Politički povezane tvrtke u postupcima javne nabave češće dobivaju ugovore bez prethodne objave natječaja, često dobivaju ugovore u postupcima u kojima potencijalni natjecatelji imaju manje vremena da iskažu svoj interes i češće dobivaju ugovore s rizičnijim vrstama postupaka, poput izravnih dodjela.
Do ovakvog zaključka, koji temelje na razrađenoj dijagnostici korupcije u sustavima javne nabave u devet zemalja JI Europe (Bugarska, Hrvatska, Mađarska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Sjeverna Makedonija, Crna Gora i Srbija) došli su istraživači okupljeni u Regionalnoj platformi za javno-privatno partnerstvo za dobro upravljanje (R2G4P). Platformu koordinira Centar za proučavanje demokracije u Bugarskoj, a iz Hrvatske su sudjelovali znanstvenici Instituta za javne financije.
Udio volumena ugovora politički povezanih poduzeća u javnoj nabavi u zemljama JI Europe varira između dva posto, koliko je bilo u Hrvatskoj 2017. godine, i 16 posto, u Srbiji 2021. godine, s prosječnim udjelom od pet posto.
Čitaj više
Pogodovanje i klijentelizam temelj nepravilnosti u javnoj nabavi
Pogodovanje, klijentelizam i vrijeme trajanja natječaja najčešće ukazuju na rizik od korupcije, koji je povećan za vrijeme pandemije.
25.10.2022
Komisija traži strože kažnjavanje korumpiranih visokih dužnosnika
Europljani nemaju povjerenje u svoje nacionalne vlade i njihove mjere za rješavanje korupcije.
04.05.2023
Janaf: Kovačević zloupotrebljavao tvrtku za osobno bogaćenje
Pregledom samo 3 posto ugovora u Kovačevićevom mandatu utvrđena šteta od 8 milijuna eura.
22.04.2023
Hrvatska najviše popravila indeks percepcije korupcije u Adria regiji
Hrvatskoj je rezultat poboljšan za tri boda, čime se nalazi na 57. mjestu.
31.01.2023
Rezultati istraživanja ukazuju na to da politički povezane tvrtke u Hrvatskoj ne samo da često dobivaju ugovore gdje je rizik od korupcije veći, nego i vrijednost ugovora koje dobivaju politički povezana poduzeća tijekom godina postojano raste – s 1,5 posto u 2015. na nešto više od pet posto u 2021.godini. Po tome Hrvatska odskače od ostalih zemlja JI Europe.
U većini zemalja JI Europe politički povezane tvrtke često su koncentrirane unutar određenih tržišta, a nisu raspršene po različitim sektorima. Hrvatska i Bugarska odudaraju od prosjeka – analitičari su utvrdili da je u tim zemljama prodor politički povezanih tvrtki u pojedini sektor veći od godišnjeg udjela u javnim nabavama, što je signal da su neki sektori vjerojatnije pod dominacijom tvrtki s političkim vezama.
U većini zemalja u regiji veći je udio vrijednosti ugovora nego udio volumena politički povezanih tvrtki. Dok je u nekim slučajevima razlika umjerena, kao u Hrvatskoj ili Bugarskoj, druge zemlje (Mađarska npr.) pokazuju drastičniju razliku, navodi se u izvješću.
Što se tiče razlike u korupciji na nacionalnoj i regionalnoj razini, istraživači su utvrdili da se u većini slučajeva na nacionalnim razinama u javnoj nabavi sklapaju ugovori veće vrijednosti, a na lokalnim manje vrijednosti, ali veći broj njih. Izuzetak je Hrvatska. Za razliku od ostalih zemalja, u Hrvatskoj nema značajne razlike između korupcije na nacionalnoj razini od korupcije na lokalnoj razini, barem kada je vrijednost ugovora u pitanju.
U Sjevernoj Makedoniji npr. na nacionalnoj razini postoji značajno veći broj ugovora politički povezanih tvrtki u usporedbi s nepovezanim tvrtkama (oko 30 posto među povezanim tvrtkama i 12-13 posto među nepovezanim). Istodobno, regionalne vlasti čine oko 10 posto kupaca s ugovorima povezanih tvrtki i gotovo 20 posto s nepovezanima, kaže se u izvješću.
Za razliku od ponuda političkih povezanih tvrtki, koje prolaze kroz manje konkurentne postupke, pa su samim tim i veći rizici korupcije, otvorene postupke teže je koristiti za korupciju zbog transparentnijih pravila i zahtjeva za objavljivanjem, ali nije nemoguće. Neki od instrumenata koji se i u otvorenim postupcima koriste za korupciju dobro su poznati: prilagođavanje uvjeta natječaja, namjerno skraćivanje vremena za podnošenje ponuda, uzimanje dužeg vremena za razdoblje odlučivanja kako bi se pregovarali uvjeti s dobavljačem.
U većini zemalja u regiji udio otvorenih postupaka među ugovorima politički povezanih tvrtki nije značajno različit ili ide protiv očekivanja, odnosno ima nešto više otvorenih postupaka među povezanim tvrtkama. U Bugarskoj istraživači nisu otkrili značajne razlike, u Rumunjskoj je očekivano udio natječaja bez prethodne objave gotovo dvostruko veći za povezane tvrtke (25 posto naspram 12 posto), a u Mađarskoj i Srbiji u otvorenim postupcima češći su ugovori politički povezanih tvrtki.
Prema tumačenju istraživača, relativno visok udio otvorenih postupaka među politički povezanim tvrtkama u većini zemalja može značiti da se u većini slučajeva za korupciju koriste druge prakse kao što su prilagođene specifikacije natječaja, kratko razdoblje oglašavanja i slično. Jedan od najjednostavnijih načina za namještanje natječaja je izbjegavanje objavljivanja poziva na natječaj u službenom časopisu za javnu nabavu jer to otežava pripremu ponuda za nepovezane konkurente.
Nadalje, prekratak ili predug "period oglašavanja" i "razdoblje odlučivanja" također mogu ukazivati na rizike korupcije. Izuzetno kratak broj dana između objavljivanja natječaja i roka za podnošenje ponuda ili između roka za podnošenje ponuda i roka za odlučivanje može biti znak da su zahtjevi natječaja specificirani za određenog dobavljača. Predugo razdoblje može se dogoditi zbog pravnih izazova koji ukazuju na otvoreno kršenje zakona, upozoravaju istraživači.