Mada je rast prosječnih cijena u travnju ponešto usporio u odnosu na prethodne mjesece, Hrvatska se i dalje nalazi među državama članicama eurozone s najvišom inflacijom, pokazuju najsvježiji podaci Eurostata. Europski statistički ured u petak je objavio svoje preliminarne procjene i prema tim brojkama cijene su, mjerene harmoniziranim indeksom cijena kod potrošača (HICP), u Hrvatskoj u travnju bile 3,9 posto više nego godinu prije.
Nakon što je inflacija u siječnju bila pet posto, u veljači 4,8, a u ožujku 4,3 posto, najnovija brojka ukazuje na nastavak njenog postepenog pada. Usprkos tome, travanj je bio 45. uzastopni mjesec u kojem je domaća inflacija bila viša od tri posto. Po nižoj stopi cijene su posljednji puta skočile još u srpnju 2021. godine.
Preliminarni podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju kako inflaciju i dalje podgrijavaju cijene usluga. One su u travnju bile 6,1 posto više nego godinu dana prije, a nisu odmogle niti cijene hrane, pića i duhana koje su skočile za 4,1 posto. Hlađenju inflacije u Hrvatskoj pridonosile su cijene energije te neprehrambenih proizvoda, no očito ne dovoljno.
Hrvatska se stoga i dalje nalazi među državama eurozone s visokom inflacijom. Najvišu je u travnju imala Estonija, od 4,4 posto, a blizu su bile Latvija i Nizozemska s 4,1 posto, te Hrvatska i Slovačka s 3,9 posto. Najmanji porast cijena u travnju imala je Francuska gdje su one u godinu dana narasle za samo 0,8 posto.
Na razini cijele eurozone, koju čine države članice Europske unije sa zajedničkom valutom, godišnja inflacija je u travnju bila 2,2 posto, odnosno na istoj razini kao i mjesec dana ranije. Ekonomisti koje je anketirao Bloomberg očekivali su blagi pad na 2,1 posto.
Prema nekim tumačenjima za rast cijena usluga zaslužni su uskrsni praznici pa bi taj utjecaj trebao izostati u svibnju. No polako se zahuktava glavni dio turističke sezone na najvažnijim europskim tržištima stoga ipak treba savjetovati suzdržanost u optimizmu.
Nove brojke mogle bi malo smanjiti i očekivanja oko mogućeg nastavka labavljenja monetarne politike Europske središnje banke (ECB). Mada su tamo nedavno izjavili kako su nadomak cilja da srežu inflaciju na razinu od dva posto, još uvijek više od polovice država eurozone ima inflaciju iznad te razine.
Visoke referentne kamatne stope kojima se ECB borio s inflacijom dijelom su gušile ekonomsku aktivnost, a sada kad je radi usporavanja inflacije konačno trebalo doći do predaha sve veću neizvjesnost izaziva hirovita ekonomska politika Sjedinjenih Američkih Država. Glavni ekonomist ECB-a Philip Lane je nedavno izjavio kako ne očekuje recesiju, ali da bi se ekonomska aktivnost mogla oporavaljati sporije nego što se to ranije očekivalo jer će kompanije odgađati investicije, a potrošači potrošnju.
.webp){kind=icon}
