Svijet popušta dok Trumpov carinski sat otkucava

Istek posljednjih tjedana 90-dnevnog moratorija na takozvane recipročne carine za uvoz robe u SAD, koje je uveo američki predsjednik Donald Trump, stvara dodatne napetosti. Zbog burnih reakcija financijskih tržišta carine su tada privremeno zamrznute, što je jasan pokušaj pritiska na pogođene države da prihvate Trumpove trgovinske uvjete.

Ako se do 9. srpnja ne postignu novi trgovinski sporazumi ili se ponovno ne odgodi primjena carina, očekuje se njihovo znatno povećanje za brojne zemlje. Roba iz Europske unije mogla bi biti pogođena carinama od čak 50 posto, dok su visoke stope predviđene i za države iz regije koje nisu članice EU-a, poput Sjeverne Makedonije (33 posto), Srbije (37 posto) i BiH (35 posto).

Trump šalje pisane ultimatume

Predsjednik Trump je u srijedu izjavio da planira poslati pisma trgovinskim partnerima u idućih tjedan do dva, u kojima će izložiti jednostrane carinske mjere, prije konačnog roka 9. srpnja.

"U roku od tjedan i pol do dva slat ćemo državama pisma s uvjetima sporazuma", izjavio je Trump. "I u nekom trenutku, jednostavno ćemo reći – to je to, prihvatite ili odbijte."

Bloomberg

Na pitanje hoće li državama produljiti rok za postizanje sporazuma s njegovom administracijom, odgovorio je da je spreman na to, ali da sumnja kako će biti potrebno.

Trump je prvotno planirao voditi odvojene pregovore s pojedinim partnerima, ali je od toga odustao i fokusirao se na ključne ekonomske sile, posebno Kinu. Njegova administracija paralelno radi i na bilateralnim dogovorima s Indijom, Japanom, Južnom Korejom i Europskom unijom.

Dogovor s Kinom uz dozu neizvjesnosti

Trump je objavio da su trgovinski pregovori s Kinom, vođeni u Londonu, uspješno zaključeni. Kina će SAD-u isporučivati rijetke zemne metale i magnete, dok će američka sveučilišta ponovno prihvaćati kineske studente. Međutim, carine ostaju: opća 10-postotna carina, 20 posto za robu povezanu s trgovinom fentanilom, te oko 25 posto prethodnih carina iz Trumpova prvog mandata.

Pregovori su nastavak ženevskog sporazuma, za koji su se obje strane međusobno optužile da su ga prekršile. Taj dogovor uključivao je 90-dnevni moratorij na ekstremno visoke tarife (145 posto na kinesku, 125 posto na američku robu). Ne zna se hoće li se taj moratorij, koji istječe u kolovozu, produljiti, niti hoće li strane iskoristiti vrijeme za dodatno smanjenje tarifa.

Američki trgovinski predstavnik Jamieson Greer izjavio je da novi sastanci zasad nisu planirani, iako kontakti traju. Kineski glavni pregovarač Li Chenggang izjavio je da se nada "kako će dosadašnji napredak pomoći u izgradnji povjerenja".

EU želi više vremena

Američki ministar trgovine Howard Lutnick rekao je da će EU vjerojatno posljednji sklopiti trgovinski sporazum s SAD-om, nazvavši pregovore s 27-članim blokom složenima i frustrirajućima.

Prema Bloombergu, EU smatra da bi se pregovori sa SAD-om mogli nastaviti i nakon Trumpova ultimatuma 9. srpnja. Bruxelles se nada okvirnom dogovoru dotad, koji bi otvorio prostor za detaljnije pregovore. SAD bi se idućih dana trebao očitovati o zadnjem krugu razgovora i najaviti sljedeće korake.

Transatlantski saveznici žele dogovor prije srpnja, jer bi u protivnom Washington mogao nametnuti carine od 50 posto na gotovo sav europski izvoz, što bi izazvalo protumjere. Prema procjenama EU-a, Trumpove carine već obuhvaćaju robu vrijednu 380 milijardi eura, što je oko 70 posto izvoza iz EU-a u SAD.

Trump zasad pobjeđuje u pravnom ratu

Sudovi još uvijek odlučuju o zakonitosti Trumpove primjene izvanrednih ovlasti za carinske mjere.

Krajem svibnja, američki sud za međunarodnu trgovinu presudio je kako su mnoge carine koje je Trump uveo nezakonite i naredio njihovo trenutačno ukidanje. No već sljedeći dan žalbeni sud dopustio je odgodu izvršenja presude i zakazao novo ročište za 31. srpnja.

Sud u New Yorku presudio je da se Trump pogrešno pozvao na Zakon o izvanrednim ovlastima, što je rijedak slučaj ograničenja predsjedničkih ovlasti u trgovini. Ako viši sud potvrdi presudu, to bi bio težak udarac Trumpovoj ekonomskoj politici, a slučaj bi mogao završiti i pred američkim vrhovnim sudom. Ishod bi mogao preispitati i moć sudova da provedu odluke ako ih izvršna vlast odluči ignorirati.

Na koje se carine odnosi presuda?

Sudska odluka odnosi se na recipročne carine koje je Donald Trump 2. travnja uveo na robu iz gotovo 60 zemalja, a koje su kasnije bile zamrznute do početka srpnja. Odluka obuhvaća i posebne tarife na robu iz Kine, Kanade i Meksika. Prvi članak Ustava Sjedinjenih Američkih Država daje Kongresu ovlast za oporezivanje, uvođenje carina i "regulaciju trgovine s inozemstvom". Međutim, zakonodavci su tijekom desetljeća delegirali dio svojih ovlasti u vezi s trgovinom putem različitih zakonskih akata, od kojih većina predsjednicima omogućuje uvođenje tarifa samo iz ograničenih razloga.

Dok je Trump tijekom svog prvog mandata testirao granice tih ovlasti, ovoga puta pozvao se na ono što je nazvao praktički neograničenim ovlastima prema Zakonu o međunarodnim ekonomskim ovlastima u izvanrednim situacijama, kako bi izvršnim uredbama nametnuo carine. Taj zakon iz 1977. nikada prije nije bio korišten u tu svrhu i uopće ne spominje carine. Trump je kao izvanredna nacionalna stanja naveo trgovinske deficite s drugim državama i trgovinu drogom na američkoj granici, što mu je, prema njegovu tumačenju, omogućilo da se pozove na zakon za uvođenje carina.

Ako bi sudska presuda trgovačkog suda postala pravomoćna, ona bi ukinula 30-postotnu carinu na uvoz iz Kine i 25-postotnu carinu na robu iz Kanade i Meksika. Osnovna carina od 10 posto na većinu robe koja se uvozi u SAD, za koju je Trump najavio povećanje ako se s državama ne postigne dogovor do 9. srpnja, također bi bila ukinuta.

Presuda ne utječe na sektorske carine koje su uvedene na temelju drugih zakonskih propisa, poput carina na čelik, aluminij i automobile, koje su uvedene na temelju članka 232 Zakona o proširenju trgovine iz 1962. godine. Te tarife temeljile su se na istrazi ministarstva trgovine, koje je zaključilo da uvoz takvih proizvoda predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti. Trumpova administracija također je uspostavila okvir za uvođenje carina na lijekove i poluvodiče prema odredbama istog članka 232. Sudska odluka ne utječe ni na carine uvedene prema članku 301 iz 1974. godine, koji dopušta kaznene carine kao odgovor na nepoštene trgovinske prakse.

Vlada Sjeverne Makedonije ukida carine na uvoz iz SAD-a Vlada Sjeverne Makedonije je na jednoj od svojih posljednjih sjednica usvojila prijedlog izmjena i dopuna Zakona o carinskim tarifama, kojim se predviđa potpuna liberalizacija uvoza robe podrijetlom iz SAD-a, odnosno ukidanje carinskih stopa za robu koja u zemlju dolazi iz Sjedinjenih Država. "SAD je strateški partner naše zemlje i suradnja s njim važna je u svakom pogledu, stoga je vlada spremna proširiti i produbiti blisko partnerstvo između dviju država, koje se temelji na zajedničkim ciljevima, interesima i vrijednostima, te uspostaviti trajnu suradnju na temelju obostranog interesa. Glavni cilj ove vlade je kreirati politike koje će osigurati stabilno i pouzdano poslovno okruženje za sva poduzeća, i domaća i strana, i time izgraditi snažno gospodarstvo", izjavila je tada ministrica financija Gordana Dimitrieska-Kočoska. Uz to je navela kako prijedlog zakonskih izmjena uključuje i smanjenje carina na 67 proizvoda koje koristi domaća industrija. Nova carinska pravila trebala bi stupiti na snagu 1. srpnja 2025.

 

S Joshom Wingroveom, Skylar Woodhouse, Erikom Larsonom, Shawnom Donnanom i Laurom Curtis – Bloomberg

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar