Donald Trump iznenada je napustio samit G-7, što je dodatno narušilo vjerodostojnost njegova obećanja o globalnom miru u trenutku sve češćih sukoba, ali i pojačalo dojam njegove sumnjičavosti prema institucijama koje su desetljećima bile temelj američke diplomacije.
Rekao je da napušta okupljanje svjetskih čelnika u kanadskom Stjenjaku zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku, gdje Izrael izvodi napade na iranske vojne i nuklearne ciljeve. To je potaknulo nagađanja o mogućem uključivanju SAD-a u izraelske vojne akcije.
U ranijim kriznim situacijama G-7 je služio kao platforma na kojoj su američki predsjednici tražili međunarodnu potporu za koordinirane odgovore. Tako je bilo i tijekom ruske invazije na Ukrajinu, kada je G-7 koordinirao pomoć Kijevu.
Trump često ističe da, da je on bio predsjednik, ne bi došlo ni do rata u Ukrajini ni do napada Hamasa na Izrael. Povukao se iz nuklearnog sporazuma s Iranom iz Obaminog vremena i tvrdio da će sklapanje novog sporazuma biti jednostavno.
No pet mjeseci nakon povratka u Bijelu kuću, njegovo samopouzdanje više je puta naišlo na granice složene i nepredvidive stvarnosti.
Rat između Rusije i Ukrajine i dalje je bez rješenja, a lideri tih zemalja nisu ni blizu pregovorima koje Trump priželjkuje. U ponedjeljak je dodatno razljutio saveznike odbijanjem podrške strožim sankcijama protiv Rusije.
Trump je ranije pozvao izraelskog premijera Benjamina Netanyahua da ne pokreće napad koji bi mogao ugroziti pregovore s Iranom, ali sada podržava ofenzivu koju je prethodno pokušao spriječiti.
Poruke iz Washingtona u ponedjeljak bile su proturječne. Dok je Trump pozivao stanovnike Teherana na evakuaciju, ministar obrane Pete Hegseth tvrdio je da predsjednik i dalje vjeruje u mogućnost postizanja nuklearnog sporazuma.
"Iran je trebao potpisati 'sporazum' koji sam im rekao da potpišu", napisao je Trump na društvenim mrežama i dodao: "Svi bi trebali odmah napustiti Teheran!"
Bloomberg
Summit je dodatno ukazao na neuspjehe Trumpove trgovinske diplomacije. Umjesto sklapanja novih sporazuma s partnerima poput Japana i Kanade, Trump je potpisao tek dokument koji potvrđuje postojeći sporazum s Ujedinjenim Kraljevstvom.
Čak su i ti papiri, koji su mu ispadali iz mape dok ih je pokazivao novinarima, ostavili bez odgovora ključna pitanja o tome kako će SAD primjenjivati carine na metale.
"Možda želi ostaviti dojam da ima kontrolu nad situacijom", rekao je Justin Logan, direktor za sigurnosne i vanjskopolitičke studije pri institutu Cato. "No sve upućuje na to da događaji upravljaju predsjednikom SAD-a, a ne obrnuto."
Kasno u ponedjeljak, čelnici G-7 pozvali su na smirivanje sukoba na Bliskom istoku, ali nisu zatražili trenutno zaustavljanje borbi između Izraela i Irana. U izjavi su potvrdili pravo Izraela na obranu.
Nije prvi put da je Trump iznenada napustio takvo okupljanje. Na prethodnom samitu G-7 u Kanadi 2018., povukao se iz zajedničke izjave nakon spora s tadašnjim kanadskim premijerom Justinom Trudeauom i otišao ranije kako bi se pripremio za sastanak s Kim Jong Unom.
Isto je učinio i 2019. godine, kada je otkazao završnu konferenciju za novinare na NATO-ovu samitu nakon još jednog neslaganja s Trudeauom, koji je tada snimljen kako se šali na njegov račun.
Trump je te nagle odlaske koristio kao sredstvo pritiska ili pokazivanje nezadovoljstva. Tijekom cijelog ponedjeljka djelovao je razdražljivo, nakon što je prethodnu noć proveo objavljujući poruke na društvenim mrežama.
U jednom trenutku napao je i dugogodišnjeg saveznika Tuckera Carlsona zbog kritika njegove potpore Izraelu, a novinaru koji ga je pitao planira li putovati na Bliski istok odgovorio je: "Imamo nešto što se zove telefon."
Iako je odlučio ostati na večeri lidera, ranija najava odlaska izazvala je dodatna pitanja. Dužnosnici Bijele kuće tvrde da Trump može pratiti svjetska zbivanja s bilo koje lokacije, bilo iz Washingtona, bilo s vlastitih golf-terena.
U svakom slučaju, situacija na Bliskom istoku ozbiljna je. Sukob Izraela i Irana predstavlja dosad najopasniju eskalaciju, s potencijalom za veći broj žrtava i značajne poremećaje u trgovinskim i energetskim tijekovima.
Reakcije ulagača bile su mješovite. Terminski ugovori na američke dionice pali su za 0,4 posto, cijena zlata porasla je, dok je cijena nafte oscilirala nakon Trumpove poruke o evakuaciji Teherana.
Trumpov nastup dodatno je učvrstio zabrinutost među američkim saveznicima, koji sve manje vjeruju da mogu računati na njega i sve više nastoje kupiti vrijeme. Komuniciraju s njim bez provokacija, ali istovremeno priznaju da se globalna realnost promijenila.
Tijekom sesije o globalnim gospodarskim izgledima, članice G-7 pokušale su uvjeriti predsjednika da je najveći izazov to što same zemlje G-7 djeluju jedna protiv druge, na korist Kini, rekao je stanoviti njemački dužnosnik pod uvjetom anonimnosti.
Trump je uglavnom šutio. Mark Carney predstavio je kartu koja dijeli svijet na plave (Zapad) i crvene (Kina) regije. Poanta je bila da su crvene zone znatno narasle.
Istodobno, saveznici pokušavaju diverzificirati trgovinske odnose izvan SAD-a, jačati međusobne sigurnosne veze i pronaći načine za pomoć Ukrajini u trenutku kad američka potpora slabi.
Na konferenciji za novinare u nedjelju, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen izjavila je da Kanada i EU planiraju dublja sigurnosna i obrambena partnerstva. Carney je tu poruku kasnije ponovio i na društvenim mrežama.
Trumpova odluka da ranije napusti samit pokazala je njegovu drugačiju viziju. Prema navodima upućenih, dvije delegacije za njegov odlazak saznale su iz medija. Kanada, kao domaćin samita, obaviještena je službenim kanalima prije objave u javnosti.
"Kada među partnerima, saveznicima i prijateljima dođe do nesuglasica, važno je da razgovaramo. Zato smo ovdje, u ovom ključnom trenutku", izjavila je Ursula von der Leyen.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...