Što trebate znati o pravnoj bici oko Trumpovih carina

Sudbina trgovinskog rata američkog predsjednika Donalda Trumpa sada je u rukama sudova, dok traje pravna bitka oko njegove upotrebe izvanrednih ovlasti za uvođenje carina.

Američki Sud za međunarodnu trgovinu presudio je 28. svibnja da je velika većina Trumpovih carina nezakonito uvedena i naredio njihovo blokiranje. Samo dan kasnije, žalbeni sud dao je Trumpovoj administraciji privremenu odgodu provedbe presude i odlučio da carine mogu ostati na snazi do donošenja konačne odluke, a ročište je zakazano za 31. srpnja.

Sud sa sjedištem u New Yorku zaključio je da je Trump pogrešno primijenio zakon o izvanrednim situacijama kako bi opravdao carine - što je rijetka opomena jer sudovi obično daju prednost predsjedniku u trgovinskim pitanjima. Ako presuda ostane na snazi, to bi bio veliki udarac za jednu od njegovih ključnih gospodarskih politika. Konačna odluka mogla bi pasti na Vrhovni sud SAD-a.

Na kocki je budućnost trilijuna dolara globalne trgovine. Osim toga, ova pravna bitka dio je šireg vala tužbi protiv izvršnih uredbi koje testiraju granice predsjedničkih ovlasti. Ishod bi također mogao testirati moć sudova da provedu svoje presude ako izvršna vlast odluči ne poštovati naredbe sudaca.

Na koje se carine odnosi presuda suda za trgovinu?

Presuda suda odnosi se na "recipročne" carine koje je Trump najavio 2. travnja na uvoz iz gotovo 60 zemalja, a koje su zatim bile privremeno obustavljene do početka srpnja. Također obuhvaća i posebne carine na robu iz Kine, Kanade i Meksika.

Prvi članak američkog Ustava daje Kongresu ovlast da uvodi poreze i carine te da "regulira trgovinu s inozemstvom." No zakonodavci su desetljećima delegirali dijelove svojih ovlasti predsjednicima putem različitih zakona, koji uglavnom dopuštaju uvođenje carina samo u ograničenim slučajevima.

Dok je Trump tijekom prvog mandata testirao granice tih ovlasti, sada je posegnuo za gotovo neograničenim ovlastima prema Zakonu o međunarodnim gospodarskim ovlastima u izvanrednim situacijama (IEEPA) kako bi putem izvršnih uredbi uveo carine. Taj zakon iz 1977. nikada nije korišten u tu svrhu i ne spominje carine.

Carine prikupljene u fiskalnoj 2025. godini prema trgovinskoj mjeri i cilju. Izvor: Bloomberg

IEEPA daje predsjedniku ovlasti nad financijskim transakcijama tijekom određenih izvanrednih situacija, najčešće putem sankcija. Trump je kao izvanredne situacije naveo trgovinske deficite i trgovinu drogom na američkoj granici.

Ako presuda ostane na snazi, bila bi ukinuta carina od 30 posto na uvoz iz Kine te carine do 25 posto na robu iz Kanade i Meksika. Temeljna carina od deset posto na većinu ostalih proizvoda, koju je Trump zaprijetio povećati ako zemlje ne postignu trgovinski sporazum s SAD-om do 9. srpnja ,također bi bila ukinuta.

Na što se presuda ne odnosi?

Presuda ne utječe na sektorske carine uvedene na temelju drugih zakona, poput onih na čelik, aluminij i automobile koje je Trump uveo na temelju članka 232. Zakona o trgovinskom proširenju iz 1962. Te carine temelje se na izvješću Ministarstva trgovine koje zaključuje da uvoz takvih proizvoda predstavlja prijetnju nacionalnoj sigurnosti. Trumpova administracija već je pripremila teren da tim carinama obuhvati i farmaceutske proizvode i poluvodiče.

Presuda također ne utječe na carine uvedene na temelju članka 301. Zakona o trgovini iz 1974., koji omogućuje uvođenje carina zbog nepoštene trgovinske prakse.

O čemu se točno radilo u tužbi?

Podnesene su brojne tužbe protiv Trumpovih carina. Presuda od 28. svibnja rezultat je dviju tužbi podnesenih Sudu za međunarodnu trgovinu.

Jednu je 14. travnja podnio Liberty Justice Center - libertarijanska pravna organizacija - u ime pet malih poduzeća, uključujući distributera vina iz New Yorka, proizvođača ženske biciklističke odjeće iz Vermonta i malog proizvođača elektronike iz Virginije.

Oni su tvrdili da Trump zlorabi IEEPA, ističući da trgovinski deficit ne predstavlja "izvanrednu prijetnju" te da zakon ne dopušta uvođenje općih carina.

Donald Trump/Bloomberg

Drugu tužbu, 23. travnja, podnijelo je 12 saveznih država predvođenih demokratima. Oni su tvrdili da Trumpove carine predstavljaju masovni porez za američke potrošače i zadiru u ovlasti Kongresa.

Što je sud odlučio?

Tročlano sudsko vijeće jednoglasno je zaključilo da, s obzirom na ustavnu "izričitu dodjelu ovlasti Kongresu za uvođenje carina", IEEPA ne daje "neograničene carinske ovlasti predsjedniku."

Presuda navodi da je Trumpova početna uredba o globalnim carinama, kao i kasnija odluka o dodatnim carinama za zemlje koje su odgovorile protumjerama, premašila predsjedničke ovlasti.

Treća uredba, koja je uvela carine na robu iz Meksika i Kanade, proglašena je nezakonitom jer te carine ne adresiraju izvanrednu situaciju kojom su bile opravdane.

Suci su naglasili da ne donose presudu o "mudrosti ili učinkovitosti korištenja carina kao pritiska," već da su carine "nedopuštene ne zato što su loše, već zato što ih zakon ne dopušta."

Jesu li još neki sudovi odlučivali o carinama?

Da, savezni sudac u Washingtonu izdao je zasebnu presudu 29. svibnja kojom je proglasio nezakonitima neke Trumpove carine vezane uz trgovinu s Kinom i drugim zemljama. Sudac Rudolph Contreras ograničio je presudu na obiteljske proizvođače igračaka koji su podnijeli tužbu, ali je odgodio njezinu provedbu do donošenja odluke o žalbi.

Što presude znače za Trumpovu carinsku politiku?

Čak i ako presude protiv carina ostanu na snazi, to možda neće trajno zaustaviti Trumpovu trgovinsku agendu.

Trump i njegovi suradnici u prošlosti su kritizirali suce koji su donosili nepovoljne odluke, a administracija je optužena da nije uvijek poštivala sudske naloge. Glasnogovornik Bijele kuće Kush Desai izjavio je da je presudu donio "neizabrani sud" koji ne bi trebao odlučivati o nacionalnim izvanrednim situacijama.

Ako presuda ostane na snazi i ne bude ignorirana, ukidanje velikog dijela carina moglo bi dodatno zabrinuti investitore zbog stanja američkih javnih financija. Administracija je navodila prihod od carina kao način za pokrivanje poreznih rezova u Trumpovom prijedlogu proračuna.

Kongresni ured za proračun procjenjuje da bi verzija zakona o porezima koju je donio Zastupnički dom mogla povećati deficit za 2,4 trilijuna dolara tijekom sljedećeg desetljeća, dok bi carine, ako ostanu visoke, mogle smanjiti manjak za 2,8 trilijuna dolara.

U svibnju je vlada prikupila rekordnih 22,2 milijarde dolara iz carina - otprilike tri puta više nego prije Trumpovih carina početkom travnja, no nije jasno hoće li poduzeća dobiti povrat ako se carine ukinu.

Što još Trump može učiniti?

Trump još uvijek ima neke instrumente za uvođenje carina, poput onih na temelju članka 232, no oni su ograničeniji od pokušaja kroz IEEPA.

Također može privremeno uvesti carine do 15 posto na maksimalno 150 dana prema Zakonu o trgovini, ali samo ako dođe do ozbiljne krize platne bilance ili ako prijeti znatna deprecijacija dolara.

Administracija bi mogla pokrenuti istrage zbog nepoštene prakse prema članku 301, ali bi za to trebalo više vremena.

Kako pravna bitka utječe na trgovinske pregovore?

Privremena suspenzija carina istječe 9. srpnja, nekoliko tjedana prije nego što bi žalbeni sud razmotri argumente u vezi s carinama.

Trgovački partneri SAD-a morat će odlučiti hoće li požuriti s pregovorima ili ih usporiti u nadi da će presude ostati na snazi. Ne postizanje dogovora može rezultirati znatno višim carinama, dok bi sklapanje sporazuma moglo uključivati ustupke za izbjegavanje carina koje na kraju budu ukinute.

Što je američki Sud za međunarodnu trgovinu?

Riječ je o posebnom federalnom sudu koji je osnovao Kongres, nadležnom za trgovinske i carinske sporove. Njegove presude se mogu žaliti istim putem kao i presude okružnih sudova, što znači da žalbu Trumpove administracije razmatra žalbeni sud, a konačno može završiti pred Vrhovnim sudom.

Sud ima devet sudaca koje imenuje predsjednik SAD-a uz suglasnost Senata. Tročlano vijeće koje je odlučivalo o predmetu činili su suci koje su imenovali Trump, Barack Obama i Ronald Reagan.