Među državama u regiji Mađarska i Srbija u prošloj su godini najviše izdvojile za naoružavanje i obranu, otkrivaju najnoviji podaci Međunarodnog istraživačkog instituta za mir iz Stockholma (SIPRI, Stockholm International Peace Research Institute). Hrvatska se našla na trećem mjestu, a nakon nje slijedila je Slovenija.
Štokholmski institut objavio je u ponedjeljak svoje najnovije podatke kojima se procjenjuje globalna potrošnja za vojnu opremu u 2024. godini. Ukupna svjetska potrošnja lani je skočila za 9,4 posto u odnosu na 2023. i dosegnula 2,72 bilijuna dolara. Radi se o najoštrijem međugodišnjem rastu barem od kraja hladnog rata, navodi se u priopćenju instituta.
Susjedna Mađarska je, prema istim podacima, prošle godine za vojne potrebe izdvojila 4,73 milijarde dolara, 380 milijuna dolara više nego godinu prije. Istovremeno, Srbija je za istu svrhu izdvojila 2,32 milijarde dolara odnosno 526 milijuna više nego u 2023. godini.
Sve države u regiji lani su odlučile povećati svoju potrošnju za oružje. U Hrvatskoj, koja se našla na trećem mjestu, su ta izdvajanja povećana za 190 milijuna na 1,63 milijarde dolara, a u Sloveniji za 39 milijuna na 952 milijuna.
Nabrojane četiri države najveći su regionalni potrošači za obranu, dok su ta izdvajanja u drugim državama nešto skromnija. Bosna i Hercegovina je na vojnu opremu lani potrošila 216 milijuna dolara, Sjeverna Makedonija 353 milijuna, Crna Gora 150, Kosovo 166, a Albanija 534 milijuna, pokazuju podaci SIPRI-ja.
Globalno, najveći potrošači na oružje su Sjedinjene Američke Države, Kina, Rusija, Njemačka i Indija. Tih pet država zaslužno je za 60 posto svjetske potrošnje, odnosno ukupno lani za 1,64 bilijuna dolara investiranih u vojnu opremu.
Svjetskom rastu potrošnje na vojnu opremu najviše je lani pridonijela Europa, navode istraživači štokholmskog instituta. "S ratom u Ukrajini koji je ušao u treću godinu, vojna potrošnja nastavila je rasti diljem kontinenta, gurajući time europsku vojnu potrošnju iznad razine koja je zabilježena na kraju hladnog rata. Sve europske države su lani povećale svoju vojnu potrošnju s izuzetkom Malte", navode u SIPRI-ju.
Međunarodni istraživački institut za mir poznat je kao najrelevantniji izvor podataka o vojnoj potrošnji u svijetu. Podaci o sveukupnoj globalnoj godišnjoj potrošnji sežu do 1988. godine, a SIPRI vodi i zasebnu bazu podataka o najvećim svjetskim korporacijama proizvođačima vojne opreme.