznice, posebno one s duljim dospijećem.

Američki dolar nastavio je rasti nakon Trumpove objave te je dosegnuo najvišu vrijednost u više od tjedan dana u odnosu na košaricu drugih valuta. Valute Južne Koreje, Južne Afrike i Japana sve su oslabile za više od jedan posto u odnosu na dolar.

Dionice japanskih proizvođača automobila spustile su se nakon Trumpove objave na najnižu vrijednost tijekom dana. Toyotine su skliznule 4,3 posto, a Hondine 3,9 posto.

Za brojne države stupanje u pregovore s Trumpom u kratkom roku koji je ostavio pokazuje se kompliciranim.

Politički rizik

Mada su Japan i Južna Koreja najbliži američki saveznici u Aziji, u objema je situacija takva da bi sklapanje trgovinskih sporazuma moglo biti politički riskantno. Južnokorejski predsjednik Lee Jae-myung je dužnost počeo obavljati tek 4. lipnja, a predstojeći izbori za gornji dom u Japanu znače kako vlada premijera Shigerua Ishibe nije spremna davati velike ustupke.

U Europskoj uniji u ponedjeljak nisu očekivali pismo kojim bi se postavile carinske stope, izjavila je osoba upoznata s pregovorima koja je zauzvrat zamolila za anonimnost.

Trump je također zaprijetio dodatnom carinom od 10 posto "za bilo koju državu koja će se priključiti antiameričkoj politici BRICS-a", ciljajući time blok nacija na čijem se čelu nalaze Brazil, Rusija, Indija, Kina i Južna Afrika koji se ovih dana sastaje u Brazilu.

Najnovije carine uključuju dva trgovinska diva | Bloomberg

 

Leavitt je u ponedjeljak kazala kako će Trump "poduzeti sve potrebne korake kako bi spriječio da zemlje iskorištavaju Sjedinjene Države i naš narod".

Trumpove carine pomoći će u punjenju državnog trezora u trenutku kad su investitori zabrinuti zbog rastućeg javnog duga, posebno nakon što je Kongres prošlog tjedna odobrio predsjednički ekonomski program vrijedan 3,4 bilijuna dolara koji uključuje porezne olakšice i dodatnu potrošnju. Dolaru je nakon toga pala vrijednost, a trošak zaduživanja na dulji rok ostao je povišen.

Usprkos Trumpovim tvrdnjama kako strane zemlje izravno plaćaju carine, trošak zapravo pada na američke uvoznike koji se moraju boriti s manjim profitnim maržama, razmatrati dizanje cijena za kupce ili tražiti popuste od inozemnih dobavljača.

Porez na kompanije

"Sav taj novi prihod je zapravo porez na američke kompanije", poručio je u petak preko društvene mreže LinkedIn Jonathan Gold, podpredsjednik zadužen za dobavljačke lance i carinsku politiku Nacionalnog saveza maloprodaje.

Na ceremoniji 2. travnja, Trumpova vlada je za više od 50 trgovačkih partnera objavila carinske stope koje su dosezale 50 posto – šok za ekonomske prognoze koji je srušio financijska tržišta. Tjedan dana nakon toga, američki predsjednik je suspendirao najviše carine.

Put do sporazuma drukčiji je za tri najveća američka trgovinska partnera – Meksiko, Kanadu i Kinu. Peking i Washington su dogovorili primirje kojim su snižene carine na kineske proizvode, koje su u jednom trenutku dosegnule 145 posto, kao i ublažene izvozne kontrole na ključnu robu. Kao partneri u američko-meksičko-kanadskom trgovinskom sporazumu, na dvoje američkih susjeda se ne odnose recipročne carine već oni pokušavaju dogovoriti niže stope na sektorske carine.

Američke dionice oporavile su se tijekom 90-dnevne suspenzije carina | Bloomberg

 

Indeks američke trgovinske nesigurnosti kojeg izračunava Bloomberg Economics spustio se sa svoje najviše vrijednosti koju je dosegnuo u travnju, no još uvijek je na višoj razini nego što je bio u studenom kad je Trump izabran za predsjednika.

Povrh tržišnih poremećaja i poteškoća za ekonomiju, potencijalna kočnica za recipročne carine su i pravni izazovi, jer ih je Trump proglasio temeljem ovlasti koje mu daje Zakon o hitnim međunarodnim ekonomskim ovlastima (International Emergency Economic Powers Act, IEEPA).

Američki sud za međunarodnu trgovinu je 28. svibnja presudio kako je velika većina Trumpovih carina proglašena nelegalno te ih je blokirao. Dan kasnije, žalbeni sud je vladi dao privremenu odgodu u primjeni presude i odlučio kako carine mogu ostati na snazi do rasprave koju je zakazao za 31. srpnja.

Savezne rezerve

Trumpova vlada zato za nametanje carina koristi druge predsjedničke ovlasti –  Odjeljak 232 Zakona za rast trgovine – u pojedinačnim sektorima koji zasad uključuju vozila, čelik i aluminij.

Drugi slični primjeri se još uvijek pripremaju čime se Trumpu daju potencijalne ovlasti za pokrivanje vrlo širokog spektra uvoznih sirovina, ali i konačne robe, ako sud sruši carine određene temeljem IEEPA-e. Ove najnovije carine Trump je proglasio "zasebnim od svih drugih sektorskih carina".

Druga problematična točka za Trumpa i njegove carine su Savezne rezerve. Jerome Powell, čelnik američke središnje banke, zasad se ove godine odupirao snižavanju kamatnih stopa – usprkos snažnom pritisku i prozivanju – dijelom i kako bi se procijenilo hoće li se rast cijena zbog nametnutih carina pretvoriti u dugoročni pritisak na životne troškove.

Rast inflacije

Bloomberg Economics procjenjuje da, kad bi se sve recipročne carine 9. srpnja podigle na razinu kojom se prijeti, prosječna carina na uvoz robe u SAD porasla bi na oko 20 posto s razine manje od tri posto na kojoj je bila prije Trumpove inauguracije u siječnju. To bi povećalo rizik za rast američke ekonomije i inflaciju.

S višim carinama, cijenama sirove nafte i ograničavanja imigracije u SAD, "konačni zaključak je da bismo idućih mjeseci mogli vidjeti rast inflacije", poručio je u nedjelju Torsten Slok, glavni ekonomist tvrtke Apollo Global Management.

 

---U izradi članka sudjelovali Raeedah Wahid, Akayla Gardner, Elena Popina, Monique Mulima, Ezra Fieser, Devika Krishna Kumar i Derek Wallbank.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar