Koje su posljedice Trumpovih politika

"Danas su rasprave o tome treba li svijet Donalda Trumpa shvatiti ozbiljno potpuno bespredmetne. Ono što se događa u SAD-u ima dubok utjecaj na način na koji živimo i kako ćemo živjeti", rekao je slovenski ekonomist Mojmir Mrak na bankarskoj konferenciji.

Velike promjene u globalnom ekonomskom upravljanju traju već 15-ak godina, još od financijske krize, istaknuo je Mrak.

Svijet ide prema multipolarnosti, što povećava napetosti između velikih sila. Desetljećima su Sjedinjene Države bile dominantna sila – ekonomski, politički i vojno, no to razdoblje završava.

Trump u drugom mandatu zna što želi

Prelazak na višepolarni svijet pogone tri velika trenda, objašnjava Mrak: tehnološke promjene u kojima važnu ulogu ima umjetna inteligencija, promjena same naravi globalizacije "koja se znatno promijenila, ali nije nestala" te novi oblik globalnog upravljanja.

Uloga globalnih institucija poput Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske trgovinske organizacije smanjuje se i gura na margine. Gospodarstvo sve više postaje sredstvo za ostvarenje strateških ciljeva država. Ekonomski argumenti više nisu presudni kada se donose investicijske odluke. Rat u Ukrajini, sukobi na Bliskom istoku te američki izbori dodatno su ubrzali te trendove, tvrdi Mrak.

Trumpov drugi mandat znatno se razlikuje od prvoga – okružio se odanim kadrom i bolje razumije mehanizme funkcioniranja administracije. Njegova agenda jasnija je. "On zna što želi", rekao je Mrak na konferenciji na Brdu kod Kranja.

Transakcijska diplomacija i argument sile

Temelji njegove MAGA-agende poduzetnički su pristup upravljanju državom te protekcionizam kao model razvoja. Za Trumpa su carine sredstvo za smanjenje američkog trgovinskog deficita, ali i izvor prihoda za državni proračun.

Trumpova politika cilja na veću gospodarsku stopu rasta, zaštitu domaćih radnih mjesta, povratak industrije u SAD i smanjenje trgovinskog deficita. To nastoji postići protekcionizmom, deregulacijom, smanjenjem poreza, preraspodjelom proračunskih izdataka i ograničavanjem imigracije, rekao je Mrak

U vanjskoj politici SAD prelazi na tzv. transakcijsku diplomaciju, gdje prevladava argument sile, a pravila igre više ne vrijede. Naglasak je na nacionalnom suverenitetu, što se vidi u povlačenju iz Pariškog sporazuma, distanciranju od NATO-a i novim teritorijalnim zahtjevima prema drugim državama.

Jačanje autoritarnih režima

"Ta se juha neće pojesti vruća kako je skuhana", slikovito je opisao Mrak posljedice trgovinskih ratova. Trumpovo očekivanje da će carine nadoknaditi gubitke od poreznih rezova, vjerojatno se neće ostvariti, ocjenjuje profesor.

Ograničavanje imigracije također će imati ozbiljne posljedice za SAD. "Hoćemo li svi postati vegani?", tako američki stočari komentiraju Trumpove poteze, kaže Mrak, jer u industriji prerade mesa gotovo isključivo rade imigranti. "Amerikanci te poslove neće raditi", uvjeren je Mrak, pozivajući se na riječi samih farmera.

Trumpov izolacionizam nije kompatibilan s ambicijom da SAD ostane globalni lider. Erozija demokratskih standarda u Americi dodatno osnažuje autoritarne režime, pa i one koji su glavni konkurenti SAD-u. Odbacivanje saveznika tjera ih da preispitaju svoj položaj prema SAD-u, uključujući i zemlje u razvoju, koje se sve više oslanjaju na Kinu. "Kina već sada dominira u ekonomskim odnosima s više od 80 država svijeta", kaže Mrak.

Hoće li Amerikanci morati postati vegetarijanci?

Mrak ukazuje i na službene podatke o trgovini između SAD-a i ostatka svijeta, prema kojima je trgovinska bilanca uravnotežena kad se uključe i usluge, a ne samo roba. Europa "uvozi" mnogo američkih usluga, posebno u tehnološkom sektoru. To EU-u može biti snažno oružje u eventualnom odgovoru na američke carine, ali mora postupati oprezno, upozorava Mrak, jer je Europa iznimno ovisna o američkom računalnom oblaku i digitalnim servisima.

U reakcijama država na carine samo je Kina pokazala spremnost na konfrontaciju, kaže Mrak, dok je Europa odabrala strategiju čekanja, što on smatra ispravnim pristupom.

Opće carine od 10 posto na sve zemlje pokazuju da cilj nije uravnoteženje trgovinske bilance, već punjenje američkog proračuna.

Kad bi se efektivne carinske stope koje je Trump predložio početkom travnja (u tzv. "carinskom tsunamiju") doista uvele, prosječna carina na izvoz u SAD bila bi iznad 20 posto, što je razina koja nije viđena još od razdoblja prije Drugog svjetskog rata. "Vraćamo se sto godina unatrag", zaključio je Mrak.