Donald Trump proglasio je 3. travnja "Danom oslobođenja", odnosno datumom kada Sjedinjene Američke Države uvode carinu od 25 posto na sve uvezene automobile i autodijelove, uključujući i električna vozila. Odluka će imati globalne posljedice, osobito za europske i azijske proizvođače čiji se modeli izvoze na američko tržište. Povećanje cijena električnih vozila čini se neizbježnim, a dio proizvođača već razmatra korekcije u proizvodnim planovima.
Bloomberg Intelligence procjenjuje da bi dodatne carine mogle izbrisati i do 25 posto operativne dobiti Mercedesa i Porschea do 2026. godine. Obje marke izvoze luksuzne modele u SAD isključivo iz Europe. Prema procjenama Cox Automotivea, cijena električnog vozila proizvedenog u SAD-u mogla bi porasti za oko 3.000 dolara, dok bi ona proizvedena u Meksiku ili Kanadi mogla skočiti i do 6.000 dolara.
Dodatne mjere najavljene su u slučaju da Europska unija i Kanada, po tumačenju SAD-a, svojim zajedničkim potezima ugroze američke ekonomske interese. Očekuju se i protumjere, uključujući moguće carine na američke proizvode.
Čitaj više

Tesla vs. Trump: "Trgovinski rat prijeti budućnosti električnih vozila"
Iz Tesle upozoravaju kako bi rat carinama mogao povećati troškove proizvodnje.
14.03.2025

Trump staje uz Muska: 'Kupujem Teslu u znak podrške!'
Dionice Muskove tvrtke Tesla zabilježile su najgori dan u posljednje dvije godine.
11.03.2025

Europska komisija najavila blaža CO₂ pravila, europski proizvođači odahnuli
Proizvođači automobila dobili više vremena za prilagodbu strožim emisijskim pravilima.
07.03.2025

Elon dao, Elon uzeo: Hoće li Muskove eskapade dovesti do pucanja Teslinog balona?
Dionica Tesle potonula je s 480 u prosincu na oko 330 dolara danas, a njeno potonuće moglo bi se i nastaviti.
14.02.2025
U kontekstu novih pravila, sve više na važnosti dobiva podatak o mjestu proizvodnje električnih vozila koja se prodaju na američkom tržištu. Electrek donosi popis električnih automobila dostupnih na američkom tržištu, uz podatak o tome gdje se proizvode.
Carine se ne odnose samo na gotove automobile, nego i na dijelove ključne za elektrifikaciju - pogonske sustave, baterije i elektroniku. To znači da i proizvođači koji sklapaju vozila unutar SAD-a, poput Tesle, ulaze u zonu viših troškova jer koriste uvozne komponente.
Prema dostupnim podacima, uvoz automobila iz Njemačke u SAD lani je dosegnuo 24,8 milijardi dolara. Iako dio proizvođača već ima tvornice u SAD-u poput BMW-a u Južnoj Karolini ili Mercedesa u Alabami, mnogi modeli više klase i dalje dolaze iz Europe kao potpuno sastavljena vozila.
Industrija se sada suočava s realnom mogućnošću pada proizvodnje, većim cijenama za krajnje korisnike i izmjenama globalnih lanaca opskrbe. Dugoročne posljedice teško je predvidjeti, no jasno je da američka carinska politika ulazi u novu fazu - onu u kojoj se carinska politika sve više koristi i kao instrument oblikovanja industrije električnih vozila.