text size
Rijetko se kada globalni poredak uspostavljen nakon Drugoga svjetskog rata činio tako kaotičnim kao danas. Šestomjesečni rat SAD-a s Iranom učvrstio je položaj tamošnjeg islamskog režima, doveo do zatvaranja Hormuškog tjesnaca i prouzročio nagli skok cijena nafte.
Unatoč obećanju Donalda Trumpa kako će okončati sukob u Ukrajini "prvog dana svog novog mandata", taj žestoki sukob ne jenjava. U međuvremenu predsjednik naizmjenice dogovara savezništva i stvara neprijateljstva. Tako smo imali priliku vidjeli kako se u jednom trenutku udvara sjevernokorejskom vođi Kim Jong Unu, a u isti mah slabi veze s Južnom Korejom, drugom prilikom upućuje nove prijetnje članici NATO saveza Danskoj o preuzimanju Grenlanda, a onda opet s Kanadom, nekadašnjim američkim prijateljem sa sjevera, započinje trgovinski rat i apsurdan spor oko naziva Velikih jezera.
Jedna od riječi kojima Trump ovih dana najradije opisuje svoje predsjedništvo jest "značajno" (ili "ono koje mijenja tijek povijesti"). Želi da ga se doživljava kao povijesnog lidera koji je preoblikovao kartu svijeta i pomaknuo tektonske ploče povijesti.
Predsjednikov križarski pohod intenzivirao se 2. travnja 2025. kada je potpisao izvršnu uredbu najavivši sveobuhvatne carine na uvoz. Kina je odgovorila na ove carine takozvanog Dana oslobođenja uvođenjem vlastitih nameta i ograničenja na američku robu te uskraćivanjem pristupa rijetkim zemnim metalima koji su ključni za proizvodnju u zrakoplovnoj, obrambenoj i drugim industrijama. U isto vrijeme europske su zemlje produbile svoje odnose sa zemljama Južne Amerike, Azije i Bliskog istoka, osjećajući se iznevjereno od dugogodišnjeg partnera. Naime, shvatile su da im Amerika i nije potrebna toliko koliko su nekoć mislile.
.webp){kind=icon}
