Komisija traži strože kažnjavanje korumpiranih visokih dužnosnika

Korupciju je teško kvantificirati, ali čak i konzervativne procjene govore da ona gospodarstvo Unije košta oko 120 milijardi eura godišnje. No problem nije samo ekonomski. Istraživanje koje je na proljeće 2022. za potrebe Europske komisije proveo Eurobarometar pokazalo je da gotovo sedam od deset Europljana (68 posto) vjeruje da je korupcija raširena u njihovoj zemlji, a samo 31 posto smatra da su napori njihove vlade u borbi protiv korupcije učinkoviti.

U fokusu su nacionalne javne institucije za koje 74 posto ispitanika sve više vjeruje da su duboko ogrezle u korupciji. Slijede političke stranke koje je 58 posto ispitanika ocijenilo korumpiranim te lokalni, regionalni i nacionalni političari (55 posto).

Istodobno, Europljani su pesimistični kada ocjenjuju mjere koje na nacionalnoj razini poduzimaju vlade za rješavanje korupcije kao zločina. Samo manjina smatra da se mjere protiv korupcije primjenjuju nepristrano i bez skrivenih motiva (37 posto), da postoji dovoljno uspješnih kaznenih progona za odvraćanje ljudi od koruptivnih radnji (34 posto), da su napori njihove nacionalne vlade u borbi protiv korupcije učinkoviti (31 posto) ili da postoji dovoljna transparentnost i nadzor nad financiranjem političkih stranaka u njihovoj zemlji (31 posto).

Istraživanje o stavovima građana EU-a prema korupciji provedeno je u ožujku i travnju 2022. | Eurobarometar

Komisija je upravo predložila antikorupcijsku direktivu, službeno nazvanu Direktiva za ažuriranje i usklađivanje pravila EU-a o definicijama i kazne za korupcijska djela. Prijedlogom se proširuje popis korupcijskih kaznenih djela EU-a kako bi se obuhvatila pronevjera, trgovanje utjecajem, zlouporaba položaja, kao i ometanje rada pravosuđa i nedopušteno bogaćenje vezano uz korupcijska kaznena djela, osim klasičnijih kaznenih djela podmićivanja.

Direktivom nije obuhvaćeno nezakonito financiranje političkih stranaka ili kampanja budući "da je to regulirano nacionalnim pravom", kažu u EK-u. Na razini Unije, Direktivom se, među ostalim, definiraju otegotne i olakotne okolnosti. Otegotne okolnosti mogu biti, na primjer, kada je počinitelj visoki dužnosnik ili je odgovoran za zakon ovrha.

Prvi put na razini EU-a, ističe Komisija, prijedlog korupciju u javnom i privatnom sektoru spaja u jedan pravni akt za sva korupcijska kaznena djela i sankcije. U priopćenju Komisije u srijedu pojašnjava se da je jedan od prioriteta usklađivanje definicija kaznenih djela koja se gone kao korupcija kako bi obuhvatila ne samo podmićivanje, već i pronevjeru, trgovanje utjecajem, zlouporabu položaja, kao i ometanje rada pravosuđa i nezakonito bogaćenje vezano uz korupcijska kaznena djela.

Eurobarometar

"Prijedlogom su sva kaznena djela prema Konvenciji Ujedinjenih naroda protiv korupcije obvezna prema pravu EU-a i spaja korupciju u javnom i privatnom sektoru. Povećava razinu kaznenih sankcija za fizičke i pravne osobe, te usklađuje otegotne i olakotne okolnosti", kaže se u priopćenju.

Predložena Direktiva zahtijeva od država članica da potiču civilno društvo u naporima protiv korupcije, ali i da im osigura ključne preventivne alate, kao što su otvoreni pristup informacijama od javnog interesa, učinkovita pravila za otkrivanje sukoba interesa u javnom sektoru, za objavu i provjeru imovine javnih dužnosnika i učinkovita pravila koja reguliraju interakciju između privatnog i javnog sektora.

"Prijedlozi za borbu protiv korupcije predstavljaju prekretnicu u borbi protiv korupcije na nacionalnoj razini i razini EU-a. Komisija će pojačati svoje djelovanje: nadovezujući se na postojeće mjere, jačajući napore za integraciju prevencije korupcije u dizajn politika i programa EU-a i aktivno podupirući rad država članica na uspostavljanju snažnih antikorupcijskih politika i zakonodavstva", priopćili su iz EK-a.

O predloženoj Direktivi o borbi protiv korupcije morat će pregovarati Europski parlament i Vijeće prije nego što postane zakon EU-a.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar